Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-168/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Renate Pražetina Kaleb kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog HĆ zbog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj:
125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja OĆ izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: K-82/2024-33 od 31. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba privatnog tužitelja OĆ kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: K- 82/2024-33 od 31. siječnja 2025. na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17, 126/19., 80/22., 36/24 – dalje u tekstu: ZKP) okrivljeni HĆ oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevete – opisano i kažnjivo po članku 149. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP naloženo je privatnom tužitelju OĆ da naknadi trošak kaznenog postupka u iznosu od 100,00 EUR-a (sto eura) u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio privatni tužitelj OĆ po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku iz [adresa], zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede Kaznenog zakona i odluke o kaznenoj sankciji, a u žalbi je predložio da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da se okrivljenik proglasi krivim, odnosno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U žalbi je također zatraženo da se punomoćnik privatnog tužitelja obavijesti o održavanju sjednice drugostupanjskog vijeća, kojem je zahtjevu ovaj sud udovoljio.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Na sjednicu drugostupanjskog vijeća nisu pristupili uredno pozvani privatni tužitelj OĆ, punomoćnik privatnog tužitelja Božo Vrkić, odvjetnik iz [adresa], okrivljeni HĆ i branitelj okrivljenika Branimir Zorica, odvjetnik iz [adresa]. Sjednica vijeća održana je na temelju odredbe članka 475. stavka 3. KZ/11 jer uredno izvještene stranke nisu pristupile.
5. Žalba privatnog tužitelja nije osnovana.
6. Nije u pravu privatni tužitelj kada navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP jer pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a da su navedeni razlozi nejasni i proturječni sami sebi. Naime, privatni tužitelj smatra da prvostupanjski sud u razlozima presude nije obrazlagao da li na strani okrivljenika postoje ili pak ne postoje elementi kaznenog dijela klevete, međutim prvostupanjski sud je utvrdio da nije dokazano da su neistinite tvrdnje koje je okrivljenik naveo u svojoj lovočuvarskoj prijavi (točka 22. prvostupanjske presude) zbog čega ga je okrivljenika oslobodio od optužbe. Jednako tako je utvrdio da navodi činjeničnog opisa su činjenične tvrdnje zbog čega se ne radi o kaznenom djelu uvrede (točka 23.). Kako je pisani otpravak presude otpremljen nakon četiri dana od dana objave presude, prvostupanjski sud nije nepravilno primijenio članak 458. stavak 1. ZKP kako to neosnovano navodi privatni tužitelj u žalbi.
7. Osporavajući pravilnost i potpunost činjeničnih utvrđenja privatni tužitelj navodi da okrivljenik nije dokazao istinitost svojih tvrdnji iz prijave lovočuvara od 14. srpnja 2020. Međutim, kako prema odredbama KZ/11 nema isključenja protupravnosti za kazneno djelo klevete, teret dokaza je, po općem načelu, na ovlaštenom tužitelju - privatnom tužitelju. Nastavno, prema članku 419. stavku 3. ZKP određeno je, između ostalog, da sud može odlučiti da se izvedu dokazi koji nisu predložile stranke u postupku, pa je stoga neutemeljena tvrdnja privatnog tužitelja da je „prvostupanjski sud u ovom postupku okrivljeniku bio bolja obrana od njega samog“ time što je odredio pribavu podataka o vremenskim uvjetima na dan 13. srpnja 2020. oko 23:00 sata od DHMZ-a.
7.1. Privatni tužitelj osporava ocjenu vjerodostojnosti svog iskaza i svjedoka TĆ, IĆ i JĆ, FĆ i NĆ. No, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su IĆ i JĆ „rođaci u I koljenu“ privatnog tužitelja, a uz TĆ i susjedi privatnog tužitelja. Kada se ima na umu da se imenovani svjedoci sjećaju točnog datuma kada su pomagali privatnom tužitelju 2020., ali ne i 2021., 2022., i 2023. godine te da vremenske uvjete na dan 13. srpnja 2020. oko 23:00 sata opisuju različito od objektivnih podataka DHMZ-a o vremenskim uvjetima u inkriminirano vrijeme, tada je pravilna ocjena prvostupanjskog suda da njihovi iskazi, kao i iskaz svjedoka FĆ koji navodi da privatni tužitelj inkriminirane večeri nije bio u lovištu Jagodnja, Crljen, na predjelu Sokoluša te privatnog tužitelja nisu vjerodostojni. Okolnost da je svjedok NĆ naveo da poznaje okrivljenog HĆ i privatnog tužitelja OĆ te da se s njima družio kroz sastanke u udruzi, a kad bi se sreli da bi popili piće, ne osporava zaključak prvostupanjskog suda da je on nezainteresirani svjedok koji je u dobrom odnosu s okrivljenikom i privatnim tužiteljem, zbog čega je njegov iskaz prihvatio kao istinit. Kada se ima na umu da je svjedok NĆ naveo da ako lovočuvar uoči ponašanje protivno njihovom Statutu i Zakonu o lovstvu, on o tome izvještava nadležne osobe u udruzi i, ovisno o težini uočenog prekršaja, može pokrenuti postupak pred tijelima udruge ili prijaviti policiji i državnom odvjetništvu, potpuno je proizvoljan i neutemeljen navod iz žalbe da je okrivljenik događaj trebao prijaviti policiji koja bi utvrdila tko je bio u krivolovu.
7.2. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio na osnovu svih provedenih dokaza koje je analizirao, kako pojedinačno tako i dovodeći ih u međusobnu vezu, da je okrivljenik u pismenu "prijava lovočuvara" od 14. srpnja 2020. postupao sukladno svojim obvezama kada je opisao svoja zapažanja prilikom obavljanja lovočuvarske službe u lovištu Jagodnja, Crljen, na predjelu Sokoluša dana 13. srpnja 2020. oko 23:00 sata. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi okrivljenik za privatnog tužitelja iznio neistinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi časti i ugledu privatnog tužitelja znajući da su neistinite. Za takva svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao jasne, iscrpne i nedvosmislene razloge o svim odlučnim činjenicama koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud te je na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe Kaznenog zakona kada je okrivljenika oslobodio od optužbe zbog inkriminiranog mu kaznenog djela klevete iz članka 149. stavka 2. KZ/11.
8. Kako, dakle, žalbenim razlozima privatnog tužitelja nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP te nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda Kaznenog zakona na štetu okrivljenika te je primjenom članka 482. ZKP odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 21. listopada 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Irena Kvaternik
