Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-261/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Penić Lukač, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Tihane Marije Miladin, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Anti Mioču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damiru Sajku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Anić i partneri u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1417/2021-37 od 17. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1417/2021-37 od 17. studenoga 2022.

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica nekretnine – parcele označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 28 m2, a na katastarskom planu, koji je sastavni dio rješenja, ucrtane po koordinatama ..., što u naravi predstavlja površinu koja se nastavlja neposredno od prilaznog puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 28 m2, a što u skici sudskog očevida predstavlja površinu omeđenu linijama A, B, C i D, obojeno žutom.

2. Nalaže se tuženiku TĐ iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] da nekretnine iz prethodne točke katastarske oznake kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 28 m2, a koju drži u svom posjedu, preda tužiteljici svoj posjed te nekretnine.“

1.1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Ne dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužiteljice od 9. lipnja 2022. u dijelu u kojem traži da se utvrdi da je čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 28 m2, koja u skici sudskog očevida predstavlja površinu omeđenu linijama A, B, C i D, obojano žutom bojom, u naravi predstavlja površinu koja se nastavlja neposredno od prilaznog puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sastavni dio k. č. [katastarska čestica] uknjižena kao vlasništvo pok. SĐ, pok. Ć, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], odnosno izvanknjižno vlasništvo njegovih nasljednika.

II. Sukladno odredbi čl. 40. st. 5. Zakona o parničnom postupku smatra se da je vrijednost predmeta spora 50.000,00 kn.

III. Dužna je tužiteljica naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od

11.895,00 kn (slovima: jedanaesttisućaosamstodevedesetpetkuna), što odgovara iznosu od 1.578,74 EUR, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu, preko dosuđenog, zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz naknadu troška žalbe.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbe tužiteljice i predlaže odbiti žalbu, uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet ove pravne stvari je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je vlasnica predmetne nekretnine površine 28 m2, pobliže opisana u točki I. izreke ove presude.

6. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno sadržajnim žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), jer pobijana presuda sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijane presude nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.

7. U odnosu na žalbene navode tužiteljice, u kojima žaliteljica preocjenjuje iskaz svjedoka MĐ i BĐ te tuženika, na isto nije ovlaštena, jer u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a samo je sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo tako je prvostupanjski sud postupio, jer je izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim zaključcima, koje uvjerenje ima pravnu i činjeničnu utemeljenost zbog kojih razloga je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka i tuženika u ovom postupku. Tek je za istaknuti da nakon iskaza svjedoka MĐ i BĐ, niti tužiteljica niti njen punomoćnik nisu imale primjedbi na iskaze tih svjedoka.

8. Tužiteljica pogrešno smatra da je prvostupanjski sud trebao prihvatiti njezin prijedlog za pribavu "Ugovora o kupoprodaji nekretnine koju je sklopio prednik tuženika, gospodin RĐ s gospodinom BĐ, kao i Ugovor zaključen između gosp. RĐ i ovdje tuženika", čime da je sadržajno navodeći počinio bitnu postupovnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

8.1. Zaključak o tome je li počinjena bitna postupovna povreda u situaciji kad sud ne prihvati svaki prijedlog stranke za provedbu predloženih dokaza zavisi od ocijene je li takvim postupanjem sud nezakonito (u smislu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP) uskratio stranci mogućnost raspravljanja.

8.2. U konkretnom slučaju tužiteljici je raspravljanje o predmetu spora omogućeno time što je pozvana na ročišta na kojima se mogla izjasniti o provedenim dokazima i navodima tuženika, odnosno time što joj je dana prilika da predlaže dokaze i da prigovara provedenim dokazima i njihovoj ocjeni. Okolnost što nije prihvaćeno sve ono što je tužiteljica predložila i zahtijevala i što je zbog toga nezadovoljna, ne opravdava prigovor o počinjenoj postupovnoj povredi.

8.3. Tek je za istaknuti da je tužiteljica na ročištu 9. studenoga 2022. izrijekom navela da nema daljnjih dokaznih prijedloga. Posebno je za istaknuti da je tužiteljica nakon što je sud izvršio uvid u isprave i pročitao dokumentaciju u spisu, jasno navela da na pročitano nema prigovora i nakon što je sud utvrdio da je dokazni postupak dovršen, tužiteljica nije imala prigovora te se u konkretnom slučaju ima smatrati da je odustala od ranijeg prijedloga za pribavu kupoprodajnih ugovora.

8.4. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja je zaključio da je predmet spora dovoljno raspravljen te da se s provedenim dokazima i njihovom ocjenom mogu utvrditi sve činjenice relevantne za odluku o tome predmetu pa da nije potrebno provoditi dokaz pribavljanjem kupoprodajnih ugovora koje bi, u ovom slučaju bilo nepotrebno i u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti i koncentracije postupka.

8.5. Tek je za istaknuti da je zakonodavac u Zakonu o parničnom postupku odustao od inkvizitornog načela i kao temeljno načelo primjenjuje se akuzatorno načelo kojem je svojstveno, u pravilu, da sud po službenoj dužnosti ne pazi na prava niti jedne od stranaka u postupku. Sud, u tome postupku, ima objektivan i neutralan položaj, zadaća mu je upravljati postupkom i donijeti presudu povodom tužbe. Pritom postupak ima karakter spora ravnopravnih stranaka (tužitelja i tuženika) pred sudom.

Teret dokaza je na tužitelju.

9. Zaključno, u konkretnom slučaju, sud ne pribavom traženih kupoprodajnih ugovora, nije povrijedio posebno jamstvo „poštenog postupka“ (jednakost procesnih sredstava) u smislu odredbe čl. 5. st. 1. ZPP-a, a nije povrijedio niti odredbu čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske.

10. Pri donošenju pobijane presude nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

11. Slijedom navedenoga, neosnovani su žalbeni navodi glede počinjenja bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

12. Sud prvog stupnja utvrdio je sve činjenice koje su potrebne za donošenje odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

13. Sud je pouzdano utvrdio da se u naravi radi o novoformiranoj čestici [katastarska čestica], koja je nastala parcelacijom čestica [katastarska čestica]. te da prema povijesti posjedovanja čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slijedi da ova nekretnina odgovara čestici [katastarska čestica] za koju podatci datiraju iz 1883. godine na kojoj je bio evidentiran veći broj suposjednika, da bi 1970. većina ove nekretnina zbog nemogućnosti utvrđenja svih posjednika bila evidentirana kao posjed tadašnje Mjesne zajednice Vir, a tako i površina BĐ, da bi iz ovog posjedovnog lista „odlazile“ površine u posjedovne listove stvarnih posjednika, jer je ova čestica zapravo bila privatni posjed. Prihvaćanjem podataka nove izmjere i revizije 2003. godine za k. o. [katastarska općina] formirana je nova čest. zem. [katastarska čestica] koja je izlaganjem po izmjeri utvrđena i evidentirana posjedom (vlasništvom) SĐ u površini od 144 m2 (kuća površine 63 m2 i dvorište površine 81 m2).

13.1. Nadalje, sud prvog stupnja je utvrdio da iz zapisnika toga suda broj 3848 proizlazi da je pristupio SĐ, sada pokojni otac tužiteljice, da je predmet rasprave čest. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća površine 63 m2 i dvorište površine 81 m2, ukupno 144 m2, koja je nastala od dijela čest. [katastarska čestica] na kojoj je kao posjednik evidentiran SĐ, te da je isti osim ugovora s NĐ predmetom kojeg je površina 330 m2 čest. [katastarska čestica] sudu priložio kupoprodajni ugovor od 8. lipnja 1999. s istom prodavateljicom ali za površinu od 144 m2 iste nekretnine, nakon čega je doneseno rješenje kojim je utvrđeno da je SĐ vlasnik za cijelo čest. [katastarska čestica] u površini od 144 m2 slijedom čega se ima izvršiti uknjižba.

13.2. Sud je utvrdio da iz zapisnika toga suda broj 6084 proizlazi da je pristupio ŠĐ, da je predmet rasprave čest. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća površine 48 m2 i dvorište površine 117 m2, ukupno 165 m2, koja je nastala od dijela čest. [katastarska čestica] na kojoj je kao posjednik evidentiran ŠĐ, koji je dostavio kupoprodajni ugovor od 1. studenog 1988. između BĐ kao prodavatelja i RĐ kao kupca, predmetom kojeg je bilo 270 m2 čest. [katastarska čestica], te kupoprodajni ugovor od 5. lipnja 1989. između RĐ kao prodavatelja i ŠĐ kao kupca predmetom kojeg je bilo 270 m2 čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je na čest. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kuća površine 48 m2 i dvorište površine 117 m2, ukupno 165 m2, kao vlasnik uknjižen ovdje tuženik.

13.3. Nadalje, sud je utvrdio da uz kupoprodajni ugovor prileži vlastoručna skica BĐ iz koje je razvidno da je veliki kompleks zemljišta podijeljen na parcele koje imaju svoju brojčanu oznaku kao i oznaku površine, te ime kupca i da iz navedene skice slijedi da je BĐ prodao parcelu oznake broj 3 CĐ, ukupne površine 330 m2, te da je za 12 m2 stavljena naznaka „put“.

14. Nastavno navedenim utvrđenjima, sud je pravilno, suprotno žalbenim navodima, zaključio da iz izvedenih dokaza "jasno slijedi da nisu ispunjene posebne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva pravnim poslom, prvenstveno vlasništvo prednika, jer prodavateljica MĐ nije bila vlasnica sporne nekretnine u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora s prednikom tužiteljice, a niti je ova površina uopće bila predmetom tog kupoprodajnog ugovora" pa tužiteljica, kao niti njezin prednik "nisu mogli steći vlasništvo ove nekretnine niti dosjelošću, jer za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke".

15. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja se pravilno pozvao na odredbe članaka 114. st. 1., 115., 128. st. 1. i 2. te 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15), kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

16. Cjelokupan sadržaj žalbe tuženika svodi se na osporavanje pravnog pristupa prvostupanjskog suda te osporavanje načina na koji je prvostupanjski sud analizirao tužbu, dokumentaciju dostavljenu tijekom prvostupanjskog postupka kao i dokaze koje je proveo, na koji način tužiteljica, ustvari, izražava nezadovoljstvo prvostupanjskom presudom kojom je odbijen tužbeni zahtjev. Ovaj viši sud ne obrazlaže posebno žalbene prigovore tužiteljice vezane za nasljeđivanje iza pokojnog oca, imajući na umu da je tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom.

17. Slijedom svega navedenog, kako pobijana presuda sadrži ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je pobijanom odlukom dana, po utvrđenju ovog drugostupanjskog suda, suprotno žalbenim navodima tuženika, materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno, već je primijenjeno upravo onako kako glasi (po pravilu Ita lex scripta est).

18. Sud prvoga stupnja pravilno je primijenio odredbu čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a. Naime, iz pobijane odluke je jasno razvidno koje radnje je sud prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora, a iz čega je razvidno i koliko bodova pripada tuženiku za svaku pojedinu poduzetu radnju, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine”, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22). Na taj način sud prvog stupnja pravilno je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite odluke o trošku parničnog postupka te pravilno primijenio i materijalno pravo odlučujući o trošku.

19. Zbog svega izloženog žalba tužiteljice je odbijena kao neosnovana pa je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a prvostupanjska presuda potvrđena.

20. Zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu je odbijen jer je ocijenjeno da ta radnja u postupku, a slijedom toga niti taj trošak nisu bili potrebni (čl. 155. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač