REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Kennedijev trg 11

P-243/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, sutkinja Ines Božić, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, OIB 26187994862, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u OD Grgić&partneri u Zagrebu, radi isplate, zaključio je glavnu i javnu raspravu 17. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnik tuženika, odvjetnika Damira Salahovića, dok je donio i objavio 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.274,93 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Odbija se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 859,52 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. siječnja 2022. do isplate kao neosnovan, kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 1.274,93 EUR tekućih na dan 27. siječnja 2022.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 369,79 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 21. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 1. rujna 2021. oko 10,15 sati, u Zagrebu- Pešćenica, Slavonska avenija, pokraj benzinske postaje Crodux, dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali GC iz [adresa], upravljajući teretnim vozilom marke Peugeot Boxer reg. oznake i broja [registarska oznaka], vlasništvo tvrtke DOMINION d.o.o. (osiguranik tužitelja) i JC iz [adresa], upravljajući skupom teretnog vozila, vučnim vozilom marke Volvo reg. oznake i broja [registarska oznaka] (osiguranik tuženika) i priključnim vozilom marke Schmitz SKO 24 reg. oznake i broja [registarska oznaka]. Prometna nesreća dogodila se na način da je najprije vozač RC iz mjesta Predavec Križevački, Predavec Križevački 28, upravljajući osobnim vozilom marke VW Sharan reg. oznake i broja [registarska oznaka], nakon prestrojavanja i skretanja u desno prema benzinskoj postaji Crodux, odustao od iste radnje i vratio se u prometnu traku kojom su se jedan iza drugoga kretali vozači GC i JC, zbog čega je vozač GC sa vozilom [registarska oznaka] pravovremeno prikočio, radi izbjegavanja naleta na vozilo [registarska oznaka] kojim je upravljao RC, a u kojoj radnji je uspio. Međutim, tom prilikom vozač JC koji je upravljao sa skupom teretnog vozila [registarska oznaka] i [registarska oznaka], nije uspio pravovremeno zakočiti, pa je tako zbog nepridržavanja sigurnosnog razmaka i vožnjom brzinom neprilagođenoj prometnoj situaciji vožnje u koloni vozila, svojim prednjim dijelom vozila [registarska oznaka] naletio na stražnji dio vozila [registarska oznaka], te ga na taj način oštetio. Očevid predmetne prometne nesreće obavili su djelatnici I. Postaje PP Zagreb, koji su tom prilikom utvrdili da je vozač JC počinio prekršaj iz čl. 109. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tužitelj smatra da je vozač JC zbog opisanog prekršaja u prometu u cijelosti odgovoran za štetu na vozilu [registarska oznaka], odnosno tuženik kao osiguravatelj vozila [registarska oznaka]. Vučno vozilo reg.oznaka i broja [registarska oznaka], čiji je vozač JC skrivio prometnu nesreću, bilo je na dan štetnog događaja osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od AO br. 068500584846, dok je vozilo [registarska oznaka] bilo osiguran kod tužitelja policom obveznog osiguranja od AO br.010913578851 i policom kasko osiguranja br. 004095081704. Tužitelj je temeljem vansudskog odštetog zahtjeva rješavao kasko štetu oštećene tvrtke Dominion d.o.o., Sajmišna 19, 40 305 Nedelišće. Šteta se vodila pod oznakom 09 AK 32619/2021, te je temeljem izvida i procjene štete, tužitelj utvrdio da je na vozilu [registarska oznaka] nastupila „totalna šteta“, koju je obračunata u iznosu od 26.606,00 kn. Tužitelj je na ime naknade štete/osigurnine isplatio svom kasko osiguraniku iznos od 26.606,00 kn dana 27. siječnja 2022. Tužitelj je tuženika u vansudskom postupku obavijestio o postojanju regresne obveze, odnosno pozvao ga je na refundaciju isplaćenog iznosa, obzirom da je osiguranik tuženika skrivio predmetnu prometnu nezgodu. Tuženik odbija tužitelju refundirati isplaćeni iznos, navodeći da je kasko osiguranik tužitelja već naplatio od tuženika dio pretrpljene štete iz osnova automobilske odgovornosti vozila [registarska oznaka] u iznosu od 2.256,29 EUR/17.000,00 kn. Nakon što je tužitelj obavijestio svog kasko osiguranika o prethodno djelomičnoj isplati štete od strane tuženika, a o kojoj činjenici nije obavijestio tužitelja prilikom prijave kasko štete, kasko osiguranik tužitelja Dominion d.o.o. izvršio je tužitelju djelomičan povrat iznosa u iznosu od 1.396,77 EUR/10.524,00 kn dana 27. prosinca 2022., o čemu je sklopljena vansudska nagodba dana 27. prosinca 2022. Zbog navedenog, tužitelj je bio prisiljen podnijeti predmetnu tužbu kojom potražuje od tuženika iznos razlike do ukupno ukupno isplaćenog iznosa iz osnova kasko osiguranja, u iznosu od 2.134,45 EUR/16.082,00 kn (26.606,00 kn - 10.524,00 kn=16.082,00 kn) zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Naime, isplatom naknade štete/osigurnine iz naslova kasko osiguranja na tužitelja su kao osiguravatelja prešla sva prava na naknadu štete od osobe koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu u vezi s kojom je isplaćena naknada iz osiguranja, odnosno konkretno od tuženika kao osiguravatelja vozila čiji je vozač skrivio prometnu nezgodu. Slijedom iznesenog tužbeni zahtjev temelji se na čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, a u svezi izvanugovornih obveznih odnosa reguliranih odredbama čl. 1045. i 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima odnosno odredbama čl. 22. do 38. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koje se odnose na osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene treći osobama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 1. rujna 2021. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1). Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje u tekstu: ZOOP/05) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu. Tuženik navodi da ne osporava: visinu štete na vozilu osiguranika tužitelja u navedenom iznosu od 26.606,00 kn, činjenicu kako je tuženik prije tužitelja isplatio štetu od 17.000,00 kn njegovu osiguraniku, prijelaz prava s osnove police kasko osiguranja na tužitelja. Osporava traženje tužitelja za naknadom iznosa navedenog u tužbi, odgovornost, a protivi se korištenju kao dokaza navodnog nalaza vještaka koji nije potpisan te se osporava njegova istinitost i vjerodostojnost. Slijedom navedenog osporava visinu zahtjeva i traženi tijek kamata obzirom je tužitelj neosnovano isplatio iznos 27. siječnja 2022., a od kada traži kamatu.

3. U podnesku od 15. srpnja 2025. tuženik predlaže pozvati vještaka na raspravu kako bi dopunio svoj nalaz. Navodi da osiguranik tuženika nije iskazao kako uopće nije kočio, već je iskazao kako nije intenzivno kočio. Ovakva radnja je inače opasna, ako ne postoji razlog. Osiguranik tužitelja je imao razlog jer je vidio opasnost, a vještak nije naveo je li zbog visine kombija osiguranik tuženika mogao vidjeti opasnost. Isto tako, čak i da je osiguranik intenzivno kočio, vještak ne može znati bi li sudar bio izbjegnut ili ne jer za navedeno nije dao matematički izračun. U preostalom dijelu, a u kojem utvrđuje odgovornost vozača trećeg vozila, tuženik ne stavlja primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave: nalaz vještaka Stivena Šijaka, dipl.inga. (str. 6. – 14. spisa), Prijavu štete (str. 15. – 18. spisa), Izvid štete (str. 19. – 28. spisa), Potvrdu Mupa (str. 29. – 31. spisa), Zapisnik (str. 32. spisa), Izvješće o prometnoj nezgodi (str. 33. spisa), Internetski ispis baze podataka osiguranja (str. 34. – 36. spisa), policu automobilskog kaska (str. 37. spisa)), Uvjete za osiguranje automobilskog kaska (str. 38. – 43. spisa), obračun totalne štete (str. 44. – 45. spisa) izvadak po transakcijskom računu (str. 46. spisa), regresni zahtjev (str. 47. spisa), odgovor na regresni zahtjev (str. 48. spisa), potvrdu o plaćanju (str. 49. – 51. spisa), dopis (str. 52. – 54. spisa) izvansudska nagodba (str. 55. – 56. spisa). Sud je saslušao u svojstvu svjedoka GC, JC i RC. Sud je priklopio spis MUP-a, PU Zagrebačke, I. policijska postaja, klasa: 210-01/25- 01/4897 (str. 86. – 95. spisa), te je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl.ing strojarska NC na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja jer se tuženik protivio korištenju nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. Stivena Šijaka, kojeg je tužitelj priložio uz tužbu.

5. Sud nije proveo financijsko vještačenje niti saslušanje članova prave društva DOMINION d.o.o. na okolnost izvršenih uplata i izvansudskog rješavanja spora jer se radi o nespornoj činjenici.

6. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019. i 80/2022., dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora regresni zahtjev za isplatu iznosa od 2.134,45 EUR koji tužitelj potražuje od tuženika na ime onoga što je isplatio temeljem police kasko osiguranja br. 004095081704 radi popravka oštećenja na vozilu reg. oznake [registarska oznaka], koje je oštećeno u štetnom događaju od 1. rujna 2021. Tužitelj, naime, smatra da je za štetu odgovoran vozač JC koji je upravljao skupom teretnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka] i [registarska oznaka], koji je bio osiguran kod tuženika po polici obveznog osiguranja od odgovornosti br. 068500584846, jer zbog nepridržavanja sigurnosnog razmaka i vožnje neprilagođenom brzinom prometnoj situaciji vožnje u koloni vozila, nije uspio pravovremeno zakočiti.

8. Između stranaka nije sporno da je 1. rujna 2021. došlo do štetnog događaja, nije sporna visina štete na vozilu osiguranika tužitelja u iznos od 26.606,00 kn, tužiteljeva aktivna legitimacija, niti je sporno da je tuženik (prije isplate po polici kasko osiguranja) isplatio oštećeniku štetu u iznosu od 17.000,00 kn.

9. Između stranaka je sporno ima li tužitelj pravo potraživati od tuženika iznos od 2.134,45 EUR, odnosno postoji li odgovornost tuženikovog osiguranika za štetni događaj i štetu.

10. Odredbom čl. 1068. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08125/11, 78/11, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) je propisano da je motorno vozilo, vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kreće po površini zemlje, na tračnicama ili bez njih (st. 1.). Sastavnim dijelom motornog vozila smatra se i s njime povezana prikolica (st. 2.). Motorno vozilo je u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno bez obzira radi li pri tome motor koji služi za njegovo kretanje (st. 3.).

11. Odredbom čl. 1072. ZOO-a je propisano da da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj (st. 1.). Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje (st. 2.). Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo (st. 3.). Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on poslužio prilikom nastanka štetnog događaja ili kojoj je vozilo povjerio (st. 4.).

12. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a je propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, dok je odredbom čl. 221.a ZPP-a propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

13. Iz Potvrde MUP-a na str. 29. – 30. spisa proizlazi da je 1. rujna 2021. u 10,15 sati u Zagrebu-Peščenica, na križanju Slavonske avenije, dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali RC, koji je upravljao motornim vozilom reg. oznake G, JC, koji je upravljao skupom motornih vozila reg. oznaka [registarska oznaka] i ZG-7090HG te GC, koji je upravljao motornim vozilom reg. oznake ČK- J. Zbog izazivanja prometne nesreće je vozaču JC novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz čl. 109. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narode novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/29, 42/20, dalje: ZSPC).

14. Iz Izvješća o prometnoj nezgodi na str. 33. spisa, koje je vlastoručno potpisano od vozača GC i JC, proizlazi da je prometnu nezgodu izazvalo motorno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao vozač JC.

15. Iz službene bilješke MUP-a od 4. listopada 2021. proizlazi da je vozač RC upravljao osobnim vozilom KŽ-202BO, a kretao se sjevernim kolnikom Slavonske avenije, desnom prometnom trakom, u smjeru zapada. Dolaskom do kbr.59. neoprezno je s vozilom skrenuo u desno na prometni otok za usmjeravanje prometa, a nakon toga je ponovno skrenuo u lijevo na desnu prometnu traku, a da se nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa položaju i smjeru kretanja u odnosu vozila u odnosu na druga vozila koja se kreću kolnikom Slavonske avenije. Tom prilikom došlo je do ugrožavanja odnosno prisiljavanja na naglo koćenje teretnog automobila ČK-756EK, kojim je upravljao GC, a koji se kretao istim kolnikom, istom prometnom trakom u istome smjeru, iza, kojom prilikom je na stražnji dio teretnog automobila ČK-756EK, prednjim dijelom naletio teretni automobil ZG-4402HU, koji je vukao priključno vozilo ZG-7090HG, kojim je upravljao JC, koji nije držao potreban razmak kada se kreće iza drugog vozila tako da ga ne ugrožava, a koji se kretao istim kolnikom, istom prometnom trakom, u istom smjeru iza teretnog automobila ČK-756EK.U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, već je nastala materijalna šteta.

16. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu proizlazi da proizlazi da je koncentracija alkohola kod vozača JC, GC i [adresa],00 g/kg.

17. Iz iskaza saslušanog svjedoka RC, koji je upravljao osobnim automobilom marke VW Sharan reg. oznake [registarska oznaka], proizlazi da se predmetnog dana kretao u smjeru Lošinja brzinom oko 50 – 60 km/h desnom prometnom trakom. Kod zelenog otoka blizu benzinske je uočio lisicu koja je počela skretati na cestu, a nakon čega se svojim vozilom izmaknuo u desno, te se potom vratio u svoju prometnu traku kojom se prije toga kretao. Navodi da svojom vožnjom nije utjecao na tijek prometa. Navodi da se nastavio kretati tom brzinom dalje, a kako je uočio da mu druga vozila koja prolaze pored njega blicaju, zaustavio je svoje vozilo, te se po suprotnoj traci vratio natrag ispred hotela, gdje je uočio da je došlo do prometne nezgode. Pričekao je policiju. Navodi da je gledao u retrovizor i nije uočio u neposrednoj blizini druga vozila.

18. Iz iskaza svjedoka GC, koji je upravljao teretnim vozilom marke Peugeot Boxer reg. oznake [registarska oznaka], proizlazi da se toga dana kretao kombijem iz smjera Istoka prema zapadu Slavonskom avenijom, ispred njega se kretalo osobno vozilo VV, a iza njega kamion šleper Volvo. Svi su se kretali jedan iza drugoga desnom prometnom trakom brzinom od oko 50 km/h. Kod odvajanja za benzinsku postaju Crodux VV, vozilo ispred njega se prestrojilo u prometni trak krajnje desno za benzinsku postaju. Navodi da je tada polako krenuo ubrzavati jer se oslobodio prostor ispred njega, a kada je već bio na brzini 60-70 km/h i kada je osobno vozilo VV već bilo pred samom pumpom na gotovo samom kraju tog desnog prometnog traka gdje je već prestala iscrtala razdjeljna crta i gdje počinje iscrtani tzv. otok, to vozilo se pri brzini od kojih 10 km/h odlučilo prestrojiti natrag u lijevo u moj prometni trak. Svjedok navodi da je bio prisiljen naglo kočiti kako bi izbjegao nalet na vozilo VV ispred sebe, a u tom trenutku je u retrovizoru vidio da na moje vozilo straga nalijeće šleper Volvo. Vozač osobnog vozila VV nastavio vožnju bez zaustavljanja te da se vratio tek nakon što su ga drugi vozači upozorili na to. Navodi da razmak između njegovog vozila i vozila VV koje se kretalo ispred njega je bio kojih 50 m kao i razmak između njegovog vozila i šlepera Volvo koje se kretalo iza njega. Svjedok je naveo da je prilikom kočenja ili kad se uspio zaustaviti, pogledao u retrovizor kako bi vidio hoće li se šleper iza njega također uspjeti zaustaviti u tom naglom kočenju. Na mjesto nezgode je došla policija, a po uputi policije su ispunili Europsko izvješće. Kada su ucrtali pozicije vozila na Europskom izvješću policajac im je rekao da ispada kako je za nezgodu kriv vozač kamiona šlepera Volvo koji se kretao iza njega. Policajac ga je na mjestu nezgode upozorio da je morao naplatiti kaznu vozaču osobnog vozila VV koje se kretalo ispred njega za izazivanje prometne nezgode iako po viđenju tog policajca vozač tog osobnog vozila VV nije bio kriv za nezgodu.

19. Iz iskaza svjedoka JC, koji je upravljao skupom teretnih vozila proizlazi da se kretao kamionom šleperom Volvo Slavonskom avenijom u smjeru zapada brzinom od kojih 60-70km/h u desnom prometnom traku u koloni na udaljenosti od kojih 50-60 m od kombi vozila koje se kretalo ispred. Odjednom je vidio da kombi vozilo ispred njega naglo koči. Kako ispočetka nije shvatio da koči maksimalnom snagom to je i nešto kasnije reagirao maksimalnim kočenjem, a obzirom na težinu šlepera kojim je upravljao, navodi da se nije mogao zaustaviti te je prednjim dijelom svojeg vozila udario u stražnji dio kombija ispred sebe. Navodi da nije vidio prometnu situaciju kakva je bila ispred kombija niti je znao razlog zbog kojeg je kombi koji se kretao ispred njega tako naglo kočio, no kasnije je iz razgovora s vozačem kombija i iz razgovora s drugim vozačima iz susjednog prometnog traka koji su svjedočili nezgodi saznao da je vozač osobnog vozila koje se kretalo ispred kombija izgleda prekasno se odlučio prestrojiti u desni prometni trak i skrenuti na benzinsku postaju Crodux pa je bio prisiljen prije tog skretanja naglo kočiti a time je prisilio i vozača kombija koji se kretao iza njega a ispred skupa teretnih vozila da i on naglo zakoči. Vozač tog osobnog vozila je nastavio svoj put na benzinsku postaju bez zaustavljanja i vratio se na mjesto nezgode tek kad su ga vozači drugih vozila koji su svjedočili nezgodi pozvali da se vrati natrag. Navodi da je odmah nakon što je vidio da kombi vozilo ispred njega koči također stisnuo kočnicu, no u prvi mah nije stisnuo kočnicu punom snagom jer nije odmah shvatio i da kombi vozilo ispred njega ne koči uobičajeno nego tzv. mrtvom kočnicom odnosnom stišćući kočnicu maksimalnom snagom. To je shvatio nakon kojih sekundu dvije te je onda i sam krenuo kočiti punom snagom ali nije mogao izbjeći nalet.

20. Na temelju suglasnih iskaza svjedoka, kojima stranke nisu prigovarale i koji nisu u proturječnosti s ostalim provedenim dokazima, a koje je sud prihvatio kao istinite, sud je utvrdio da se RC, koji je upravljao osobnim automobilom marke VW Sharan reg. oznake [registarska oznaka] u smjeru Lošinja brzinom oko 50 – 60 km/h desnom prometnom trakom, nakon što je uočio lisicu koja je počela skretati na cestu, svojim vozilom izmaknuo u desno, te se potom vratio u prometnu traku kojom se prije toga kretao. Vozač GC je upravljao teretnim vozilom marke Peugeot Boxer reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se kombijem iz smjera Istoka prema zapadu Slavonskom avenijom brzinom od oko 50 km/h iza vozila VW Sharan, te je uslijed povratka (prestrojavanja) vozila (kojim je upravljao RC) natrag u prometni trak (kojim se kretao vozač GC), vozač GC bio prisiljen naglo kočiti kako bi izbjegao nalet na vozilo VV ispred sebe. Vozač JC je upravljao skupom teretnih vozila Slavonskom avenijom u smjeru zapada brzinom od oko 60-70km/h u desnom prometnom traku u koloni na udaljenosti od 50-60 m od kombi vozila koje se kretalo ispred. Odjednom je vidio da kombi vozilo ispred njega naglo koči, a kako ispočetka nije shvatio da koči maksimalnom snagom to je i nešto kasnije reagirao maksimalnim kočenjem, a obzirom na težinu šlepera kojim je upravljao, nije se mogao zaustaviti te je prednjim dijelom svojeg vozila udario u stražnji dio kombija ispred sebe. Vozač JC je odmah, nakon što je vidio da kombi vozilo ispred njega koči također stisnuo kočnicu, no u prvi mah nije stisnuo kočnicu punom snagom jer nije odmah shvatio i da kombi vozilo ispred njega ne koči uobičajeno nego tzv. mrtvom kočnicom odnosnom stišćući kočnicu maksimalnom snagom. To je shvatio nakon kojih sekundu dvije te je onda i sam krenuo kočiti punom snagom ali nije mogao izbjeći nalet. Vozač RC je nastavio svoj put na benzinsku postaju bez zaustavljanja i vratio se na mjesto nezgode tek kad su ga vozači drugih vozila koji su svjedočili nezgodi pozvali da se vrati natrag. Na mjesto nezgode je došla policija, a po uputi policije su ispunili Europsko izvješće. Kada su ucrtali pozicije vozila na Europskom izvješću policajac im je rekao da ispada kako je za nezgodu kriv vozač kamiona šlepera Volvo koji se kretao iza.

21. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da iz međusobne podudarnosti oštećenja na vozilima proizlazi da je teretno (vučno) vozilo osiguranika tuženika s prednjim dijelom naletjelo na stražnji dio teretnog vozila osiguranika tužitelja. Može se procijeniti da su u trenutku sudara uzdužne simetrale vozila međusobno zatvarale kut od oko 170° do 175°. Kako nije sačinjena skica mjesta štetnog događaja to nije bilo moguće utvrditi točno mjesto sudara. Prema tragovima kočenja desnih kotača skupa vozila osiguranika tuženika, mjesto sudara se nalazilo u desnoj prometnoj traci sjevernog kolnika Slavonske avenije, kojom su se neposredno prije štetnog događaja kretali svi sudionici ovog štetnog događaja, bliže desnom rubu kolnika. Kako nije poznato točno mjesto sudara, kao niti zaustavni položaji vozila nakon štetnog događaja, to nije moguće izračunati brzine kojom su se sva vozila kretala neposredno prije i u trenutku predmetnog štetnog događaja. Na temelju dinamike odigravanja predmetnog štetnog događaja može se samo zaključiti da su neposredno prije sudara brzine kretanja teretnog vozila osiguranika tužitelja i skupa vozila osiguranika tuženika bile približno jednake, dok je brzina kretanja vozila sudionika bila niža od brzine kretanja ovih vozila. Neposredno prije štetnog događaja sva vozila sudionici predmetnog štetnog događaja su se kretala desnom prometnom trakom sjevernog kolnika Slavonske avenije, od istoka prema zapadu. Pri tom se vozilo sudionika kretalo kao prvo, teretno vozilo osiguranika tužitelja kao drugo dok se skup vozila osiguranika tuženika kretalo kao treće vozilo u nizu. Na temelju dostavljene dokumentacije proizlazi da je vozač vozila sudionika, dolaskom do prometne trake za usporavanje prometa za ulaz na benzinsku pumpu (u nastavku: BP) "Crodux" skrenuo desno, iz desne prometne trake sjevernog kolnika Slavonske avenije u ovu traku za usporavanje prometa, smanjujući pri tome svoju brzinu kretanja. Dolaskom neposredno prije samog skretanja na BP, vozač vozila sudionika se radnjom skretanja u lijevo vratio u desnu prometnu traku sjevernog kolnika Slavonske avenije, ispred teretnog vozila osiguranika tužitelja. Da bi izbjegao nalet na vozilo sudionika, vozač teretnog vozila osiguranika tužitelja je poduzeo radnju intenzivnog kočenja pri čemu je uspio zaustaviti svoje vozilo prije naleta na vozilo sudionika. Vozač skupa vozila osiguranika tuženika je također poduzeo radnju intenzivnog kočenja, međutim on nije uspio zaustaviti svoje vozilo, pa je s prednjim dijelom teretnog (vučnog) vozila naletio na stražnji dio teretnog vozila osiguranika tužitelja. Da je vozač vozila sudionika prije povratka iz prometne trake za usporavanje prometa u desnu prometnu traku sjevernog kolnika Slavonske avenije pogledao u lijevi bočni retrovizor, vidio bi nailazak teretnog vozila tužitelja. Pa da je tada umjesto uključivanja na kolnik skrenuo prema BP, do predmetnog štetnog događaja ne bi došlo. Budući je vozač teretnog vozila osiguranika tužitelja, nakon uključivanja vozila sudionika iz prometne trake za usporavanje prometa u desnu prometnu traku sjevernog kolnika ispred njega, radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije naleta na vozilo sudionika, on nije mogao niti na koji način izbjeći predmetni štetni događaj. Prema iskazu vozača skupa vozila osiguranika tuženika (listovi 73 i 74 spisa), on je pri kretanju iza teretnog vozila osiguranika tužitelja

držao dovoljan razmak, međutim u trenutku kada je vozač teretnog vozila osiguranika tužitelja poduzeo radnju intenzivnog kočenja on je s tom istom radnjom zakasnio nekoliko sekundi, pa iz tog razloga nije uspio na vrijeme zaustaviti svoj skup vozila, već je s prednjim dijelom svog teretnog (vučnog) vozila udario u stražnji dio vozila osiguranika tužitelja. Stoga da je vozač skupa vozila osiguranika tuženika poduzeo radnju intenzivnog kočenja istovremeno kada i vozač vozila osiguranika tužitelja, uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije naleta na vozilo osiguranika tužitelja i time bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut.

22. U odnosu na tuženikove prigovore iz podneska od 15. srpnja 2025. vještak se usmeno očitovao kako je vozač vozila osiguranika tužitelja poduzeo radnje intenzivnog kočenja, dok samo radnja kočenja skupa vozila osiguranika tuženika nije bila dovoljna da bi se skup vozila sigurno zaustavio bez naleta na vozilo osiguranika tužitelja obzirom na međusoban razmak koji je bio između vozila. Budući se vozilo sudionika uključivalo na kolnik s desne strane tehnički je moguće da vozač skupa vozila osiguranika tuženika od kombi vozila osiguranika tužitelja nije vidio ovaj trenutak uključivanja, tj. nastanak opasnosti za skup vozila osiguranika tužitelja. Kako nije izuzet tahografski listić iz skupa vozila, a nije navedena niti duljina pronađenih tragova kotača skupa vozila, naveo je da nije bilo moguće izračunati brzinu kretanja skupa vozila te posljedično niti napraviti vremensko prostornu analizu odigravanja predmetnog štetnog događaja s matematičkim izračunima. Međutim, da je vozač skupa vozila držao potreban razmak između svog vozila i vozila osiguranika tužitelja tada bi poduzimanjem radnje intenzivnog kočenja u trenutku kada je intenzivno kočenje poduzeo i vozač vozila osiguranika tužitelja uspio bi zaustaviti skup vozila prije mjesta sudara čime bi izbjegao predmetni štetni događaj. Kada bi se i uzelo da je osiguranik tuženika držao sigurnosni razmak, vještak je naveo da je osiguranik tuženika kasnio s radnjom intenzivnog kočenja, što je kao posljedicu imalo predmetni sudar. Imajući u vidu karakteristike marke i tipa vozila kako osiguranika tužitelja tako i osiguranika tuženika, vještak je iskazao da kraći zaustavni put ima kombi vozilo osiguranika tužitelja.

23. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka jer je sačinjen u skladu s pravilima struke, dok u nalazu i mišljenju vještaka nema proturječnosti niti nedostataka. Na temelju prometnog vještačenja sud je utvrdio da je vozač teretnog vozila osiguranika tužitelja, nakon uključivanja vozila sudionika iz prometne trake za usporavanje prometa u desnu prometnu traku sjevernog kolnika ispred njega, radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije naleta na vozilo sudionika te nije mogao niti na koji način izbjeći predmetni štetni događaj. S druge strane, iz iskaza osiguranika tuženika proizlazi da je odmah, nakon što je vidio da kombi vozilo ispred njega koči stisnuo kočnicu, no u prvi mah nije stisnuo kočnicu punom snagom jer nije odmah shvatio i da kombi vozilo ispred njega ne koči uobičajeno nego tzv. mrtvom kočnicom odnosnom stišćući kočnicu maksimalnom snagom. Međutim, sud je prihvatio mišljenje vještaka u dijelu u kojem navodi da pod pretpostavkom da je vozač skupa vozila osiguranika tuženika odmah poduzeo radnju intenzivnog kočenja, i to istovremeno kada i vozač vozila osiguranika tužitelja (bez kašnjenja u reakciji kočenja), uspio bi zaustaviti svoj skup vozila prije naleta na teretno vozilo osiguranika tužitelja i time bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut. Da je vozač skupa vozila (osiguranik tuženika) držao potreban razmak između svog vozila i vozila osiguranika tužitelja, tada bi poduzimanjem radnje intenzivnog kočenja u trenutku kada je intenzivno kočenje poduzeo i vozač vozila osiguranika tužitelja, uspio zaustaviti skup vozila prije mjesta sudara čime bi izbjegao predmetni štetni događaj, a kada bi se i uzelo da je osiguranik tuženika držao sigurnosni razmak, osiguranik tuženika je kasnio s radnjom intenzivnog kočenja, što je kao posljedicu imalo predmetni sudar.

24. Kako je vozač osiguranika tuženika kasnio s poduzimanjem radnje intenzivnog kočenja, a što je kao posljedicu imalo nalet na stražnji dio vozila tužiteljevog osiguranika, sud je zaključio da je za štetu isključivo odgovoran osiguranik tuženika. U radnjama osiguranika tužitelja nema protupravnosti budući da je svoje vozilo uspio zaustaviti radnjom intenzivnog kočenja, kako bi izbjegao nalet na vozilo ispred sebe, dok pri upravljanju motornim vozilom nije bio pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, niti tuženik tvrdi da je prekoračio brzinu kretanja. Tuženik niti ne ističe činjenice iz kojih bi proizlazilo da je osiguranik tužitelja (su)odgovoran za štetu niti je istaknuo činjenicu da je treća osoba pridonijela nastanku štete (čl. 2. st. 1. u vezi s čl. 219. st. 1. ZPP-a). Iz provedenog vještačenja proizlazi da je s obzirom na karakteristike marke i tipa vozila osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika, kraći zaustavni put imalo kombi vozilo osiguranika tužitelja. Iz suglasnih iskaza svjedoka proizlazi da je razmak između vozila VW Sheran i vozila tužiteljevog osiguranika bio oko 50 m, a razmak između vozila tužiteljevog osiguranika i tuženikovog osiguranika 50 m, a iz čega sud zaključuje da se očito radi o premalom razmaku s obzirom na to da je osiguranik tužitelja radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo, dok osiguranik tuženika to nije uspio radnjom kočenja. Stoga ovaj sud zaključuje da tuženikov osiguranik, pored kašnjenja s reakcijom intenzivnog kočćenja, nije držao dovoljan razmak u smislu odredbe čl. 109. st. 1. ZSPC-a s vozilom tužiteljevog osiguranika, tako da svoje vozilo može zaustaviti pred svakom preprekom na cesti, ne ugrožavajući pritom druge sudionike prometa.

25. Između stranaka nije sporno da je šteta na vozilu tužiteljevog osiguranika nastala u iznosu od 26.606,00 kn i da je taj iznos 27. siječnja 2022. temeljem police kasko osiguranja tužitelj isplatio svom osiguraniku, a navedena činjenica proizlazi i iz potvrde na str. 46. spisa. Nije sporno niti da je tuženik po polici automobilskog osiguranja isplatio tužiteljevom osiguraniku dana 10. studenog 2021. iznos od 9.600,00 kn, 17. prosinca 2021. iznos od 4.081,06 kn te 17. prosinca 2021. iznos od 3.318,94 kn, dakle da je pri nego što je tužitelj izvršio isplatu po polici kasko osiguranja, tuženik naknadio štetu oštećeniku u iznosu od 17.000,00 kn. Nije sporno niti da je temeljem nagodbe od 27. prosinca 2022. tužiteljev osiguranik DOMINION d.o.o. isplatio tužitelju regresno iznos od 10.524,00 kn, pa tužitelj u ovom postupku potražuje od tuženika razliku iznosa koji je isplatio svom osiguraniku na ime totalne štete (26.606,00 kn) i iznosa koji je koji je tužiteljev osiguranik na ime regresnog duga vratio tužitelju (10.524,00 kn).

26. Iz dopisa tužiteljevog osiguranika upućenog tuženiku od 26. travnja 2022. proizlazi da je tuženik direktno oštećeniku isplatio iznos od 2.256,29 EUR (17.000,00 kn) na ime naknade imovinske štete na vozilu Peugeot Boxer i da je tužitelj po polici kasko osiguranja zbog štete na vozilu isplatio oštećeniku iznos od 3.531,22 EUR (26.606,00 kn).

27. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da je tuženik isplatio iznos od 2.256,29 EUR (17.000,00 kn) na ime naknade štete na vozilu Peugeot Boxer reg. oznake ČK- 756EK i to isplatom izvršenom prije isplate po polici kasko osiguranja, kao i da je totalna šteta na vozilu (koja je između stranka nesporna) nastala u iznosu od 3.531,22 EUR (26.606,00 kn), to ostaje za platiti razlika u iznosu od 1.274,93 EUR (9.606,00 kn), a ne razlika koju tužitelj potražuje u iznosu od 2.134,45 EUR. Neovisno o tome što je kasko osiguranik vratio tužitelju iznos od 10.524,00 kn, dok je razliku do iznosa od 17.000,00 kn zadržao na ime dodatnih troškova, iz samog dopisa oštećenika proizlazi kako je tuženik platio na ime police osiguranja od autoodgovornosti iznos od 17.000,00 kn na ime imovinske štete na vozilu i to na temelju zahtjeva neposredno oštećenog, a ne na ime daljnje štete. Isplatom po zahtjevu neposredno oštećenog, tuženik je ispunio svoj (djelomično) dug na ime štete nastale na vozilu pa u tom dijelu nije niti moglo doći temeljem police kasko osiguranja do subrogacije prava oštećenika prema odgovornoj osobi.

28. S obzirom na to da visina štete i datumi isplate štete po polici kasko osiguranja nisu sporne, sud je prihvatio zahtjev za isplatu iznosa od 1.274,93 EUR. Na dosuđeni iznos, tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate od dana izvršenog plaćanja po stopi propisanoj za tražbine koje proizlaze iz ostalih odnosa (čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO- a). Nesporno je da je isplata po polici kasko osiguranja izvršena 27. siječnja 2022. pa tužitelju pripada pravo na zakonske zatezne kamate tekuće od 28. siječnja 2022. do isplate, dok je za dan 27. siječnja 2022. odbijen kao neosnovan zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 1.274,93 EUR. U preostalom dijelu koji iznosi 859,52 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

29. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/12, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje u tekstu: Tarifa).

30. Kod djelomičnog uspjeha u parnici, kada je tuženik osporavao osnovu zahtjeva kroz osporavanje odgovornosti za štetu, trošak vještačenja kojeg je predujmio ili podmirio tužitelj, priznaje se tužitelju u cijelosti jer je taj trošak bio potreban za vođenje parnice bez obzira na uspjeh u parnici (isto tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-697/2024), slijedom čega je sud dosudio tužitelju u cijelosti trošak vještačenja u iznosu od 350,00 EUR, neovisno o tome što je tužitelj u odnosu na visinu djelomično uspio u sporu.

31. Tužitelj je uspio u sporu s 59,73%, a tuženik s 40,27%, pa je prebijanjem uspjeha u sporu tuženika valjalo obvezati na naknadu (preostalih) troškova postupka tužitelju u omjeru od 19,46%.

32. Tužitelju su opravdano nastali troškovi sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,90 EUR-a i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 67,80 EUR jer sudsku pristojbu na presudu plaća stranka koja pokreće spor, a što ukupno iznosi 101,70 EUR pa je tuženik dužan te troškove naknaditi tužitelju u omjeru od 19,46% (19,79 EUR).

33. Slijedom navedenog, sud je obvezao tuženika na naknadu troškova parničnog postupka tužitelju u iznosu od 369,79 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi propisnoj za ostale odnose (čl. 151. st. 3. ZPP-a u vezi s čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a).

Zagreb, 21. listopada 2025.

Sutkinja

Ines Božić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na koje je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a.