1

 

Poslovni broj 13 P-76/2023-24

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja 1. K. B. iz Z., , OIB: …, 2. M. K. iz M. G., , OIB: …, 3. M. L. iz Z., , OIB: … i 4. A. L. iz Z., , OIB: … svi zastupani po punomoćniku Z. B., odvjetniku u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: … koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 2. studenog 2023. godine i nakon objave dana 1. prosinca 2023. godine

 

p r e s u d i o  j e :

 

             

I. Utvrđuje se da su 1. tužiteljica K. B. iz Z., , OIB: …, 2. tužiteljica M. K. iz M. G., , OIB: …, 3. tužiteljica M. L. iz Z., , OIB: … i 4. tužiteljica A. L. iz Z., , OIB: … temeljem nasljeđivanja iza prednika u ravnoj lozi pok. oca K. T., svaka u ¼ dijela, suvlasnice dijelova kčbr. 2124/5 k.o. S. (pašnjak sa 5 jutra 747 čhv) koji su na prijedlogu parcelacije sudskog vještaka M. V. od 22. ožujka 2022. godine označeni kao P1 sa 7054 m², P2 sa 1966 m², P3 sa 1196 m², P4 sa 1304 m², P5 sa 2462 m² i P6 sa 4114 m² te dijela kčbr. 2124/6 k.o. S. (pašnjak sa 2 jutra 56 čhv) na istom prijedlogu označenog kao P7 sa 6362 m² koji prijedlog se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

 

II. Dužna je tužena Republika Hrvatska, OIB: … trpjeti parcelaciju nekretnina kčbr. 2124/5 k.o. S. i kčbr. 2124/6 k.o. S. na način da se iz navedenih nekretnina izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dijelovi istih, pobliže označeni i precizirani u točki I. izreke ove presude i navedeni dijelovi formiraju kao samostalne čestice zemljišta s novim brojevima, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. S..

 

III. Dužna je tužena trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija opisana u točki II. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta nastalim tim prijavnim listom na imena tužiteljica, svake u ¼ dijela.

 

IV. Nalaže se tuženoj naknaditi tužiteljicama prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.321,80 € / 17.493,60 kuna¹ sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi propisanoj odredbom članka 29 stavka 2 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana.

 

                                              Obrazloženje

 

1. U tužbi od 20. ožujka 2023. godine tužiteljice su navele da je tužena u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnica kčbr. 2124/5 i 2124/6 k.o. S. u cijelosti iako su tužiteljice svaka u ¼ dijela stvarne suvlasnice dijelova predmetnih nekretnina i to upravo onih dijelova koji su na prijedlogu parcelacije sudskog vještaka M. V. od 22. ožujka 2022. godine označeni kao P1, P2, P3, P4, P5, P6 i P7 te se ti dijelovi predmetnih nekretnina nalaze u njihovom samostalnom, kvalificiranom, dugogodišnjem posjedu više od 100 godina, a ranije u posjedu njihovih pravnih prednika. Navedene činjenice utvrđene su u predmetu ovog suda koji se temeljem odredbe članka 186.a stavka 10 Zakona o parničnom postupku vodio pod brojem R1-44/2021 te za tuženu iste nisu bile sporne. Stoga je tužiteljicama od strane nadležnog državnog odvjetništva dostavljen nacrt nagodbe od 10. lipnja 2022. godine u kojem su te činjenice izrijekom potvrđene. Tužiteljice navode da je nakon što su obavijestile tuženu da su suglasne s dostavljenim nacrtom nagodbe, tužena  odbila zaključiti nagodbu, a kao razlog naveden je izostanak ovjerenog geodetskog elaborata uslijed čega nagodba ne bi bila provediva u zemljišnim knjigama. U vezi razloga iznijetog po tuženoj tužiteljice ističu da nisu u mogućnosti dostaviti ovjereni geodetski elaborat obzirom da je odredbom članka 44 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu zabranjena provedba parcelacije poljoprivrednih zemljišta na površine manje od 1 ha. S prednjim u vezi, tužiteljice također ističu da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu stupio na snagu prije nego što je državno odvjetništvo izradilo i tužiteljicama dostavilo nacrt nagodbe. Tužiteljice ukazuju da se parcelacijom zemljišta ne mijenjaju ni vlasnički ni suvlasnički odnosi. (tako i Upravni sud RH, Us-6684/97 od 1. travnja 1998.). Obzirom da su ispunjene i među strankama nesporne sve odlučne činjenice iz članka 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to su tužiteljice, bez obzira na odredbu članka 44 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dosjelošću stekle pravo vlasništva dijelova predmetnih nekretnina. Tužiteljice su se prije podnošenja predmetne tužbe u dva navrata obratile sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu, no nagodba nije zaključena. Stoga tužiteljice predlažu da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će utvrditi da su svaka u ¼ dijela suvlasnice dijelova kčbr. 2124/5 k.o. S. (pašnjak sa 5 jutara 747 čhv) na prijedlogu parcelacije sudskog vještaka M. V. od 22. ožujka 2022. godine označenih kao P1 sa 7054 m², P2 sa 1966 m², P3 sa 1196 m², P4 sa 1304 m², P5 sa 2462 m² i P6 sa 4114 m² te dijela kčbr. 2124/6 k.o. S. (pašnjak sa 2 jutra 56 čhv) na istom prijedlogu označenog kao P7 sa 6362 m² koji prijedlog se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude, te da je tužena dužna trpjeti da se u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva dijelova tih nekretnina na ime tužiteljica, svake u ¼ dijela.

 

              2. Uz tužbu tužiteljice su dostavile izvadak iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, kopiju zahtjeva za mirno rješenje spora od 9. siječnja 2020., kopiju prijedloga za osiguranje dokaza od 20. ožujka 2020., podnesak Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću od 30. travnja 2021., kopiju zahtjeva za mirno rješenje spora od 15. rujna 2021. s potvrdom o primitku, primjerak tužbe s prijedlogom za zabilježbu spora, zapisnik ovog suda poslovni broj R1-44/2021-16 od 26. siječnja 2022., rješenje ovog suda poslovni broj R1-44/2021-21 od 5. travnja 2022., vještački nalaz i mišljenje i prijedlog parcelacije Ureda ovlaštenog inženjera geodezije M. V. iz G. od 22. ožujka 2022., nacrt nagodbe od 10. lipnja 2022. i očitovanje Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću od 3. ožujka 2023.

 

              3. Podneskom od 20. travnja 2023. tužiteljice su postavile konačan tužbeni zahtjev i predložile donošenje presude kao u izreci. Navode da je odredbom članka 83 stavka 4 važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da se poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja. Tužiteljice ističe da je iz činjenica navedenih u tužbi, potkrijepljenih ispravama - povijest promjena na katastarskim česticama i rješenje DGU razvidno da svoju tužbu temelje na tvrdnji da su stekle vlasništvo predmetnih, fizički određenih dijelova nekretnina temeljem nasljeđivanja iza prednika u ravnoj lozi, konkretno, pok. oca K. T. i pok. djeda J. T. koji su bili u samostalnom i nesmetanom posjedu istih više od 100 godina. Tužiteljice ističu da je u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-556/2021 od 12. srpnja 2022. izraženo pravno stajalište: ''… za navesti je da je u konkretnom slučaju bilo moguće prihvatiti tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da su tužitelji stekli vlasništvo nekretnine temeljem nasljeđivanja iza prednika u ravnoj lozi dakle, iza ostaviteljice S. Š., rođ. Č. koja je bila u samostalnom i nesmetanom posjedu sporne nekretnine od 1961. godine, pri čemu proizlazi da su u konkretnom slučaju protekli i svi rokovi iz odredbe članka 160 stavka 4 i 5 ZVDSP u vezi s odredbom članka 159 ZVDSP, a bez obzira na pravni osnov i poštenje posjeda njenog prednika F. Č.''  Obzirom na navedeno pravno stajalište Vrhovnog suda i citiranu odredbu članka 83 stavka 4 Zakona o poljoprivrednom zemljištu koja dopušta parcelaciju poljoprivrednog zemljišta na površine manje od 1 ha u slučaju nasljeđivanja, to tužiteljice, pozivom na odredbe članka 190 Zakona o parničnom postupku predlažu donijeti presudu kao u izreci.

 

              4. Uz podnesak tužitelji su dostavili povijest promjena na katastarskim česticama i rješenje Područnog ureda za katastar Gospić od 11. travnja 2012.

 

5. U odgovoru na tužbu tužena je navela da su točni navodi tužitelja da je tužena njihovom punomoćniku dostavila nacrt nagodbe od 10. lipnja 2022. u predmetu ovog odvjetništva posl. br. N-DO-2/2020 uz popratni dopis u kojem tužena navodi da je prijedlog nagodbe sačinjen prema prijedlogu parcelacije, ali da provedba nagodbe i prijedloga parcelacije na predloženi način u zemljišnoj knjizi neće biti moguća. Naime, za provedbu je nužno raspolagati prijedlogom parcelacije s točno označenim točkama - koordinatama i slovnim oznakama prema podacima utvrđenim na ročištu održanom na terenu dana 26. siječnja 2022. godine, a što odgovara podacima u prijedlogu parcelacije izrađenom od strane ovlaštenog sudskog vještaka M. V. od 22. ožujka 2022. godine, ili parcelacijskim elaboratom za prethodnu provedbu. Slijedom iznesenog podnositelji zahtjeva za mirno rješenje spora pozvani su da se o nacrtu nagodbe očituju i dostave svoj prijedlog u odnosu na navedeno ili nagodbu u cjelini. Naknadno se tužena očitovala dopisom od 3. ožujka 2023. da, obzirom da nije izmijenjen prijedlog za nagodbu, da nema uvjeta za sklapanje iste jer ista nije provediva u zemljišnoj knjizi. Pored navedenog tužena ističe da je stupanjem na snagu članka 44 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se mijenja članak 83 stavak 4 citiranog Zakona uređeno da se poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja. Tužena smatra da je tužbeni zahtjev u suprotnosti s navedenom odredbom Zakona o poljoprivrednom zemljištu pa se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i predlaže isti odbiti uz naknadu parničnog troška.

 

              6. Radi utvrđenja činjeničnog stanja tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u spis ovog suda poslovni broj R1-44/2021 i materijalnu dokumentaciju u spisu. Proveden je očevid na licu mjesta u prisutnosti geodetskog vještaka.

 

              7. Predmet spora jest zahtjev tužitelja na utvrđenje da su nasljeđivanjem stekle pravo vlasništva nekretnina kčbr. 2124/5 i 2124/6 k.o. S. svaka u ¼ dijela.

 

              8. Stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem je izvedeno (derivativno) stjecanje kojim pravo vlasništva s ostavitelja prelazi na ostaviteljevog nasljednika u trenutku smrti ostavitelja (članak 4 stavak 4 Zakona o nasljeđivanju - Narodne novine broj 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019, u daljnjem tekstu: ZN). To znači da ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika čime postaje njegovo nasljedstvo (članak 5 stavak 2 ZN). Dakle, sve stvari na kojima je ostavitelj imao pravo vlasništva prelaze na one koji su naslijedili ostavitelja stekavši zbog njegove smrti nasljedno pravo. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti (članak 5 stavak 3 ZN).

 

              9. Stoga je u konkretnom slučaju za odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja na utvrđenje da su nasljeđivanjem stekle dijelove katastarskih čestica broj 2124/5 i 2124/6 k.o. S. nužno utvrditi sposobnost tužitelja kao stjecatelja, činjenicu smrti roditelja stranka i stečenog nasljednog prava te konačno jesu li predmetne nekretnine u sastavu ostavine roditelja stranka odnosno postoji li druga valjana osnova za stjecanje prava vlasništva tužitelja na dijelovima predmetnih nekretnina.

 

              10. U postupku su utvrđene sljedeće odlučne činjenice koje nisu sporne između stranaka:

 

              - da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik spornih nekretnina kčbr. 2124/5 i 2124/6 k.o. S. upisana tužena Republika Hrvatska u cijelosti;

 

              - da iz povijesti promjena na predmetnim katastarskim česticama proizlazi da su dio kčbr. 2124/5 površine 3 jutra (cca 17262 m²) i dio kčbr. 2124/6 površine 1 jutro i 28 čhv (cca 5854 m²) prilikom osnivanja knjižnog dijela katastarskog operata za katastarsku općinu S. bile upisane na ime I. T. G. iz u posjedovnom listu broj 294;

 

              - da iz povijesti promjena na predmetnim katastarskim česticama proizlazi da su dio kčbr. 2124/5 površine 2 jutra i 747 čhv (cca 14197 m²) i dio kčbr. 2124/6 površine 1 jutro i 28 čhv (cca 5854 m²) prilikom osnivanja knjižnog dijela katastarskog operata za katastarsku općinu S. bile upisane na ime J. T. K. (djed tužitelja) iz u posjedovnom listu broj 296; da se temeljem rješenja poslovni broj O-26/81 (nasljeđivanje) mijenja upis na K. T. J. (otac tužitelja); da se temeljem rješenja poslovni broj O-437/02 (nasljeđivanje) mijenja upis na ime tužiteljica svake u ¼ dijela;

 

              - da su tužiteljice zakonske nasljednice svog pok. oca K. T.;

 

              - da su tužiteljice stvarne suvlasnice dijelova predmetnih nekretnina kčbr. 2124/5 i 2124/6 k.o. S. koji su detaljno prikazani na prijedlogu parcelacije sudskog vještaka M. V. od 22. ožujka 2022. godine i označeni kao P1 sa 7054 m², P2 sa 1966 m², P3 sa 1196 m², P4 sa 1304 m², P5 sa 2462 m², P6 sa 4114 m² i P7 sa 6362 m² te da su iste samo formalno vlasništvo tužene Republike Hrvatske upisano temeljem odredbe članka 3 stavka 1 Zakona o poljoprivrednom zemljištu u vezi s odredbama članaka 129 i 130 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima;

 

              - da su tužiteljice osobno i putem svojih pravnih prednika u samostalnom, kvalificiranom i dugogodišnjem posjedu predmetnih nekretnina najmanje sto godina;

 

              - da je tužena nacrtom nagodbe od 10. lipnja 2022. godine u predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću broj N-DO-2/2020 izričito dopustila da se izvrši prijenos prava vlasništva gore navedenih dijelova predmetnih nekretnina na ime tužiteljica svake u ¼ dijela;

 

              - da su tužiteljice na uviđaju održanom 2. studenog 2023. pokazale dijelove predmetnih nekretnina identično kako su ti dijelovi prikazani na prijedlogu parcelacije sudskog vještaka M. V. i to šest enklava na kčbr. 2124/5 i jednu enklavu na kčbr. 2124/6;

 

              - da se dijelovi predmetnih nekretnina nalaze oko obiteljske kuće tužitelja koja se nalazi na kčbr. 2122 k.o. S.;

 

              - da su preostali dijelovi predmetnih nekretnina kčbr. 2124/5 i 2124/6 u posjedu obitelji T.;

 

              - iz iskaza svjedoka K. P. rođene 1941. (u predmetu osiguranja dokaza poslovni broj R1-44/2021) da je u S. P. doselila prije 65 godina i da se sjeća su čitavo to razdoblje predmetne nekretnine u posjedu tužiteljica i njihovih prednika: oca K. zv. D. i majke A. T., a iste su koristili za košnju trave i sadnju poljoprivrednih kultura; da je K. umro 90-ih godina prošlog stoljeća, a A. 2020. godine; da su tužiteljice koristile dijelove predmetnih nekretnina u površini kako su pokazale na uviđaju 26. siječnja 2022. godine dok je preostali dio tih nekretnina koristio I. T. odnosno njegovi nasljednici; da tužiteljice i njihovi prednici nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina; da se sjeća bake i djeda tužiteljica J. i M. koji su također živjeli na ovom imanju; da je živicu na predmetnim nekretninama sadio otac tužiteljica i da ta živica dijeli prijepor od susjednih nekretnina;

 

              - iz iskaza svjedoka I. P. rođenog 1969. da mu je poznato da su prijepor koristili baka i djed tužitelja, potom roditelji tužitelja i sada tužiteljice; da dio prijepora koriste tužiteljice, a dio je bio u posjedu pok. I. T. i njegovih pravnih sljednika, ali da između njih nikada nije bilo spora oko toga tko što koristi jer su to usmeno razgraničili; da tužitelje i njihove prednike nitko nikada nije smetao u posjedu;

 

11. Nakon provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da su tužiteljice nasljeđivanjem (ali i dosjelošću) stekle pravo vlasništva dijelova predmetnih nekretnina kako je to navedeno u izreci presude, a prikazano na prijedlogu parcelacije ovlaštenog inženjera geodezije M. V..

 

12. Naime, po ocjeni suda u konkretnom slučaju nesporno je utvrđeno da su tužiteljice vlasništvo tih nekretnina stekle nasljeđivanjem pok. oca K. T., ali i dosjelošću budući da su predmetne nekretnine u njihovom posjedu osobno i putem njihovih prednika: oca K., djeda J. i pradjeda K. više od sto godina te su nedvojbeno protekli svi rokovi iz paragrafa 1470 OGZ-a kojim je pripisano da tamo gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, ili gdje takvo pravo nije u njih upisano, pošteni posjednik može to pravo dosjesti tek poslije 30 godina. Time su ostvareni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću još od strane prednika tužiteljica slijedom čega su one mogle naslijediti predmetne nekretnine.

 

13. S prednjim u vezi ističe se da je paragrafom 1463 OGZ propisano da posjed mora biti pošten i da nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom nasljedniku da započne dosjelost od dana svojeg posjeda. Tko načinom poštenim prima kakvu stvar od zakonitog i poštenog posjednika, taj ima pravo kao nasljednik da uračuna sebi vrijeme dosjelosti svojeg prednika (paragraf 1493 OGZ).

 

14. Stoga, bez obzira što se prema odredbi članka 83 stavka 4 Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 20/2018, 115/2018, 98/2019 i 57/2022) poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha (osim radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i u slučaju nasljeđivanja), u konkretnom slučaju nema zapreka da se utvrdi da su tužiteljice nasljeđivanjem stekle pravo vlasništva točno određenih dijelova predmetnih nekretnina slijedom čega je tužena dužna trpjeti parcelaciju nekretnina kčbr. 2124/5 i kčbr. 2124/6 k.o. S. na način da se iz navedenih nekretnina izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dijelovi istih i navedeni dijelovi formiraju kao samostalne čestice zemljišta s novim brojevima, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. S., i trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta nastalih prijavnim listom na ime i za korist tužiteljica svake u ¼ dijela.

 

15. Slijedom navedenog sud je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti i odlučio kao u izreci presude.

16. Budući da su tužiteljice uspjele u parnici, tužena je dužna naknaditi im parnične troškove temeljem članka 154. stavka 1. i članka 155 ZPP-a.

 

17. Sud je tužitelju priznao opravdane troškove nastale zastupanjem tužiteljica putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 100 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 248,85 € / 1.875,00  kuna¹  (Tbr. 7 t. 1 Tarife), za sastav tužbe 100 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 248,85 € / 1.875,00  kuna¹  (Tbr. 7 t. 1 Tarife), za sastav podneska od 20. travnja 2023. 100 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 248,85 € / 1.875,00  kuna¹  (Tbr. 8 t. 1 Tarife), za zastupanje na pripremnom ročištu održanom 22. svibnja 2023. godine 50 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 124,40 € / 937,50 kuna¹ (Tbr. 9 t. 2. Tarife) i za zastupanje na glavnoj raspravi održanoj 2. studenog 2023. godine 100 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 248,85 € / 1.875,00  kuna¹  (Tbr. 9 t. 1. Tarife), dakle u iznosu od 1.119,80 € / 8.437,50  kuna¹  sve uvećano za 30% zbog zastupanja više tužitelja sukladno Tbr. 36 t. 1 Tarife što iznosi ukupno 1.455,80 € / 10.968,75 kuna¹.

 

18. Tužiteljicama su priznati i trošak vještačenja u iznosu od 713,10 € / 5.372,80 kuna¹ te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 76,45 € / 576,00 kuna¹ i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 76,45 € / 576,00 kuna¹ sukladno Tar. br. 1 toč. 1 i Tar. br. 2 toč. 1 Tarife sudskih pristojbi, sveukupno 866,00 € / 6.524,80 kuna¹.

 

19. Dakle, tužiteljicama je sveukupno priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 2.321,80 € / 17.493,60 kuna¹.

 

20. Budući da su tužiteljice 23. ožujka 2023. na račun Državnog proračuna uplatile iznos od 89,72 € i iznos od 38,23 €, dakle ukupno 127,95 €, sud će posebnim rješenjem o pristojbi pozvati tužiteljicu na plaćanje dodatnog iznosa za sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 24,95 €.

 

     U Gospiću, 1. prosinca 2023.

 

Sudac:

                                                                                                                                        

                                                                                                                              Mirjana Kosanović, v.r.

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u  roku od 15 dana od dana ročišta za  objavu  presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog  prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

 

Dna:

1. Z. B., odvjetnik u Z.,
2. Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću