Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-224/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari KP iz Zagreba, Frana Vrbanića 22, zastupanoga po punomoćnici Lani Marincel, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženih 1. TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te 2. TŠV, iz [adresa], privremeno na adresi [adresa], SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-741/2019-45 od 26. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 21. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P- 741/2019-45 od 26. rujna 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. P-741/19-45 od 26. rujna 2023. odlučeno je:

„I. Ugovor o darovanju od 5. ožujka 2019., zaključen između I. tuženika kao darovatelja i II. tuženika kao obdarenika, ovjeren od strane javnog bilježnika Jadranke Kramar iz Oroslavlja pod posl. brojem OV-809/2019, kojim Ugovorom je I. tuženik darovao nekretnine i to:

- zk.č.br. [katastarska čestica] kuća, spremište, drvarnica i dvorište u [adresa], površine 296 m2, odnosno 82 čhv, upisane u k. o. [katastarska općina], [adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška],

- zk.č.br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa]., površine 182 m2, odnosno 51 čhv, upisane u k. o. [katastarska općina] Bistransko, broj zk. ul. [broj ZK uloška], te

- zk.č.br. [katastarska čestica] oranica, površine 658 m2, odnosno 183 čhv, upisana u k.o.

[adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška],

u cijelosti gubi pravni učinak prema tužitelju odvjetniku KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi podmirenja dospjele novčane tražbine u iznosu od 100.000,00 kuna/13.272,28 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos tekućom od 29. svibnja 2018. pa sve do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Tuženik je dužan dopustiti tužitelju odvjetniku KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da svoju tražbinu prema I. tuženiku u iznosu od 100.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos tekućom od 29. svibnja 2018. pa sve do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena namiri prodajom nekretnina i to:

- zk. č. br. [katastarska čestica] kuća, spremište, drvarnica i dvorište u [adresa], površine 296 m2, odnosno 82 čhv, upisane u k.o.

[adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška],

- zk.č.br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa]., površine 182 m2, odnosno 51 čhv, upisane u k. o. [katastarska općina] [adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška], te

- zk. č. br. [katastarska čestica] oranica, površine 658 m2, odnosno 183 čhv, upisana u k.o.

[adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška].

III. Nalaže se tuženicima da naknade tužitelju parnične troškove u iznosu od 630,43 eura/4.750,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude 26. rujna 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova povrh dosuđenog iznosa iz toč. II. izreke ove presude do ukupnog iznosa zahtjeva od 1.094,96 eura/ 8.249,98 kn.“

2. Protiv navedene presude tuženici 1/TŠ i 2/TŠV (dalje: tuženici) su podnijeli žalbu, po sadržaju zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, podredno preinači u smislu žalbenih navoda, a tuženicima dosude parnični troškovi sa zateznim kamatama.

3. Na žalbu nije podnesen odgovor.

4. Žalba je osnovana.

5. Drugostupanjski je sud ispitao pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. ZPP, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona, a sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, te utvrdio da navedene povrede nisu počinjene, ali je ostvarena bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11., na koju se ukazuje u žalbi tuženika.

6. U predmetnom postupku tužitelj, koji tvrdi da prema 1/tuženiku ima tražbinu u iznosu od tadašnjih 100.000,00 kn, za koju mu je 1/tuženik predao bjanko zadužnicu 6. rujna 20197., pobija pravnu radnju svog dužnika, kojom je isti 2/tuženici, svojoj supruzi, dana 5. ožujka 2019. darovao nekretninu u [adresa] opisanu u izreci prvostupanjske presude, a budući da isti nema druge imovine iz koje bi se mogla namiriti dospjela tražbina tužitelja.

7. Odredbom čl. 66. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) je propisano, da svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, dok je stavkom 2. istog članka propisano, da se smatra da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.

8. Odredbom čl. 67. st. 1. ZOO propisano je, da se naplatno raspolaganje može pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato, pri čemu je stavkom 2. propisano, da se za srodnika po krvi u pravoj liniji pretpostavlja da mu je poznato da se vjerovniku nanosi šteta, a kod besplatnih raspolaganja, pretpostavlja se znanje dužnika o tome a za treće osobe se to znanje niti ne zahtijeva.

9. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je, a nije niti sporno, da iz sadržaja Računa, Izjave, Bjanko zadužnice, proizlazi postojanje novčane tražbine tužitelja prema tuženom u iznosu od 100.000,00 kn. Da se radi o dospjeloj tražbini jasno proizlazi kako iz sadržaja Računa, kojim se poziva prvotuženog na ispunjenje obveze u roku od 8 dana od primitka računa, tako i prethodno sastavljene i ovjerene Izjave od 7. rujna 2017. gdje prvotuženi potvrđuje postojanje novčane tražbine u navedenom iznosu.

10. Tuženici s druge strane, ničim nisu dokazali osnovanost tvrdnji o podmirenju barem dijela te novčane svote, pa i navodnom isplatom akontacije, na što se pozivaju i u žalbi.

11. Iz priložene Potvrde FINA-e jasno proizlazi da je bankovni račun prvotuženog (dužnika) blokiran 2635 dana, dakle dulje od 7 godina, a da u 6 mjeseci koje prethode izdavanju Potvrde nije provedena nijedna naplata po zabilježenim osnovama za plaćanje (ukupno 76.871,03 kn). Iz Uvjerenja Stanice za tehnički pregled vozila Centra za vozila Hrvatske d.d. utvrđeno je da prvotuženi nije vlasnik motornih vozila. Na koncu, tuženici sami u odgovoru na tužbu izričito navode da su predmetne nekretnine "...jedine nekretnine koje imaju u svom vlasništvu...", pa prvostupanjski sud osnovano zaključuje da 1/tuženik nema imovine niti sredstava za namirenje dospjele tražbine tužitelja. Tuženici u žalbi navode da je 1/tuženik „vlasnik nekolicine vrijednih pokretnina, između ostalog i dva osobna vozila za koja nije produljivana registracija za vrijeme njegovog boravka u zatvoru“ te namještaja u nekretnini koja je predmet spora, za što u postupku nisu predloženi dokazi, pa osnovano prvostupanjski sud zaključuje da je upravo zbog raspolaganja učinjenog Ugovorom o darovanju, u korist 2/tuženice, 1/tuženik nema sredstava za ispunjenje dospjele tražbine tužitelja.

12. U postupku su razmotrene i tvrdnje tuženih da bi predmetne nekretnine predstavljale bračnu stečevinu, te je ocijenjeno da bi isto bilo od značaja, sve da je i osnovano, samo u odnosu na 1⁄2 dijela nekretnine (u vlasništvu drugotužene), sa kojim tada prvotuženi ne bi ni mogao valjano raspolagati predmetnim darovanjem jer nije imatelj tog suvlasničkog udjela. Iz stanja spisa proizlazi da su potpisi tuženih na tom Ugovoru ovjereni od strane javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka dana 21. i 25. kolovoza 2014. Međutim, radi se o pravnom poslu koji nesporno nije upisan u zemljišnim knjigama, dok je s druge strane, na svim nekretninama upisano založno pravo za korist ĐŠ s danom 10. prosinca 2014., dakle nakon sklapanja Ugovora o uređenju imovinskih odnosa među bračnim drugovima, što ukazuje na neistinitost prigovora tuženika o tome da se ugovor ne bi proveo zbog odlaska u zatvor 1/tuženika.

13. Radi toga prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je, kada je 1/tuženik spornim Ugovorom o darovanju raspolagao svojim nekretninama te kada uslijed toga nema sredstava za ispunjenje dospjele tužiteljeve tražbine, taj pravni posao poduzet na štetu tužitelja kao vjerovnika, te su ispunjene pretpostavke za primjenu čl. 66., 67. i

69. st. 1. i 2. ZOO.

13.1. Odredbom čl. 70. ZOO propisano je da, ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravna radnja gubi učinak samo prema tužitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih tražbina.

14. U konkretnom slučaju tražbina tužitelja iznosi 13.272,28 eur (100.000,00 kn) pa nije jasno zašto je sud prihvatio tužbeni zahtjev da pravna radnja 1/tuženika kojom isti daruje nekretninu 2/tuženici gubi pravni učinak prema tužitelju u cijelosti (a da pri tom nije ni na koji način utvrđena vrijednost nekretnine, odnosno da bi ista bila jednaka tražbini tužitelja).

14.1. Učinak pobijanja pravnih radnji na štetu vjerovnika ograničen, jer se ograničava učinak pravnog posla prema vjerovniku, kao i u odnosu na visinu potrebnu za namirenje tužiteljeve tražbine. Time se zapravo ide samo za tim da se ograniči djelovanje pravnog posla i tako otkloni njegov štetan učinak u odnosu na vjerovnika (tako i u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-81/2018-2 od 27. rujna 2022., Rev-141/2016-2 od 21. travnja 2020.). Budući da je od odlučnog značaja da pravna radnja (koja se pobija) gubi pravni učinak samo prema tužitelju i samo u opsegu potrebnom za ispunjenje njegovih potraživanja, iz navedenog je razloga nužno ograničiti pobijanje pravne radnje dužnika na visinu dospjele tražbine tužitelja, imajući u vidu i vrijednost imovine koja je predmet pobijanog pravnog posla.

15. Nadalje, sud je prihvatio tužbeni zahtjev i u dijelu u kojem je tuženiku naloženo dopustiti naplatu tražbine prodajom nekretnine koja je predmet ugovora, iako između stranaka nesporno nije sklopljen sporazum o osiguranju tražbine založnim pravom na nekretnini, te je propustio ocijeniti istaknuti prigovor prava na dom (koji se može postaviti i u ovom postupku, posebno imajući na umu prethodno tj. da je dopuštena naplata prodajom nekretnine).

16. Budući da su o navedenim, odlučnim činjenicama izostali razlozi, presuda je opterećena bitnom povredom ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11.

17. U ponovljenom postupku sud će ocijeniti istaknute prigovore te o istom dati valjane razloge.

18. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer nije poznat konačni uspjeh stranaka u sporu.

19. Na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 21. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić