REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, 34000 Požega

Poslovni broj: P-61/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu Davoru Lovriću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Domagoju Miličeviću odvjetniku u Požegi, protiv tuženika Općine Brestovac, OIB: 53610608235 iz Brestovca, Požeška 76 zastupan po načelniku DE, radi utvrđenja prava vlasništva nakon održane glavne javne rasprave zaključene dana 15.rujna 2025. u prisutnosti tužitelja osobno i zamjenika opunomoćenika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 21.listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj, Plešić Josip, 34322 [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine, označene kao katastarska čestica broj [katastarska čestica], upisana u katastarsku općinu [katastarska općina], ukupne površine 4.233 m2, od čega 1.024 m2 otpada na šumu, a 3.209 m2 na oranicu, prema izvatku iz baze zemljišnih podataka (BZP) Općinskog suda u Požegi, Zemljišnoknjižnog odjela Požega, broj ZK uloška [broj ZK uloška], pa je tuženik, Općina Brestovac, 34322 Brestovac, Požeška 76, OIB 53610608235, dužan trpjeti da se tužitelj u zemljišnoj knjizi upiše kao vlasnik predmetne nekretnine.

II Nalaže se tuženiku, Općini Brestovac, 34322 Brestovac, Požeška 76, OIB 53610608235, da tužitelju, Plešić Josip, 34322 [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 803, 10 EUR ( slovima: osam stotina tri eura deset centi ), zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena (%), tekućim na odmjereni iznos troškova od dana donošenja ove presude pa do isplate.

III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka iznad dosuđenog, kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj ĐE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] je podnio tužbu protiv tuženika Općine Brestovac, OIB: 53610608235 iz [adresa] radi utvrđenja prava vlasništva.

1.2.U tužbi navodi da je tužitelj izvanknjižni vlasnik i samostalni neposredni posjednik nekretnine označene kao katastarska čestica broj [katastarska čestica], upisana u katastarsku općinu [katastarska općina], ukupne površine 4.233 m2, od čega 1.024 m2 otpada na šumu, a 3.209 m2 na oranicu, prema izvatku iz baze zemljišnih podataka (BZP) Općinskog suda u Požegi, Zemljišnoknjižnog odjela Požega, broj ZK uloška [broj ZK uloška], stanje na dan 26. prosinca 2024. godine, broj zadnjeg dnevnika Z-2168/2024.

1.3. Nadalje tužitelj navodi da je tuženik, Općina Brestovac, upisana kao formalni zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju ošasne imovine, donesenog u ostavinskom postupku iza pokojnoga UE, koji je proveden pred Općinskim sudom u Pazinu, po javnom bilježniku kao sudskom povjereniku, pod brojem O-1793/2022, UPP-OS-9/23-13, a kojim je utvrđeno da nekretnina, kao imovina bez poznatih nasljednika, prelazi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi – Općine Brestovac.

1.4. Tužitelj je od 1998. godine bio uredno upisan kao posjednik katastarske čestice koja je nakon provedene katastarske izmjere na području katastarske općine [katastarska općina], a potom i osnivanja nove katastarske općine [katastarska općina], identificirana kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 4.233 m2. Uslijed pogreške prilikom provedbe katastarske izmjere i izrade novog katastarskog operata, navedena čestica je, bez stvarnog pravnog temelja, upisana na ime OE, osobe koja u relevantno vrijeme nije prebivala na tom području niti je imala bilo kakav stvarni ili pravni odnos s navedenom nekretninom.

1.5. Tužitelj je zakoniti nasljednik i pravni sljednik svojih prednika koji su bili dugogodišnji i zakoniti posjednici predmetne čestice. Naime, još 1960. godine sastavljen je valjani darovni ugovor kojim je prethodni posjednik CE iz [adresa] darovala više nekretnina, uključujući i one koje su kasnije bile identificirane kao dijelovi današnje katastarske čestice broj [katastarska čestica], tada pod drugim oznakama u k. o. [katastarska općina]. [adresa], ĐE Đ – tužiteljevom pretku. Ugovorom je daroprimcu prenesen faktični i pravni posjed navedenih nekretnina, uz zadržavanje prava uživanja za života darovateljice. Nakon darovanja, predmetne nekretnine prelazile su posjedovno na tužitelja i njegove pretke, što je razvidno i iz posjedovnih listova u kojima su tužiteljevi pravni prednici bili evidentirani kao isključivi posjednici. Tužitelj je osobno, od 1998. godine, bio upisan kao samostalni posjednik zemljišta koje je nakon nove katastarske izmjere 2005. godine identificirano kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Upis UE kao posjednika iste čestice nastao je pogreškom prilikom prijenosa podataka iz prethodnog katastra i ne odgovara stvarnom stanju na terenu niti povijesnom kontinuitetu posjeda, budući da je imenovani bio potpuno odsutan s predmetnog područja i nikada nije ostvarivao posjedovna prava na toj nekretnini.

1.6.Tijekom proteka vremena od najmanje dvadeset godina, tužitelj je samostalno, kao dobar gospodarstvenik, obrađivao i koristio predmetnu nekretninu, održavao je u njezinoj funkciji i nesmetano uživao plodove. Sukladno članku 159. stavku 3. istoga Zakona, pravo vlasništva na nekretninama stječe se dosjelošću ako pošteni samostalni posjed traje neprekidno dvadeset godina. Zakonski okvir dodatno potvrđuje da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme tijekom kojega su prethodnici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, što izrijekom proizlazi iz članka 160. stavka 2. Zakona. U predmetnom slučaju, tužitelj ne samo da je osobno ispunio sve materijalnopravne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, nego mu se, sukladno zakonskoj odredbi, uračunava i posjed njegovih prednika, koji je trajao još od najmanje 1960. godine, temeljem valjanog darovnog ugovora. Slijedom navedenog, tužitelj je stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću, a svako osporavanje tog prava ne bi bilo u skladu s važećim zakonskim normama.

2. Tuženik Općina Brestovac, OIB: 53610608235 iz [adresa] nije odgovorila na tužbu u roku od 45 dana, iako joj je ista uredno poslana dana 2.travnja 2025. a uručena 3. travnja 2025. Na pripremnom ročištu koje je održano dana 29.kolovoza 2025. zastupnik tuženika izjavio je da se slaže s rješenjem o nasljeđivanju od 11.prosinca 2023.kojim je predmetna nekretnina prešla u vlasništvo Općine Brestovac, ali je izjavio da predmetna nekretnina nije u posjedu tuženika.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao tužbu, izvadak iz zemljišne knjige, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Hrvatin iz Poreča od 11.prosinca 2023., Povijest promjena na katastrskim česticama, prijepis posjedovnog lista, iskaze svjedoka JE, ŠE te iskaz tužitelja kao i ostalu dokumentaciju i priloge koje se nalaze u spisu.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Uvidom u dostavljeni zemljišnoknjižni izvadak kao i uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama, utvrđene su istinitim i točnim navodi iz tužbe tužitelja glede upisa tuženika na predmetnoj nekretnini. Nadalje, istinit je i navedeni podatak da je tužitelj zakoniti nasljednik i pravni sljednik svojih prednika koji su u posjedu predmetne nekretnine od 1960.godine.

6. Dana 15.rujna 2025. godine održana je glavna rasprava na kojoj su saslušani svjedoci JE i ŠE kao i sam tužitelj. Saslušani svjedok JE iskazao je da mu je poznata predmetna nekretnina, a u naravi da ona čini nasad oraha. Prije se predmetna nekretnina sastojala od tri čestice, dvije čestice su se vodile na obitelji ŠE dok je treća bila na obitelji UE. NE, koja je bila posjednica treće čestice, nakon njezine smrti nekretninu je naslijedio sin Đ, a koliko mu je poznato Đ je prodao zemlju tužitelju. Ta okolnost mu je poznata jer mu je tužitelj, kao i pok. UE, rekli da su obavili kupoprodaju navedene čestice. Koliko mu je poznato tužitelju nitko nije osporavao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, te to mogu potvrditi i svi mještani sela Dolac. ŠE iskazao je da mu je poznata nekretnina koja je predmet ovog postupka, koja u naravi čini nasad oraha, a radi se o površini manjoj od 1 jutra. Poznata mu je NE, kao i njezin sin UE, koji je prodao jedan dio čestice tužitelju. Nasad oraha posađen je otprilike prije 15-tak godina, a prije oraha su se sadili krumpir, žito, zob i druge kulture. Iskazao je da mu je poznato da je tužitelj oduvijek radio, odnosno obrađivao predmetnu nekretninu, da ga nitko nije smetao u posjedu iste. Tužitelj ĐE iskazao je da se kčbr. [katastarska čestica] prije sastojala od tri čestice. Dvije čestice su se vodile na njegovom pok. ocu TE, dok je treća bila na obitelji UE. Što se tiče obitelji UE, oni su posjedovali oko 2.000 m2, dok je ostatak bio od njihove obitelji. Nakon smrti NE predmetnu nekretninu je naslijedio njezin sin Đ, koji je prodao tužitelju 1988. godine, te je u posjedu navedene nekretnine od 1988. godine. Sa pok. UE je sklopio usmeni ugovor o kupoprodaji zemlje, te istu kupio za tadašnjih 500,00 do 600,00 DEM. Nikad nisu sklopili pisani ugovor o kupoprodaji, jer je mislio da ću se za njegovog života upisati kao vlasnik predmetne nekretnine. Što se tiče preostale dvije čestice, naveo je da je njegov otac LE te katastarske čestice naslijedio od njegove bake CE, a njegov otac je njemu prepisao 1989. godine. Naveo je da je postojao je kontinuitet, te nitko obitelj LE nije smetao u posjedovanju tih nekretnina. Što se tiče katastarske izmjere koja je bila 2004. godine, naveo je da nije stigao reagirati, jer je smatrao da neće doći do nekih promjena, odnosno da su to njegove nekretnine.

7. Dosjelost (usurcapio) je originaran osnov stjecanja prava vlasništva na tuđoj stvari, njegovim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, a da bi se steklo pravo vlasništva dosjelošću potrebno je da tužitelj dokaže potrebne pretpostavke, u konkretnom slučaju za izvanrednu dosjelost.

8. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 52/14, 81/15 i 94/17 - u daljem tekstu ZV) propisano je, da se vlasništvo nad stvari stječe dosjelošću samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Nadalje, stavkom 3. iste odredbe propisan je rok za izvanrednu dosjelost od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja kada je u pitanju pošten posjed.

9. Odredbom članka 160. stavak 2. ZV određeno je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

10. Treba napomenuti da se temeljem čl. 18. st. 5. ZV-a posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu u trenutku kada se ispune pretpostavke određene zakonom. Za izvanrednu dosjelost dakle, traži se da je posjed barem pošten, a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

11. Saslušani svjedoci, čije iskaze sud prihvaća u cijelosti kao uvjerljive i logične, ukazali su sudu, da se tužitelj ponašao kao vlasnik sporne nekretnine i u samostalnom posjedu iste zasigurno posljednjih 25 godina otkako je iste naslijedio od oca LE a prije toga u posjedu istih bila je njegova baka CE. Dio čestice koja je pripojena kč. br. [katastarska čestica] je kupio od pokojnog UE.

12. Slijedom navedenog, a kako sud cijeni da je za tužitelja konačno došlo vrijeme da činjenično stanje pretvori u pravno stanje, a kako isti nema druge mogućnosti da uskladi raskorak između stvarnog i pravnog stanja i ima pravni interes za pokretanje ovoga postupka, sud je udovoljio njegovom tužbenom zahtjevu i temeljem cit. zakonskih odredbi presudio kao u izreci.

13.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1 i članka 155. st.1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22-dalje Tarifa). Trošak postupka je odmjeren u skladu sa vrijednosti predmeta spora koja iznosi 1.327,01 EUR EUR.

14.Tužitelju je priznat parnični trošak zastupanja i to sastav tužbe u parničnom postupku ( Tbr. 7 st.1.Tarife ) u iznosu od 200,00 EUR, zastupanje na pripremnom ročištu ( Tbr. 9 st.1. Tarife ) u iznosu od 200,00 EUR, zastupanje na glavnoj raspravi ( Tbr. 9 st.1. Tarife ) u iznosu od 200,00 EUR, porez na dodanu vrijednost od 25% ( Tbr.46 Tarife ) u iznosu od 150,00 EUR, troškovi sudskih pristojbi u iznosu od 53,10 EUR. Sveukupni troškovi koji su priznati tužitelju iznose 803,10 EUR. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II izreke presude. Tužitelju nije priznat porez na dodanu vrijednost od 25% u odnosu na sudske pristojbe jer se isti na njih ne obračunava sukladno Tbr. 46 Tarife, pa je odlučeno kao u točki III izreke presude.

U Požegi 21.listopada 2025.

Sudac

Davor Lovrić

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Odvjetnik Domagoj Miličević, Požega

2. Općina Brestovac,Brestovac, Požeška 76