Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2804/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Travaš, kao predsjednice vijeća, Gordane Držaić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ksenije Grgić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Rudi, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Rude i partneri d.o.o., Šibenik, Stjepana Radića 6/II, protiv 1. tuženice DC iz [adresa], zastupana po punomoćniku Željku Živkoviću, odvjetniku u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 19 i 2. tuženice ČC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, odlučujući o žalbama tužitelja i 1. tuženice DC protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P- 1644/2017-52 od 3. travnja 2025., 21. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1644/2017-52 od 3. travnja 2025. u točkama I., III. i IV. izreke u dijelu kojim mu je naloženo 1. tuženici DC naknaditi trošak postupka u iznosu od 1.359,38 EUR-a.

II. Odbija se žalba 1. tuženice DC kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1644/2017-52 od 3. travnja 2025. u točki II. izreke u dijelu kojim je utvrđeno da je tužitelj suvlasnik čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/6 dijela i u dijelu kojim je ovlašten na temelju presude ishoditi upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama u navedenom omjeru na suvlasničkom omjeru CC te u točki IV. izreke u dijelu u kojem je odbijen njezin zahtjev za naknadu parničnog troška preko iznosa od 1.359,38 EUR-a do iznosa od 2.250,00 EUR-a.

III. Preinačava se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P- 1644/2017-52 od 3. travnja 2025. točki II. izreke u dijelu kojim je utvrđeno da je tužitelj suvlasnik preko 1/6 do 2/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te u dijelu kojim je ovlašten ishoditi upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama u navedenom omjeru na suvlasničkom omjeru CC i u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužitelju da 1. tuženici DC naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 58,59 EUR-a u roku od 15 dana.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo prvog kata kuće katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i kotlovnice sagrađene u prizemlju kuće katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te da je tužitelj suvlasnik 1/6 dijela stana u prizemlju iste kuće katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

2. Utvrđuje se da je ostavitelj pok. CC u trenutku smrti bio suvlasnik 4/6 dijela prizemlja katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji dio predstavlja ostavinsku imovinu ostavitelja.

3. Ništetan je i bez pravnog učinka Ugovor o doživotnom uzdržavanju, potvrđen od strane Ljiljanke Malenica, javnog bilježnika iz Šibenika, posl. br. OU- 123/08 od dana 28. kolovoza 2008. g. kao i Aneks tom Ugovoru od dana 18. siječnja 2010. g. potvrđen od strane Milke Čergar, javnog bilježnika iz Sesveta, posl. br. OU- 5/2010 u dijelu u kojem se CC kao primatelj uzdržavanja obvezao ostaviti u vlasništvo davateljici uzdržavanja DC imovinu u isključivom vlasništvu tužitelja opisanu u točki I./1. ove presude."

II. Djelomično se prihvaća eventualno kumulirani tužbeni zahtjev i sudi:

1. Utvrđuje se da je tužitelj VC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] suvlasnik nekretnine katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za 2/9 tj. 8/36 suvlasničkog dijela.

2. Pogrešna je uknjižba (postojeći upis) prava vlasništva na nekretnini iz točke II./1. u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na imenu: CC p. G za 2/9 tj. 8/36 dijela, pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude koja zamjenjuje privatnu tabularnu ispravu zatraži i postigne upis prava vlasništva na nekretnini iz točke II./1. ove presude na svoje ime za 2/9 tj. 8/36 suvlasničkog dijela, uz istodobni izbris dosadašnjeg upisa kako je prethodno navedeno, sve to bez daljnjeg sudjelovanja i odobrenja tuženika, kojima se ujedno nalaže da dopuste takav upis.

III. Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u dijelu kojim je tužitelj tražio da se utvrdi da je suvlasnik za daljnji suvlasnički udio glede predmetne nekretnine, i to glede razlike od 2/9 do 7/12 dijela tj. 8/36 do 21/36 dijela (za daljnjih 13/36 dijela), zatim, da se utvrdi da je pogrešna uknjižba (postojeći upis) prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na imenima: CC pok. G za razliku od 8/36 dijela do 12/36 dijela tj. za 4/36 dijela, te na imenima ČC za 1/12 suvlasničkog dijela i DC za 2/12 suvlasničkog dijela u cijelosti te tužitelj ovlasti na postizanje odgovarajuće preuknjižbe prava vlasništva glede predmetne nekretnine upisom istog na svoje ime i za navedene suvlasničke udjele uz istovremeno brisanje istih s naprijed navedenih imena, kao i u dijelu kojim je tražio da se utvrdi da je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o doživotnom uzdržavanju, potvrđen od strane Ljiljanke Malenica, javnog bilježnika iz Šibenika, posl. br. OU- 123/08 od dana 28. kolovoza 2008. g. kao i Aneks tom Ugovoru od dana 18. siječnja 2010. g. potvrđen od strane Milke Čergar, javnog bilježnika iz Sesveta, posl. br. OU- 5/2010 u dijelu u kojem se CC kao primatelj uzdržavanja obvezao ostaviti u vlasništvo davateljici uzdržavanja DC suvlasnički dio nekretnine u suvlasništvu tužitelja opisanu u točki II./1. ove presude.

IV. Nalaže se tužitelju da tuženici ad. 1. DC u roku od 15 dana nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.359,38 EUR, dok je kao neosnovan odbijen zahtjev tuženice ad. 1. DC za nadoknadu parničnog troška u preostalom dijelu (i to glede razlike od dosuđenog iznosa iz tog osnova u visini od 1.359,38 EUR do ukupno potraživanog iznosa od 2.250,00 EUR tj. u visini od 890,62 EUR).„

2. Protiv te presude sadržajno u dijelu u kojem nije uspio u postupku (točka I., III. i IV. izreke kojim mu je naloženo da 1. tuženici DC naknadi trošak postupka) pravovremenu žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Protiv te presude u dijelu pod točkama II. 1. i 2. i toč. IV. presude u dijelu u kojem je odbijena sa dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška pravovremenu žalbu je podnijela 1. tuženica DC zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači u pobijanom dijelu sukladno žalbenim navodima. Zatražila je trošak žalbe specificiran u žalbi.

5. Odgovor na žalbu 1. tuženice DC nije podnesen.

6. Žalba tužitelja je neosnovana, a žalba 1. tuženice DC je djelomično osnovana.

7. Prvostupanjska presuda sadrži jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su usuglašeni sa stanjem spisa, ne postoji proturječnost između onoga što se u obrazloženju navodi o sadržaju zapisnika i isprava priležećih spisu i samih tih zapisnika i isprava tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuju žalbe stranaka.

8. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 338. ZPP, jer je prvostupanjski sud u obrazloženju naveo zahtjeve stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, kako i zašto ih je utvrdio, koje je od tih činjenica utvrdio dokazivanjem, izjasnio se o pravnoj osnovi te prijedlozima i prigovorima stranaka te je u okviru svojih ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe čl. 220. st. 2. ZPP, ocijenio dokaze za koje je utvrdio da iz tih dokaza može utvrditi odlučne činjenice. Stoga tužitelju nije povrijeđeno niti Ustavom Republike Hrvatske povrijeđeno pravo na pravično suđenje (čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, „Narodne novine“, broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 28/01, 44/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) kao i pravo na pošteno suđenje sadržano u čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 3/17).

10. Predmet spora je glavni tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je tužitelj samovlasnik određenog dijela predmetne nekretnine (prvi kat kuće) i suvlasnik određenog dijela predmetne nekretnine (stan u prizemlju), utvrđenje da je ostavitelj CC suvlasnik 4/6 dijela stana u prizemlju i utvrđenja ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju te eventualno kumulirani tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava suvlasništva tužitelja na cijeloj predmetnoj nekretnini u 7/12 dijela i upisa u zemljišne knjige, utvrđenja ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju, sve uz tvrdnju tužitelja da je vlasništvo određenih dijelova nekretnine stekao građenjem i nasljeđivanjem.

11. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je protivno žalbenoj tvrdnji tuženice sud prvog stupnja u provedenom postupku u potpunosti i pravilno raspravio činjenice od kojih zavisi zakonitost presuđenja u ovoj pravnoj stvari (čl. 8. ZPP). Suprotno žalbenim navodima time što nije izvršen uvid u izjavu pok. CC od 28. kolovoza 2008. činjenično stanje nije ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer iz navoda žalbe proizlazi da bi prema sadržaju izjave tužitelj prema svojem predniku imao obveznopravni zahtjev na isplatu u slučaju prodaje nekretnine od strane njegovog prednika, a ne i da je tom izjavom tužitelju priznato pravo vlasništva nekretnine s neke osnove.

12. Sud prvog stupnja u bitnome je utvrdio:

- da je gradnja pojedinih etaža predmetnog objekta (sastojećeg od prizemlja i kata) vršena odvojeno, i to etaže prizemlja najkasnije do 1985., a etaže kata nakon donošenja rješenja Općine Šibenik od 14. svibnja 1985. kojom je odobrena nadogradnja tada prizemnice katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] sada pok. pravnom predniku stranaka CC, kao nositelju predmetne nadogradnje,

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-161/07 od 6. lipnja 2007. u ostavinu pok. ĆC, majke tužitelja i 2. tuženice ČC utvrđena i ½ dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kao izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice i to s osnova bračne stečevine budući da je navedena nekretnina - izgrađena za vrijeme braka ostaviteljice ĆC i supruga CC, a što među sunasljednicima iza smrti iste i to tužitelja, 2. tuženice ČC i zajedničkog pravnog prednika stranaka AC nije bilo sporno,

- da su u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetne nekretnine upisani ovdje 1. tuženica DC za 3/6 dijela (na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 28. kolovoza 2008. i Dodatka I istog od 18. siječnja 2010.), 2. tuženica ČC za 1/6 dijela (na temelju presude na temelju priznanja i zbog izostanka prvostupanjskog suda poslovni broj P-3483/08 od 30. lipnja 2009., a kojom je utvrđeno da je nasljeđivanjem majke ĆC stekla suvlasnički udio od 1/6 dijela glede predmetne nekretnine) i zajednički pravni prednik stranaka ove parnice AC (ranije upisani vlasnik za cijelo predmetne nekretnine) za 2/6 dijela, od kojeg suvlasničkog dijela 1/6 dijela pripada tužitelju nasljeđivanjem majke ĆC, dok preostala 1/6 dijela ima pripasti svakoj od stranaka ove parnice na jednake dijelove na temelju zakonskog reda nasljeđivanja, tako da stvarno postojeći suvlasnički udjeli stranaka glede predmetne nekretnine iznose:

- tužitelja za 1/6 tj. 3/18 dijela (stečeno nasljeđivanjem majke ĆC, a koji dio je aktualno upisan na imenu CC) + 1/3 od 1/6 dijela (tj. 1/18 dijela, aktualno upisanom na imenu CC, koji suvlasnički udio glede predmetne nekretnine tužitelja pripada po zakonskom redu nasljeđivanja iza smrti CC) tj. sveukupno 4/18 dijela odnosno 2/9 dijela,

- 1. tuženice DC za 3/6 tj. 9/18 dijela (stečeno na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog sa suprugom CC i Dodatka I tom Ugovoru predmetom kojeg je bila ½ dijela predmetne nekretnine stečene po potonje imenovanom kao bračna stečevina iz braka s prvom suprugom ĆC) + 1/3 od 1/6 dijela aktualno upisane na imenu CC stečenog nasljeđivanjem supruge ĆC (tj. 1/18 dijela), dok su preostale po 1/6 dijela te nekretnine nasljeđivanjem majke ĆC pripale tužitelju i 2. tuženici ČC (od kojih je potonje imenovana to utvrdila sudskim putem te se na temelju odluke donesene u odgovarajućem postupku i upisala kao suvlasnica predmetne nekretnine za 1/6 dijela) tj. sveukupno 10/18 dijela odnosno 5/9 dijela,

- 2. tuženice ČC za 1/6 dijela tj. 3/18 dijela (stečeno nasljeđivanjem majke ĆC, a koji dio je i upisan na njezinom imenu u zemljišnim knjigama, i to na temelju odluke suda) + 1/3 od 1/6 dijela (tj. 1/18 dijela, aktualno upisanom na imenu CC, koji suvlasnički udio glede predmetne nekretnine 2. tuženici ČC pripada po zakonskom redu nasljeđivanja iza smrti CC) tj. sveukupno 4/18 dijela odnosno 2/9 dijela,

- da iz Elaborata etažiranja - diobe izrađenog od strane dipl. ing. građ. UC u svibnju 2008. proizlazi da se predmetni objekt sastoji od etaža prizemlja i kata s pripatcima navedenih etaža, a među kojima se i kao pripadak stana u prizemlju navodi i spremište (kotlovnica), a susljedno tome i da je predmetni objekt u aktualnim gabaritima bio izgrađen još u vrijeme smrti ĆC (veljača 2007.),

- da okolnost da bi se pravnim poslom (u konkretnom slučaju ugovorom o doživotnom uzdržavanju i dodatkom istog) raspolagalo nečim što ne bi predstavljalo vlasništvo primatelja uzdržavanja ne predstavlja razlog ništetnosti tog ugovora, već ugovor u dijelu koji premašuje vlasnička prava davatelja uzdržavanja ne bi proizvodio pravne učinke, a što u konkretnom slučaju nije utvrđeno budući da je zajednički pravni prednik stranaka ove parnice CC navedenim pravnim poslovima raspolagao ½ dijela predmetne nekretnine, dok je u to vrijeme bio stvarnim suvlasnikom za 4/6 dijela iste, od čega je 3/6 dijela stekao kao bračnu stečevinu iz braka s ĆC, a 1/6 dijela nasljeđivanjem imenovane.

13. Iz provedenih dokaza proizlazi, a što navodima žalbe tužitelja i 1. tuženice DC nije dovedeno u sumnju da je u ostavinskom postupku koji je vođen iza pokojne ĆC i u kojem postupku su sudjelovali tužitelj, 2. tuženica ČC i otac tužitelja te 2. tuženice ČC sada pok. CC utvrđeno da njezinu ostavinu kao bračna stečevina čini čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela, a koja je njezino izvanknjižno vlasništvo. Navedena nekretnina je u trenutku smrti ĆC bila upisana kao samovlasništvo sada pok. ĆC, supruga, te tužitelj u tom postupku nije isticao bilo kakva vlasnička prava u odnosu na navedenu nekretninu, a koja je u trenutku vođenja tog ostavinskog postupka bila u istom stupnju izgrađenosti. Nadalje nije isticano niti da bi ostavinu kao bračna stečevina činio određeni posebni dio nekretnine, odnosno stan u prizemlju niti da bi samo polovina stana u prizemlju činila ostavinsku imovinu kako to tvrdi tužitelj. Zapisnik sastavljen u ostavinskom postupku ima snagu javne isprave, odnosno dokazuje istinitost onoga što se u njemu navodi, te tužitelj sadržaj tog zapisnika niti svoju nasljedničku izjavu nije na relevantan način osporio.

14. Stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku veže sadržaj pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju i u pogledu opsega i sastava ostavine odnosno tužitelj koji se suglasio sa sastavom ostavinske imovine, odnosno da imovinu njegove majke kao bračna stečevina čini ½ dijela cijele predmetne nekretnine, a da je druga polovina bračna stečevina njegovog oca sada pokojnog AC, ne može naknadno osporavati sastav ostavine iza majke, odnosno tvrditi da u njezinu ostavinsku imovinu ulazi točno određeni fizički dio nekretnine (stan u prizemlju), odnosno ½ dijela stana u prizemlju dok bi druga ½ dijela stana u prizemlju bila bračna stečevina njegovog pokojnog oca CC, a ne ½ dijela cijele nekretnine odnosno isticati da je građenjem stekao točno određeni dio nekretnine (stan na katu) kad je predmetna nekretnina bila u istom stupnju izgrađenosti u trenutku smrti pokojne ĆC kao i u trenutku podnošenja tužbe.

15. Nadalje, prema odredbi čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 142/12 i 154/14 - dalje: ZV) pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kada je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnu knjigu u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno zemljišnoknjižno tijelo, koje kao takvo čini jednu nekretninu. Pojedinačnu nekretninu čini uvijek zemljišna čestica uključujući i ono što je s njom trajno povezano, a to što je s njom trajno povezano ne čini pojedinačnu nekretninu. Samo katastarska čestica može biti predmetom spora, odnosno tužbenog zahtjeva, a predmetna kuća ne čini pojedinačnu nekretninu i ona zasebno ne može biti predmetom tužbenog zahtjeva, već samo kao dio predmetne katastarske čestice. Stoga tužitelj glavnim tužbenim zahtjevom ne može s uspjehom tražiti utvrđenje prava vlasništva samo određenog dijela kuće, pa niti stjecanjem građenjem u dogovoru s vlasnikom zemljišta, jer je takav zahtjev protivan načelu pravnog jedinstva nekretnine. Već iz navedenog razloga valjalo je odbiti glavni tužbeni zahtjev tužitelja.

16. Dakle, proizlazi kao osnovan zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj stekao 1/6 dijela cijele nekretnine nasljeđivanjem iza majke (1/3 od ½ dijela nekretnine), a na kojem dijelu je upisan njegov prednik CC. Kako je CC sa osnova bračne stečevine bio suvlasnik u ½ (3/6) dijela cijele nekretnine i sa osnova nasljeđivanja iza pok. ĆC u daljnjih 1/6 dijela, odnosno ukupno 4/6 dijela to je isti mogao samostalno raspolagati svojim suvlasničkim dijelom od ½ (3/6) dijela cijele nekretnine, a kako je to i učinio ugovorom o doživotnom uzdržavanju temeljem kojeg se DC uknjižila kao suvlasnica.

17. Tužitelj kao razlog ništetnosti ugovora ističe to što bi njegov prednik CC raspolagao nekretninom koja nije u njegovom vlasništvu.

18. Prvenstveno valja navesti da iz rezultata dokaznog postupka kao što je već navedeno proizlazi pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je prednik tužitelja pok. CC raspolagao nekretninom koja je u njegovom vlasništvu (bračna stečvina sa pok. suprugom ĆC i nasljedstvo iza pokojne ĆC). Raspolaganje nekretninom koja nije u vlasništvu otuđitelja ne čini pravni posao ništetnim ukoliko se ne radi o nekom drugom razlogu koji bi dovodio do ništetnosti (suprotan prisilnim propisima ili moralu društva), a koje razloge tužitelj u činjeničnim navodima tužbe ne ističe, pa je stoga pravilno odbijen tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti predmetnog ugovora o doživotnom uzdržavanju.

19. Kako je tužitelj nasljeđivanjem iza majke stekao 1/6 dijela cijele nekretnine to je pravilno prvostupanjski sud prihvatio eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u tom dijelu.

20. Osnovano 1. tuženica DC u žalbi navodi da preostala 1/6 dijela cijele predmetne nekretnine čini ostavinsku imovinu pok. CC i da ostavinski postupak iza ostavitelja nije dovršen, niti je tužitelj proglašen nasljednikom iza ostavitelja, radi čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo kada je tužitelju dosuđen dio predmetne nekretnine preko 1/6 dijela, pa je prvostupanjsku presudu valjalo djelomično preinačiti i odlučiti kao u točki III. izreke ove presude.

21. Kako je ovom presudom djelomično preinačena prvostupanjska presuda valjalo je ovom presudom odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. ZPP).

22. Odluku o troškovima postupka stranke žalbama određeno ne osporavaju u pogledu osnovanosti i visine pojedinih troškova.

23. Pravilno su 1. tuženici DC od strane prvostupanjskog suda dosuđeni opravdani troškovi zastupanja po punomoćniku koji je odvjetnik primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, s time da se prvostupanjski sud u obrazloženju pogrešno pozvao na odredbu čl. 154. st. 1. ZPP, kad je trebalo primijeniti odredbu čl. 154. st. 5. ZPP, jer navedena tuženica nije uspjela samo u neznatnom dijelu.

24. 1. tuženici DC dosuđen je trošak žalbe razmjerno uspjehu sa žalbom u iznosu od 58,59 EUR-a, a visina je određena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika i to po Tbr. 10./1.

25. Tužitelju nije dosuđen trošak žalbe, jer sa žalbom nije uspio.

26. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci temeljem čl. 368. st. 1. i čl. 373. toč. 3. ZPP.

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Jadranka Travaš