REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1561/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Marija Maričević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Perić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž- 680/2021-4 od 9. listopada 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 1880/2018-31 od 15. ožujka 2021., u sjednici održanoj 21. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-680/21-4 od 9. listopada 2024., u dijelu pod točkom II.2. izreke u odnosu na pravno pitanje:
„Je li sud pri donošenju odluke o parničnim troškovima dužan voditi računa ne samo o kvantitativnom, već i kvalitativnom uspjehu stranaka u sporu u dokazivanju sporne osnove tužbenog zahtjeva?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-680/2021-4 od 9. listopada 2024., u dijelu pod točkom II.2. izreke, podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) postavivši dva pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„1. Ima li preciziranje tužbenog zahtjeva smanjenjem tužbenog zahtjeva tijekom postupka, sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka, a tuženik se takvoj dispoziciji tužitelja nije protivio (niti je tražio trošak), utjecaja na odluku o naknadi parničnih troškova prema odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, odnosno određuje li se u opisanoj procesnoj situaciji omjer uspjeha stranaka u parnici prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu?
2. Je li sud pri donošenju odluke o parničnim troškovima dužan voditi računa ne samo o kvantitativnom, već i kvalitativnom uspjehu stranaka u sporu u dokazivanju sporne osnove tužbenog zahtjeva?“.
2. Tužitelj smatra da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje i pravo na mirno uživanje vlasništva.
3. Tuženik nije odgovorio na tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije je osnovan.
5. Tužitelj je u odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje kao razlog važnosti naznačio odluku revizijskog suda Rev-1249/21-2, a u odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje kao razloge važnosti istaknuo je odluke revizijskog suda poslovni broj Rev- 1709/11, Rev-x-502/12 i Revr-119/12. Tužitelj smatra da pobijana odluka odstupa od izraženog shvaćanja u naznačenim odlukama revizijskog suda.
6. Postupajući na temelju odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da drugo postavljeno pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
7. S obzirom da su u odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
8. U odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje i povredu temeljnih ljudskih prava uzeto je da je prijedlog u odnosu na njih povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP).
Zagreb, 21. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
dr.sc. Jadranko Jug
