REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2
Pp-2237/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sucu Nives Mešin Masle, uz sudjelovanje Matee Ujević kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika okrivljenik GA, a zbog prekršaja iz članka 139. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 139. stavku 3. istog Zakona, zbog prekršaja iz članka 5. Zakonika o Schengenskim granicama, kažnjiv po članku 42. stavku 1. Zakona o nadzoru državne granice, zbog prekršaja iz članka 183. stavak 1. Zakona o strancima, kažnjiv po članku 253. stavku 2. istog Zakona, rješavajući po optužnom prijedlogu PU SD PGP Imotski, Klasa: 211-07/25-5/27815, Urbroj: 511-12-27-25-1 od 20.10.2025., dana 20. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK: PA , OIB: nema podataka, rođen **.**.1992. u mjestu Assa, Maroko, državljanin Maroka, s prebivalištem u [adresa], Maroko, prekršajno ne kažnjavan.
K r i v j e :
što je dana 19.10.2025. godine u 19:33 sati, u mjestu Zagvozd, autocesta A-1 kod prijelaza za životinje, na teritorijalnom sektoru 2., 3. ophodni rajon, grad/općina Zagvozd
a) kao pješak kretao se sjevernom zaustavnom prometnom trakom kolnika autoceste A-1 u pravcu Splita iako je kretanja
autocestom namijenjeno isključivo za promet motornih vozila dok je kretanje pješacima, zaprežnim vozilima, biciklima, osobnim prijevoznim sredstvima, jahačima i životinjama kao i prijevoznim sredstvima koja ne mogu razviti veću brzinu od 60 km/h zabranjeno. Dakle, okrivljeni se pješice kretao spomenutom autocestom ikako mu je to bilo zabranjeno
čime je počinio prekršaj iz članka 139 stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjiv po čl. 139 st 3 istog zakona
b) što je dana 17.10.2025. godine u točno neutvrđeno vrijeme na točno neutvrđenom mjestu nezakonito prešao vanjsku granicu Europske unije tj. graničnu crtu između Bosna i Hercegovine i Republike Hrvatske u pravcu Republike Hrvatske i to na mjestu gdje nema stalne policijske i carinske kontrole. Dakle, okrivljeni je na prethodno opisan način nezakonito prešao vanjsku granicu Europske unije
čime je počinio prekršaj iz članku 5. Zakonika o Schengenskim granicama, kažnjivog po članku 42 st 1 Zakona o nadzoru državne granice
c) nezakonito boravio na teritoriju RH-a, u periodu od 17.10.2025. godine do 20.10.2025.godine te nije imao valjano odobrenje za privremeni boravak, dugotrajni boravak ili stalni boravak
čime je počinio prekršaj iz članka 183 st 1 Zakona o strancima kažnjiv po čl. 253 st 2 istog zakona
pa mu se temeljem istih propisa
i z r i č e:
I. NOVČANA KAZNA za prekršaj iz članka 139. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 139. stavku 3. istog Zakona u iznosu od 60,00 eura (šezdeset eura).
II. NOVČANA KAZNA za prekršaj iz članka 5. Zakonika o Schengenskim granicama, kažnjiv po članku 42. stavku 1. Zakona o nadzoru državne granice u iznosu od 500,00 eura (petsto eura)
III. NOVČANA KAZNA za prekršaj iz članka 183. stavak 1. Zakona o strancima, kažnjiv po članku 253. stavku 2. istog Zakona u iznosu od 100,00 eura (sto eura)
Slijedom navedenog okrivljeniku se, temeljem odredbe članka 39. stavak 1.točke 2. Prekršajnog zakona,
i z r i č e:
UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 660,00 eura ( šesto šezdeset eura).
Okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja od strane PGP Imotski, u vremenu od 20.10.2025. 12,30 sati do 20.10.2025. u 17,15 sati, na način da se izjednačava s 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) novčane kazne, pa je okrivljenik dužan platiti novčanu kaznu u iznosu od 620,18 eura ( šesto dvadeset eura i osamnaest centi).
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti odmah, temeljem odredbe članka 33. stavak 10., u svezi članka 136. stavak 1. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenik u navedenom roku ne uplati iznos od 413,45 eura ( četiristo trinaest eura i četrdeset pet centi) tj. 2/3 izrečene novčane kazne okrivljenik je dužan uplatiti cjelokupni iznos od 620,18 eura ( šesto dvadeset eura i osamnaest centi) u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.
Temeljem članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obveze naknade troškova postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.a) Prekršajnog zakona.
Obrazloženje:
1. Ovlašteni PU SD PGP Imotski, Klasa: 211-07/25-5/27815, Urbroj: 511-12-27-25-1 od 20.10.2025., je protiv okrivljenika podnijela optužni prijedlog zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.
2. Na glavnoj raspravi ispitan je okrivljenik, vršen je uvid i pročitana je dojava od 19.10.2025., službene zabilješke PGP Imotski x2, obavijest o uhićenju stranca, zapisnik o saslušanju stranca, te je za okrivljenika pregledana potvrda iz Prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH od 20.10.2025.
3. Okrivljenik je u svoju obranu iskazao: „ Osjećam se krivim za prekršajno djelo koje mi se stavlja na teret. Navedene prigode stopirao sam na autoputu. Želim ići u azil, jer imam sve papire. Sam sam prešao Državnu granicu jer mi nije dobro u Grčkoj, želio sam tražiti azil u Hrvatskoj ili Italiji. Došao sam u RH iz Bosne preko mape u mom mobitelu. Otišao sam iz Grčke jer su me tamo napali. Nemam obitelji, osim majke u Maroku. Svjestan sam da sam ušao u RH i EU nezakonitim putem. Identificiram se kao žena i molim da me se oslovljava sa "ONA" zato sam i u ženskoj odjeći te stalno nosim žensku odjeću "
4. Na temelj ovako provedenog postupka, u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po svom slobodno uvjerenju, i to svakog zasebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik svojim ponašanjem ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja prekršaja opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude, pa je nalazeći u tom djelu obilježja prekršaja iz citiranog propisa, okrivljenika proglasio krivim.
5. Odredbom članka 139. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju kretati pješaci, zaprežna vozila, bicikli, osobna prijevozna sredstva, jahači i životinje, pomoćna pješačka sredstva, kao ni vozila koja ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 60 km/h, dok je stavkom 3. istog Zakona propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kazniti za prekršaj sudionik u prometu ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
5.1. Iz obrane okrivljenika proizlazi da je isti navedene prigode na autocesti stopirao pa se nije ukazalo spornim da bi okrivljenik počinio prekršaj iz prednje navedene odredbe.
6. Odredbom članka 42. stavka 1. Zakona o nadzoru državne granice propisano je da će se kaznom zatvora od 30 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1320,00 eura kazniti za prekršaj fizička osoba ako: 1. prijeđe ili pokuša prijeći vanjsku granicu izvan graničnog prijelaza ili preko graničnog prijelaza izvan radnog vremena graničnog prijelaza (članak 5. Zakonika o schengenskim granicama). Odredbom članka 5. UREDBE (EU) 2016/399 Europskog Parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) propisano je da: se 1. Vanjske granice mogu prijeći samo na graničnim prijelazima i tijekom utvrđenog radnog vremena. Radno vrijeme je jasno naznačeno na graničnim prijelazima koji nisu otvoreni 24 sata dnevno. Države članice u skladu s člankom 39. dostavljaju Komisiji popis svojih graničnih prijelaza. 2. Odstupajući od stavka 1., izuzeci od obveze prelaženja vanjskih granica samo na graničnim prijelazima i tijekom utvrđenog radnog vremena mogu se dopustiti: (a) pojedincima ili skupinama osoba, kada za to postoji poseban zahtjev posebne prirode za povremene prelaske vanjskih granica izvan graničnih prijelaza ili izvan utvrđenog radnog vremena, pod uvjetom da posjeduju dozvole potrebne u skladu s nacionalnim pravom i da to nije u suprotnosti s interesima javnog reda i unutarnje sigurnosti država članica. Države članice mogu dogovoriti posebne režime putem bilateralnih sporazuma. O općim izuzećima predviđenim nacionalnim pravom i bilateralnim sporazumima obavješćuje se Komisija prema članku 39.; (b) pojedincima ili skupinama osoba u slučaju nepredviđenih hitnih okolnosti; (c) u skladu s posebnim pravilima utvrđenima u člancima 19. i 20. u vezi s prilozima VI. i VII. 3. Ne dovodeći u pitanje iznimke iz stavka 2. ili njihove obveze u pogledu međunarodne zaštite, države članice, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, uvode sankcije za neovlašteno prelaženje vanjskih granica na mjestima izvan graničnih prijelaza ili izvan utvrđenog radnog vremena. Te sankcije su učinkovite, proporcionalne i odvraćajući.
6.1. Iz obrane okrivljenika proizlazi da koristeći se mapom na mobitelu prešla Državnu granicu na području gdje nema stalne policijske i carinske kontrole i ušao u područje RH iz pravca BiH, iz čega proizlazi da je okrivljenik počinio prekršaj iz prednje navedene odredbe.
7. Odredbom članka 183. stavkom 1. Zakona o strancima propisano je da državljanin treće zemlje nezakonito boravi ako: 1. nije na kratkotrajnom boravku, 2. nema valjano odobrenje za privremeni boravak, dugotrajni boravak ili stalni boravak, 3. nema pravo na zakoniti boravak sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita, 4. nije državljanin treće zemlje iz članka 58. stavka 6., članka 62. stavka 2., članka 90. stavka 5., članka 92. stavaka 5. i 6., članka 103.b stavka 2., članka 106. stavaka 3., 4. i 8., članka 126. stavka 4., članka 130. stavka 3., članka 133. stavka 4., članka 135.a stavaka 10. i 11., članka 135.d stavaka 6. i 7., članka 156. stavka 5. u dijelu koji se odnosi na osobe iz stavka 1. točaka 6., 7. i 8. toga članka i članka 160. stavka 3. tog Zakona, 5. se kreće izvan područja na kojem mu je ograničeno kretanje na temelju bilateralnog međunarodnog ugovora, 6. nije obuhvaćen programom mobilnosti iz članka 73. stavka 5. ili članka 74. stavaka 3. i 12. ovoga Zakona, dok je odredbom članka 253. stavkom 2. istog zakona propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 1000,00 eura kazniti za prekršaj državljanin treće zemlje koji u Republici Hrvatskoj nezakonito boravi (članak 183. stavak 1.).
7.1. Iz obrane okrivljenika proizlazi da mu je cilj bio traženje azila u RH ili u Italiji, te da nema odobrenja za privremeni boravak, dugotrajni boravak ili stalni boravak na području RH.
8. Nakon utvrđenja prekršajne odgovornosti okrivljenika sudac je pristupio odabiru sankcije koje je valjalo izreći zbog počinjenog djela, uzimajući pri tome u obzir sve okolnosti utvrđene na strani počinitelja, te one pod kojima je djelo počinjeno u cilju individualizacije kazne, dok kao olakotnu okolnost sud je našao u okrivljenikovoj dosadašnjoj nekažnjavanosti, i priznanju počinjenja djela, dok je kao otegotne okolnosti uzeo namjeru okrivljenika u činjenu prekršaja, pa je prilikom odlučivanju o vrsti i visini kazne cijenio sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, stupnju krivnje, držeći odmjerenu kaznu primjerenu težini posljedicama počinjenog prekršaja pri tome uzimajući u obzir i prijedlog ovlaštenog tužitelja u pogledu predložene sankcije, smatrajući da je takav kazna primjerena težini djela njegovim posljedcima i svim utvrđenim okolnostima, sud je mišljenja da će se time ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu odgojnog utjecaja na druge, tako i u odnosu na okrivljenika, da shvati težinu društvenu neprihvatljivost tog ponašanja te da u buduće ne čini ovakva ili slična djela.
9. Okrivljeniku je vrijeme provedeno u zadržavanju uračunato u izrečenu novčanu kaznu temeljem odredbe članka 40. Prekršajnog zakona.
10. Temeljem članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona Sud je okrivljenika oslobodio obveze naknade troškova postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.a) Prekršajnog zakona koji se odnose na paušalnu svotu suda s obzirom na njegove materijalne prilike
– nezaposlenost, loše imovno stanje, a kako plaćanje istih ne bi dovelo u pitanje njegovo uzdržavanje.
U Makarskoj, 20. listopada 2025.
ZAPISNIČAR:
S U D A C
Matea Ujević
Nives Mešin Masle
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku istog, pismeno u 2 istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe. Sukladno članku 194. Prekršajnog zakona protiv ove odluke žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama. (čl. 171.a Prekršajnog zakona).
DNA:
1. Tužitelju,
2. Zatvor,
3. Okrivljeniku,
4. U spis.
