Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-511/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, u pravnoj stvari tužitelja FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA - SAMOSTAN SPLIT, OIB: 49373738484, Trg Gaje Bulata 3, Split, kojeg zastupa gvardijan fra IB, a njega punomoćnik Željko Ćapin, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika GRADA SPLITA, OIB: 78755598868, Obala kneza Branimira 17, Split, kojeg zastupa zastupnik po zakonu ZB, gradonačelnik, a njega punomoćnik GB, diplomirani pravnik, zaposlenik tuženika, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Željka Ćapina, odvjetnika u Splitu te punomoćnika tuženika GB, diplomiranogpravnika, zaposlenika tuženika, na ročištu za objavu presude 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj FRANJEVAČKA PROVINCIJA PRESVETOG OTKUPITELJA-SAMOSTAN SPLIT isključivi i jedini vlasnik za cijelo točno određenog realnog djela nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, k. o. [katastarska općina] označenog kao:

- čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV,

- čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV,

- dio čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 20592,

- dio čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) POPIS I, sveukupne površine 114 m2, koji je na SKICI LICA MJESTA br. 1. SKICA IZMJERE „U Splitu, 13.svibnja 2025.“ izrađenom od sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing.geod. (koja SKICA IZMJERE čini sastavni dio NALAZA I MIŠLJENJA VJEŠTAKA GEODETSKE STRUKE, broj predmeta: PR 9/25-54 “Split, svibanj 2025.”, izrađenog od sudskog vještaka Ante Bošnjaka, ing.geod. (u daljnjem tekstu: NALAZ I MIŠLJENJE) prikazan kao:

- Lik 1. č. zem. [katastarska čestica] (kat. č. br. [katastarska čestica]) definiran točkama 1-2-3-4-1 u površini od 15m2 (osjenčeno žuto),

- Lik 2. č. zem. [katastarska čestica] (kat. č. br. [katastarska čestica]) definiran točkama 5-6-7-8-5 u površini od 26m2 (osjenčeno ljubičasto,

- Lik 3. č. zem. [katastarska čestica] (kat. č. br. [katastarska čestica]) definiran točkama 7-8-9-10-11-12-13-7 u površini od 67m2 (osjenčeno narančasto),

- Lik 4. č. zem. [katastarska čestica] (kat. č. br. [katastarska čestica]) definiran točkama 11-12-14-11 u površini od 67m2 (osjenčeno svjetlo zeleno), sveukupne površine 114 m2, a koja SKICA LICA MJESTA br. 1. SKICA IZMJERE „U Splitu, 13.svibnja 2025.“ je izrađena od strane sudskog vještaka Ante Bošnjaka ing.geod., (kao sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, broj predmeta: PR 9/25-54 “Split, svibanj 2025.”, čini sastavni dio ove presude, a koja čest.zem. će nakon izrade parcelacijskog elaborata nositi novu oznaku, slijedom čega je tužitelj ovlašten na temelju ove presude po njenoj pravomoćnosti i na temelju navedene SKICE LICA MJESTA br. 1. SKICA IZMJERE "U Splitu, 13.svibnja 2025." formirati novu česticu u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi te zatražiti i postići u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu za k. o. [katastarska općina], uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje toga prava sa imena tuženika za cijelo, a koju uknjižbu je tuženik dužan trpjeti.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Splitu naknaditi tužitelju FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOG OTKUPITELJA – SAMOSTAN SPLIT troškove postupka u iznosu od 732,90 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 15. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Zahtjev tužitelja FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA – SAMOSTAN SPLIT se odbija kao neosnovan za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 67,40 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 15. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 22. listopada 2024. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, upisanim u zk. uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tužitelj upisan kao vlasnik 1/1 nekretnina označenih kao:

- čest. zgr. [katastarska čestica] (crkva u površini od 776 m2) , zk tijelo I

- čest. zgr. [katastarska čestica] (neplodno u površini od 179 m2), zk tijelo II

- čest. zem. [katastarska čestica] (vrt u površini od 80 m2), zk tijelo VI.

- čest. zem. [katastarska čestica] (neplodno u površini od 453 m2), zk tijelo VII.

- čest. zem. [katastarska čestica] (zgrada, neplodno u površini od 2168 m2) zk tijelo XII.

3. Nadalje, tužitelj navodi kako je on u zemljišnim knjigama upisan kao Samostan otaca Franjevaca sv. Otkupitelja te Samostan Gospe od Zdravlja u Splitu, međutim, riječ je o istoj pravnoj osobi Katoličke Crkve. U prilog svojih tvrdnji tužitelj dostavlja ispis iz evidencije pravnih osoba katoličke crkve u Republici Hrvatskoj na dan 22. listopada 2024. te potvrdu o pravnom sljedništvu br. 1-412/24 od 21. listopada 2024.

4. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi kako su predmetne nekretnine u naravi Samostan Gospe od Zdravlja, anagrafske oznake Trg Gaje Bulata 3, Split (sa pripadajućim dvorištem ograđenim zidom) za kojeg je dana 4. veljače 1983. izdana građevinska, a 16. veljače 1988. i dozvola za upotrebu od strane Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo, imovinsko-pravne, stambene i komunalne poslove, Odsjek za graditeljstvo. Dana 22. rujna 2021. da je izdana uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. od strane Grada Splita – Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja sa potvrdom pravomoćnosti od 6. listopada 2021.

5. Nadalje, tužitelj navodi kako je tijekom izvođenja radova 1984. oko Samostana Gospe od Zdravlja izgrađen zid tako da je riječ o jednoj zatvorenoj cjelini sa izgrađenim zgradama i dvorištem.

6. Međutim, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu da je kao vlasnik nekretnina koje su upisane u k. o. [katastarska općina], označenih kao:

- čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV,

- čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV,

- čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 20592,

- čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU POPIS I, upisan tuženik. Međutim, taj upis u jednom dijelu da ne odgovara stvarnom stanju.

7. Naime, rješenjem Komisije za imovinsko-pravne poslove Skupštine općine Split od 12. listopada 1982. nekretnina iz točke 6. obrazloženja ove odluke da je dodijeljena tužitelju za izgradnju Samostana Gospe od Zdravlja te da se tužitelj nalazi u kvalificiranom posjedu iste od 1983.

8. Stoga, kako bi dokazao svoje tvrdnje, tužitelj predlaže da sud provede očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke te da izvede dokaz saslušanjem svjedoka čija imena i adrese će tužitelj dostaviti naknadno. Tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina koje su upisane kao vlasništvo tuženika iako se faktično nalaze u posjedu tužitelja od 1983. i tužitelj ih od tada koristi kao svoje, odnosno kao dio Samostana Gospe od Zdravlja.

9. Sukladno odredbi članka 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine " broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/23022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) tužba je tuženiku dostavljena na odgovor.

10. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako tužitelj dokumentacijom koju je dostavio uz tužbu ne dokazuje svoje pravo vlasništva u odnosu na predmetne nekretnine. Tuženik navodi kako predmetne nekretnine nisu bile predmet rješenja Komisije za imovinsko-pravne poslove Skupštine Općine Split od 12. listopada 1982. na koje se tužitelj poziva, a kojim rješenjem je predviđena izgradnja, dogradnja i preadaptacija Samostana Gospe od Zdravlja na predjelu "Dobri" u Splitu. Tuženik navodi kako tužitelj uz tužbu ne prilaže dokaz iz kojih bi proizlazilo da su predmetne nekretnine dodijeljene tužitelju za izgradnju Samostana Gospe od Zdravlja. Tuženik je uz odgovor na tužbu dostavio Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora Općine Split, broj 08/2016-1/82/VJ/DA od 22. travnja 1982. i preris katastarskog plana na dan 23. siječnja 1986. i predložio je da sud nakon provedenog postupka odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

11. Tužitelj je tijekom postupka ustrajao u navodima koji su izneseni u tužbi te je podneskom od 12. lipnja 2025. uredio tužbeni zahtjev u skladu s identifikacijom predmetnih nekretnina iz nalaza i mišljenja Geodetskog zavoda d.d. Tuženik je tijekom postupka ustrajao u prigovorima koji su izneseni u odgovoru na tužbu te je isticao kako tužitelj nije dokazao vlasništvo nad predmetnim nekretninama.

12. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je tužitelj vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV, čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV, dijela čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), ZU 20592 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) POPIS I, ukupne površine 114 m2, koji je na skici lica mjesta br. 1., Skica izmjere "U Splitu, 13. svibnja 2025." izrađenom od sudskog vještaka Ante Bošnjaka (Geodetski zavod d.d.) prikazan kao Lik 1, Lik 2, Lik 3 i Lik 4 pa da je tužitelj ovlašten na temelju presude ishoditi u zemljišnim knjigama upis prava vlasništva na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, kao i da je ovlašten na temelju presude koja bude donesena u ovom posupku, po njenoj pravomoćnosti i ovršnosti, formirati novu čestici u katastarskom operatu.

13. U dokazne svrhe ovaj sud je pregledao i pročitao isprave i dokumentaciju sadržanu u spisu i to: zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine označene kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica], kat. čest. zgr. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve kat.čest. upisane u Z. U. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina] (listovi 6-7 spisa), identifikacija čestica Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastra, Klasa: 930-04/23- 04/1273, Ur.broj: 541-28-01/10-23-2 od 28. studenog 2023. (listovi 8-9 spisa), ispis iz Evidencije pravnih osoba Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj na dan 7. ožujka 2024. (list 10 spisa), potvrda o pravnom sljedništvu br. 01-412/24 od 21. listopada 2024. (list 11 spisa), građevinska dozvola Općine Split, Komiteta za urbanizam i građevinarstvo, Odsjek za građevinarstvo, broj: 08-UP-I-6557-82/ON/DB od 4. veljače 1983. (listovi 12-14 spisa), izmjena građevinske dozvole Općine Split, Komiteta za urbanizam i građevinarstvo, Odsjek za građevinarstvo, broj: 08-UP-I-7394-83-ON-DB od 18. lipnja 1985. (listovi 15-16 spisa), urbana dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968., Klasa: UP/I-361-05/21-30/000168, Ur.broj: 2181/01-03-02/2-21-0006 od 22. rujna 2021. (listovi 17-19 spisa), potvrda o pravomoćnosti rješenja Grada Splita, Klasa: UP/I-361-05/21-30/000168, Ur.broj: 2181/01-03-02/2-21-0008 od 6. listopada 2021. (listovi 20-21 spisa), dozvola za uporabu Općine Split, Komiteta za urbanizam i građevinarstvo, Odsjek za građevinarstvo, broj: 08/UP-I-174/88 od 16. veljače 1988. (listovi 22-23 spisa), zemljišnoknjiži izvadak za nekretnine označene u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (listovi 24-70 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (list 71 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine upisane u Zk.Ul. POPIS I K. O. [katastarska općina] (listovi 72-158 spisa), rješenje Skupštine općine Split, Komisije za imovinsko-pravne poslove, broj: 07/UP-I-6250/02- AH od 12. listopada 1982. (listovi 159-161 spisa), skica izmjere OB iz veljače 2024., broj elaborata : 2023-87-1 (list 162 spisa), dopis br. 7717/24-1 od 29. veljače 2024. (listovi 163-165 spisa), izjava o priznavanju prava vlasništva (listovi 166-167 spisa), odgovor Grada Splita na zahtjev – izdavanje tabularne isprave, Klasa: 940-

04/24-01/5, Ur.broj: 2181-1-08-2/2-24-2 od 19. travnja 2024. (list 168 spisa), uvjerenje Općine Split, Komiteta za urbanizam i građevinarstvo, Odsjek za građevinarstvo, broj:

08/2106-1/82/VJ-DA od 22. travnja 1982. (listovi 180-183 spisa), skica od 23. siječnja 1986. (list 184 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Ante Bošnjaka (Geodetski zavod d.d.), kao i dokaz geodetskim vještačenjem po Geodetskom zavodu d.d.

14. Tužitelj je u tužbi od 23. studenog 2024. predlagao da sud izvede dokaz saslušanjem svjedoka "čija će imena i adrese tužitelj dostaviti naknadno", a na pripremnom ročištu koje je održano 13. ožujka 2025. je molio da sud ne zaključuje prethodni postupak kako bi mogao dostaviti adrese svjedoka. Ovaj sud je 13. ožujka 2025. zaključio prethodni postupak, a tužitelj je tek u podnesku od 12. lipnja 2025. predložio izvođenje dokaza svjedoka fra VB, fra FB, fra LB, fra EB na okolnost da je tužitelj u posjedu utuženog zemljišta više od pedeset godina.

15. Člankom 219. stavak 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

16. Člankom 299. stavak 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke.

17. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. tog članka sud neće uzeti u obzir.

18. Stoga, kako je tužitelj izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka VB, fra FB, fra LB i fra EB predložio nakon zaključenja prethodnog postupka, takav dokazni prijedlog tužitelja sud nije uzeo u obzir (članak 299. stavak 3. ZPP-a). Naime, tužitelj je već u tužbi, a najkasnije na pripremnom ročištu, do zaključenja prethodnog postupka, bio dužan navesti koje svjedoke predlaže saslušati u ovom postupka, kao i navesti okolnosti koje bi se trebale utvrditi izvođenjem dokaza saslušanjem predloženih svjedoka. Prema tome, kako tužitelj izvođenje tog dokaza nije predložio sukladno članku 299. stavak 1. ZPP-a, sud istog nije niti uzeo u obzir.

19. Tužbeni zahtjev je osnovan.

20. Među strankama nije sporno da je tužitelj upisan kao vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] (crkva u površini od 776 m2) , zk tijelo I, čest. zgr. [katastarska čestica] (neplodno u površini od 179 m2), zk tijelo II, čest. zem. [katastarska čestica] (vrt u površini od 80 m2), zk tijelo VI., čest. zem. [katastarska čestica] (neplodno u površini od 453 m2), zk tijelo VII. i čest. zem. [katastarska čestica] (zgrada, neplodno u površini od 2168 m2) zk tijelo XII.

21. Među strankama nije sporno ni to da je tuženik upisan kao vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV, čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV, čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 20592, čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU POPIS I.

22. Nije sporno ni to da tužitelj tvrdi kako upis tuženika u jednom dijelu ne odgovara stvarnom stanju jer da je rješenjem Komisije za imovinsko-pravne poslove Skupštine Split od 12. listopada 1982. predmetna nekretnina dodijeljena tužitelju za izgradnju Samostana Gospe od Zdravlja te da se tužitelj nalazi u posjedu te nekretnine od 1983.

23. Među strankama nije bilo sporno da se radi o 113 m2 (nakon provedenog vještačenja je utvrđeno da površina spornih nekretnina iznosi 114 m2) koji se fizički nalazi unutar dvorišta Samostana Gospe od Zdravlja (Lik A i Lik B) te dijelom između samog ulaza u Crkvu Gospe od Zdravlja (Lik C i Lik D), a koji realni dio je prikazan na skici izmjere "Sinj, veljača 2024.", broj elaborata: 2023-87-1, izrađenog od strane Izmjera Sablić d.o.o.

24. Sporno je među strankama jesu li tužitelju predmetne nekretnine dodijeljene rješenjem Komisije za imovinsko-pravne poslove Skupštine Split od 12. listopada 1982. te u vezi s tim nalazi li se tužitelj u kvalificiranom posjedu tih nekretnina od 1982., odnosno je li tužitelj stekao vlasništvo tih nekretnina na temelju zakona.

25. Odredbom članka 30. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017. – dalje: ZV) propisano je da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

26. Članak 114. stavak 1. ZV-a propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da je na temelju stavka 1. tog članka stečeno pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

27. Odredbom članka 129. stavak 1. ZV-a propisano je da kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavki koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.

28. Tužitelj je tijekom postupka tvrdio kako je on vlasništvo predmetnih nekretnina stekao na temelju zakona, i to da je vlasništvo stekao dosjelošću.

29. Stoga, trebalo je utvrditi najprije jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

30. Odredbom članka 159. stavak 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Iz stavka 4. predmetnog članka proizlazi da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

31. Odredbom članka 160. stavak 1. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

32. Dakle, da bi se utvrdilo jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću trebalo je utvrditi je li tužitelj imao samostalan posjed predmetnih nekretnina, kao i to je li tužitelj sposoban biti vlasnikom tih nekretnina, odnosno kakav je po kakvoći bio njegov posjed.

33. Posjed je faktička vlast nad određenom stvari. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvar, a samostalni posjednik je onaj koji tu stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik tj. na takav način da ne priznaje ničiju višu posrednu vlast na stvari. Što se tiče kakvoće, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću zahtijeva se zakonitost, istinitost i poštenje. Posjed je zakonit ako posjednik ima pravo na posjed tj. ako ima valjani pravni temelj toga posjedovanja. Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Poštenje se presumira (članak 18. stavak 5. ZV-a).

34. ZV kada predviđa dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva, ovisno o kakvoći posjeda koju je posjednik određene stvari imao, razlikuje tzv. redovitu i izvanrednu dosjelost. Tzv. redovita dosjelost propisana je odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a, dok je tzv. izvanredna dosjelost propisana odredbom članka 159. stavak 3. ZV-a. Razlika između redovne i izvanredne dosjelosti sastoji se u kakvoći posjeda koju je posjednik neke stvari imao, pa tako samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten (dakle, kvalificirani) stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (tzv. redovita dosjelost), dok samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (tzv. izvanredna dosjelost).

35. Iz ovog razlikovanja vidljivo je da se za redovitu dosjelost zahtijeva kvalificirani posjed (posjed koji je zakonit, istinit i pošten), a za izvanrednu samo da je pošten.

36. Kako je predmetna nekretnina vlasništvo Grada Splita, rokovi propisani za stjecanje prava dosjelošću su dvostruko duži od onih propisanih odredbom članka 159. stavak 2. i 3. ZV-a, sve sukladno odredbi članka 159. stavak 4. ZV-a.

37. Tužitelj je u tužbi, kao i tijekom postupka, tvrdi da se on nalazi u posjedu tih nekretnina najkasnije od 1983. jer da su mu predmetne nekretnine dodijeljene u posjed na temelju rješenja Komisije za imovinsko-pravne poslove Skupštine Općine Split od 12. listopada 1982. radi dogradnje Samostana Gospe od Zdravlja pa da su te nekretnine od tada u posjedu tužitelja.

38. S obzirom na to da je tuženik tijekom postupka osporavao da su predmetne nekretnine u posjedu tužitelja, sud je proveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke koji je izvršio izvršiti identifikaciju nekretnine koja je na skici izmjere koju je tužitelj dostavio uz tužbu prikazana kao Lik A, Lik B, Lik C i Lik D te je usporedio oznake tih nekretnina sa oznakama koje su navedene u rješenju Komisije za imovinsko-pravne poslove Skupštine Split od 12. listopada 1982., kao i ostale dokumentacije koja je sadržana u spisu, a na temelju koje tužitelj tvrdi da mu je predmetna nekretnina dodijeljena.

39. Uvidom u rješenje Komisije za imovinsko-pravne poslove Skupštine Vijeća Split od 12. listopada 1982. utvrđeno je da je Samostan Gospe od Zdravlja zahtjevom od 30. kolovoza 1982. zatražio oduzimanje i dodjelu prava korištenja zemljišta radi izgradnje, dogradnje i preadaptacije Samostana na predjelu "Dobri" u Splitu, kao i da je uz prijedlog podnio svu potrebnu dokumentaciju. U provedenom postupku je utvrđeno da je predmetno zemljište društveno vlasništvo te da isto predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište koje je urbanističkom regulacijom predviđeno za svrhu za koju ga Samostan Gospe od Zdravlja traži pa da je zbog toga donesena odluka kojom se dio čest. zem. [katastarska čestica], ZU. 3375, dio čest. zgr. [katastarska čestica], ZU. 3375, dio čest. zgr. [katastarska čestica], ZU. 453, dio čest. zem. [katastarska čestica], ZU. 4400 i dio čest. zem. [katastarska čestica], ZU 939 dodjeljuju Samostanu Gospe od Zdravlja i određuje da će se isto predati u posjed Samostanu Gospe od Zdravlja u roku od 3 dana od uručenja rješenja.

40. Nije sporo da oznake zemljišta onakve kakve su bile u vrijeme dodjele nekretnina tužitelju ne prate oznake kojima su predmetne nekretnine označene danas u zemljišnim knjigama.

41. Uvidom u potvrdu o pravnom sljedništvu broj 01/412/24 od 21. listopada 2024. utvrđeno je da je tužitelj pravni sljednik iza Samostana otaca Franjevaca sv. Otkupitelja te Samostana Gospe od Zdravlja.

42. Uvidom u građevinsku dozvolu Općine Split, Komiteta za urbanizam i građevinarstvo, Odsjeka za građevinarstvo, Broj: 08-UP-I-6557-82/ON/DB od 4. veljače 1983. utvrđeno je da je investitoru Samostanu Gospe od Zdravlja odobrena rekonstrukcija i dogradnja Samostana Gospe od Zdravlja prema tehničkoj dokumentaciji izrađenoj po projektnoj organizaciji: Tehnoinženjering Zagreb, Elektron Split i Urbanistički Zavod Dalmacije Split, s potvrdom broj 03-30/274-82 od 26. studenog 1982. Iz predmetne dozvole proizlazi da tehničku dokumentaciju čini, između ostalog, dokaz o pravu korištenja – pravomoćno rješenje Općine Split o dodjeli prava korištenja broj: 07-UP-I-6250-82 od 12. listopada 1982. Predmetna dozvola je izmijenjena 18. lipnja 1985.

43. Uvidom u uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja Grada Splita, Klasa: UP/I-361-05/21- 30/000168, Urbroj: 2181/01-03-02/2-21-0006 od 22. rujna 2021. utvrđeno je da je građevina javne i društvene namjene (zvonik) i građevina javne i društvene namjene (crkva), na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena prije 15. veljače 1968.

44. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su te nekretnine upisane kao "put" te da su iste upisane kao vlasništvo tuženika (list 44 spisa). Predmetne nekretnine imaju površinu 42 m2.

45. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica], upisanu u zk. uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je ta nekretnina upisana u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tuženika te da nosi oznaku "ulica". Predmetna nekretnina ima površinu 2589 m2.

46. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica], upisanu POPIS I, k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je ta nekretnina upisana kao vlasništvo tuženika te da nosi oznaku "ulica". Predmetna nekretnina ima površinu 1648 m2.

47. Odredbom članka 35. stavak 4. ZV-a, propisano je da svatko ima pravo na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

48. Prema tome, iz naprijed citirane odredbe članka ZV-a proizlazi da bi javno dobro bila ona stvar u vlasništvu Republike Hrvatske koja je namijenjena za uporabu svih, a što bi značilo da su se svi, a ne samo tuženik, bili u mogućnosti koristiti se predmetnom nekretninom, kako bi se ista smatrala javnim dobrom u smislu naprijed citirane odredbe.

49. Međutim, tužitelj je u tužbi, kao i tijekom postupka, tvrdio da se predmetnim nekretninama koristi isključivo tužitelj i to najkasnije od 1983. godine kada su tuženiku predmetne nekretnine predane u posjed, dok je tuženik osporavao da su tužitelju predmetne nekretnine predane u posjed na temelju dokumentacije na koju se isti u tužbi poziva.

50. Dakle, kao sporno među strankama u ovom postupku trebalo je utvrditi nalazi li se tužitelj u posjedu nekretnina za koje u ovom postupku traži da se utvrde kao njegovo vlasništvo, kao i posjeduje li tužitelj te nekretnine onoliko dugo koliko je to propisano člankom 159. ZV-a da bi postao vlasnikom tih nekretnina.

51. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci broj Revt-243/2011-2 od 27. svibnja 2015. izrazio stav prema kojem okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao dobro u uporabi. Stoga da je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva

52. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se nekretnine za koje tužitelj tvrdi da predstavljaju njegovo vlasništvo, a formalno se vode kao vlasništvo tuženika, nalaze unutar dvorišta koje se nalazi oko Samostana Gospe od Zdravlja, kao i da se na dijelu nekretnine koji predstavlja lik C na skici izmjere trgovačkog društva Izmjera Sabljić d.o.o. izvode građevinski radovi čiji je investitor upravo tužitelj, a koji dio nekretnine se nalazi ispred ulaza u Crkvu Gospe od Zdravlja te je u zemljišnim knjigama upisan kao "ulica". Isto tako, utvrđeno je da se rasvjetni stup koji se nalazi ispred ulaza u crkvu razlikuje od rasvjetnih stupova javne rasvjete koji su postavljeni u neposrednoj blizini crkve. Naime, rasvjetni stup koji se nalazi ispred crkve je s postoljem za razliku od ostalih rasvjetnih stupova.

53. Sud je proveo dokaz vještačenjem po vještaku geodetske struke radi identifikacije nekretnina koje predstavljaju predmet spora između stranaka.

54. Iz nalaza i mišljenja Geodetskog zavoda d.d. (listovi 199-206 spisa) proizlazi da nekretnina koja nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. zem. [katastarska čestica]) u naravi predstavlja nekretninu koja se nalazi unutar zapadnog dijela dvorišta samostana koji je dijelom zgrada, dijelom vanjski prostor (Slika 1). Međne granice nisu vidljive u naravi nego se navedeni dio nalazi u potpuno ograđenom kompleksu samostana. Navedena nekretnina na priloženim skicama je definirana kao LIK 1, označen točkama 1-2-3-4-1 u površini od 15 m2. Druga sporna nekretnina nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. zem. [katastarska čestica]). U naravi se radi o prostoru ispred željezne ograde (kapije) kojom se pristupa u zapadno dvorište samostana, do rasvjetnog metalnog stupa s postoljem. Navedeni dio je s istočne strane omeđen rubom crkve, a sa zapadne strane zidom susjedne zgrade. Navedena nekretnina na priloženim skicama je definirana kao LIK 2, označen točkama 5-6-7-8-5 u površini od 26 m2. Treća sporna nekretnina nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] (dio k. č. zem. [katastarska čestica]). U naravi se radi o uskom dijelu ispred ulaza u crkvu Gospe od Zdravlja. Na navedenom dijelu se nalazi rasvjetni metalni stup za kojeg tužitelj navodi da je postavljen od strane samostana te se isti izgledom i razlikuje od ostale ulične rasvjete (Slika 2). Na navedenom dijelu su se u vrijeme očevida izvodili građevinski radovi čiji je investitor tužitelj (Slika 3 i 4). Navedena nekretnina je na skicama definirana kao LIK 3 i označena je točkama 7-8-9-10-11-12-13-7, u površini od 67 m2. Četvrta sporna nekretnina nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. zem. [katastarska čestica]) te predstavlja mali dio vanjskog prostora ispred ulaza u samostan. Predmetna nekretnina je na skicama definirana kao LIK 4, označena je točkama 11-12-14-11 u površini od 6 m2.

55. Stranke nisu imale prigovore na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka pa taj nalaz i mišljenje i ovaj sud prihvaća u cijelosti kao pravilnog, potpunog i izrađenog u skladu s pravilima struke. Naime, predmetnim nalazom i mišljenjem je izvršena identifikacija nekretnina za koje tužitelj tvrdi da se nalaze u njegovom posjedu od 1983. Stoga, kako je očevidom na licu mjesta utvrđeno da se radi o nekretninama koje se koriste kao pripadajući dio Samostana Gospe od Zdravlja, bez obzira na to što je tuženik osporavao da te nekretnine nisu tužitelju predane u posjed na temelju dokumentacije na koju se tužitelj poziva, očito je da je su tužitelju upravo te nekretnine 1983. predane u posjed radi gradnje i adaptacije Samostana Gospe od Zdravlja i da tužitelj od tada predmetne nekretnine koristi kao vlastite.

56. Dakle, iz svih dokaza koji su izvedeni tijekom postupka utvrđeno je da su nekretnine koje sada nose oznaku čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400, ZK tijelo CXXXV, čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 4400,ZK tijelo CXXXV, dio čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ZU 20592 i dio čest. zem [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) POPIS I, ukupne površine od 114 m2, koje su prikazani kao LIK 1, LIK 2, LIK 3 i LIK 4 na skici izmjere sudskog vještaka koja je sadržana u nalazu i mišljenju sudskog vještaka, u posjedu tužitelja od 1983. godine, kao i da se radilo o kvalificiranom posjedu. Naime, tužitelj je samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, pa je istom za stjecanje vlasništva nad predmetnim nekretninama dosjelošću potrebno posjedovanje tih nekretnina najmanje dvadeset godina, sukladno članku 159. stavak 2. i 4. ZV-a.

57. Naime, tužitelj je tijekom postupka tvrdio da su mu predmetne nekretnine predane u posjed 1983. godine na temelju Rješenja Komisije za imovinsko-pravne poslove Skupštine Općine Split od 12. listopada 1982. te da je tužitelj 1984. izgradio zid oko Samostana Gospe od Zdravlja tako da je riječ o jednoj zatvorenoj cjelini sa izgrađenim zgradama i dvorištem. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se jedan dio nekretnine za kojeg tužitelj tvrdi da predstavlja njegovo vlasništvo nalazi unutar ograđenog dvorišta Samostana Gospe od Zdravlja, dok je za drugi dio nekretnine utvrđeno da se radi o dijelu koji se nalazi ispred ulaza u Crkvu Gospe od Zdravlja. Predmetne nekretnine su identificirane od stane sudskog vještaka Ante Bošnjaka te je iz tog nalaza i mišljenja proizlazi da nekretnina oznake 8983/1 predstavlja nekretninu koja se nalazi unutar dvorišta, nekretnina oznake 8983/2 predstavlja prostor ispred željezne ograde (kapije) kojom se pristupa u zapadno dvorište samostana, do rasvjetnog metalnog stupa s postoljem, dio nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 67 m2 predstavlja uski dio ispred ulaza u crkvu Gospe od Zdravlja, dok dio nekretnine oznake 10069/2 u površini od 6m2 predstavlja mali dio vanjskog prostora ispred ulaza u samostan.

58. Tuženik tijekom postupka nije osporavao da se predmetne nekretnine, onako kako su iste identificirane od strane sudskog vještaka, nalaze u posjedu tužitelja.

59. Stoga, kako iz svih dokaza koji su izvedeni tijekom postupka proizlazi da se tužitelj nalazi u posjedu predmetnih nekretnina od 1983. godine pa do danas, da se radi o nekretninama koje koristi tužitelj kao pripadak Samostanu Gospe od Zdravlju, bez obzira na to što su predmetne nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao put, odnosno ulica, iste u naravi predstavljaju nekretnine koje predstavljaju dvorište, odnosno vanjski dio ispred ulaza u Crkvu Gospe od Zdravlja, pa je u ovom postupku trebalo utvrditi da je tužitelj postao vlasnikom tih nekretnina na temelju zakona, sukladno članku 159. stavak 2. i 4. ZV-a.

60. Potrebno je naglasiti kako su protekli rokovi za stjecanje prava vlasništva dosjelošću čak i da predmetne nekretnine tužitelju nisu dodijeljene na temelju rješenja od 1982. jer su te nekretnine u posjedu tužitelja od 1983. i iste su korištene od strane tužitelja kao da su njegovo vlasništvo. Naime, čak i da je tužiteljev posjed bio samo pošten, isti je posjedovao predmetne nekretnine dulje od četrdeset godina pa bi i u tom slučaju tužitelj postao vlasnikom predmetnih nekretnina.

61. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

62. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova postupka koji se odnosi na trošak sudske pristojbe i na trošak vještačenja.

63. Kako je tužitelj u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom, odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, u svezi s odredbama članaka 164. stavak 1. ZPP-a i 155. stavak 1. ZPP-a.

64. Odredbom članka 164. stavak 1. ZPP-a propisano je da o naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da je stranka dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu.

65. S obzirom na to da je tužitelj naveo da potražuje samo trošak sudskih pristojbi i trošak vještačenja, tužitelju je valjalo priznati trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 66,45 EUR-a, sukladno Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Tar.br. 1. stavak 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023.), kao trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 66,45 EUR-a, sukladno Tar.br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi.

66. Nadalje, tužitelju osnovano pripada i trošak vještačenja u visini od 600,00 EUR-a.

67. Dakle, tužitelju je valjalo priznati ukupan trošak postupka u iznosu od 732,90 EUR-a.

68. Tužitelju je na dosuđeni trošak postupka u iznosu od 732,90 EUR-a priznata i zakonska zatezna kamata koje teče na taj iznos od donošenja ove presude (21. listopada 2025.) pa do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavak 3. ZPP-a, po stopi određenoj člankom 29. stavak 2. ZOO-a za ostale odnose.

69. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

70. Zahtjev tužitelja je odbijen kao neosnovan za više zatraženi iznos od 67,40 EUR-a. Naime, tužitelj je s osnova troškova sudske pristojbe zatražio iznos od 200,00 EUR-a. Međutim, kako obveza tužitelja na plaćanje sudske pristojbe iznosi 132,90 EUR-a, isto je priznat taj iznos.

71. Stoga, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.

U Splitu 21. listopada 2025.

Sutkinja

Rajana Buljan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Željku Ćapinu, odvjetniku u Splitu

- tuženiku GRADU SPLITU, Obala kneza Branimira 17, Split

- u spis