Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    R1 Ob-1974/2025-20

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagatelja ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Igor Radelić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Slaven Karaban, odvjetnik u Vinkovcima, uz sudjelovanje mlt. TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po posebnoj skrbnici NA Ž iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, radi osiguranja privremenom mjerom, dana 20. listopada 2025.

    r i j e š i o je

    I. Određuje se privremena mjera te će zajedničko dijete stranaka, mlt. TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2023. stanovati s majkom HA, OIB: [osobni identifikacijski broj] na njezinoj adresi stanovanja.

    II. Osobni odnosi mlt. TA i oca ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivati će se u kućanstvu majke ili na području grada Osijeka, jedan do dva puta tjedno u trajanju dva do tri sata određena uvažavajući dnevni ritam djeteta, sve prema prethodnom dogovoru roditelja, pri čemu je otac dužan najaviti svoj dolazak majci dva dana prije namjeravanog dolaska, a majka je dužna pripremiti dijete za ostvarivanje osobnih odnosa s ocem.

    III. Nalaže se ocu ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], da za uzdržavanje mlt. TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaća mjesečno iznos od 224,00 EUR mjesečno počevši od 17. listopada 2025. pa nadalje, dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, do svakog 15- og u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu kamatnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice HA, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    IV. Upućuje se predlagatelj da u roku od 3 mjeseca pokrene postupak o odnosu koji se osigurava ovom privremenom mjerom, a radi opravdanja iste jer će u protivnom sud donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

    V. Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja postupka radi opravdanja iste ili do drugačije odluke suda.

    VI. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

    Obrazloženje

    1. Predlagatelj je 03. rujna 2025. podnio ovome sudu prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja odlukom o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem.

    1.1. U prijedlogu navodi da su stranke pet godina živjele u izvanbračnoj zajednici i da je u izvanbračnoj zajednici 28. studenoga 2023. rođeno zajedničko mlt. dijete TA. Protustranka je 10. kolovoza 2025. napustila zajednički dom i bez znanja predlagatelja odvela mlt. dijete u mjesto [adresa], udaljeno približno 260 km od adrese prebivališta predlagatelja i od tada mu onemogućuje kontakt s djetetom. Kako između roditelja ne postoji dogovor s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, a kako se ostvarivanjem osobnih odnosa oca i djeteta ne ugrožava djetetova dobrobit već se time sprečava mogućnost njegova otuđenja od oca, predlagatelj predlaže donošenje privremene mjere prema kojoj će mlt. dijete, TA, stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose svaki drugi vikend od petka u 17:00 do nedjelje u 17:00; jednom tjedno, srijedom od 16:00 do 20:00; polovicu zimskih i ljetnih praznika; naizmjenično blagdane Božića, Uskrsa, Novu godinu i druge važnije blagdane; četiri sata na dan rođendana djeteta, te tri puta tjedno u razumno vrijeme putem telefona i video poziva u trajanju od najmanje 20 minuta.

    1.2. Prijedlogu je priložen rodni list mlt. djeteta.

    2. Pozvana očitovati se na prijedlog, protustranka je u podnesku od 02. listopada 2025. prigovorila mjesnoj nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, navodeći da s mlt. djetetom živi i boravi u [adresa], na području mjesne nadležnosti Općinskog suda u Osijeku, slijedno čemu je predložila ustupiti spis Općinskom sudu u Osijeku. U preostalom se dijelu protivila prijedlogu predlagatelja kao neosnovanom. Navodi da je radi svakodnevnog psihičkog nasilja predlagatelja bila prisiljena s djetetom napustiti predlagatelja i otići kod svoje bake u [adresa] kod [adresa] te da je u međuvremenu, a povodom njezine prijave, Županijski sud u Zagrebu rješenjem Kir-852/25 od 26. ožujka 2025. ovdje predlagatelju kao okrivljenom, zbog kaznenih djela Nasilje u obitelji, Prijetnja i Nametljivo ponašanje, odredio mjere opreza spram nje kao žrtve i to zabrane približavanja na udaljenost manju od 200 m, kao i zabrane uspostavljanja i održavanja izravne i neizravne veze s žrtvom. Ukazuje kako iz obrazloženja spomenutog rješenja proizlazi da je predlagatelj ŽA do sada nepravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu K-1077/22 od 28. kolovoza 2023., proglašen krivim za kazneno djelo nanošenja tjelesne ozljede na štetu bivše djevojke, kao i da je protiv njega u tijeku i drugi kazneni postupak zbog oštećenja tuđe stvari po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici KO-DO-505/20 iz čega zaključuje da je predlagatelj sklon psihofizičkom nasilju i agresiji. U podnesku dalje navodi da za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stranaka predlagatelj nije brinuo o djetetu, da s djetetom nije razvio privrženost, pa ga se dijete, jednako kao i ona sama, boji "i strah ih je od predlagatelja". Protivi se održavanju ikakvih osobnih odnosa oca i djeteta, navodeći i da predlagatelj uopće nije sposoban brinuti o djetetu, a niti da je iskreno zainteresiran već da joj samo želi nanijeti štetu. Smatra da bi, "ako to sud uopće dozvoli", predlagatelj eventualno mogao jedan do dva sata u nazočnosti stručne osobe Zavoda viđati dijete i to najviše dva puta mjesečno u prostorijama Područnog ureda Osijek. Zaključno je predložila odbiti prijedlog kao neosnovan.

    3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dugo Selo od 24. rujna 2025., je mlt. TA imenovana posebna skrbnica iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu.

    4. Prigovor mjesne nadležnosti protustranke sud je ocijenio neosnovanim.

    4.1. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) utvrđeno je da mlt. dijete TA ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

    4.2. Prema odredbi čl. 530. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ), za određivanje privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i privremene mjere radi uzdržavanja, nadležan je sud koji je nadležan za odlučivanje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava. Kako je prema odredbi čl. 409. st. 1. i 4. ObZ-a za suđenje u sporovima radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem te uzdržavanju djeteta, nadležan sud koji je opće mjesno nadležan za dijete, to je u predmetnom slučaju, a cijeneći adresu djeteta prema Jedinstvenom registru osoba, nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu.

    5. Radi donošenja odluke o prijedlogu predlagatelja ŽA sud je primjenom odredbe čl. 536. st. 6. ObZ-a od Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Osijek, nadležnog sukladno odredbi čl. 129. st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne Novine“ broj 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23 i 61/25) zatražio prijedlog i mišljenje, koji je Zavod dostavio podneskom od 02. listopada 2025. i u vidu dopune podneskom od 15. listopada 2025.; na ročištu od 09. listopada 2025. je saslušan predlagatelj, te je pribavljeno očitovanje posebne skrbnice. Primjenom odredbe čl. 360. st. 4. ObZ-a mlt. dijete uslijed niske kronološke dobi nije obaviješteno o postupku, niti mu je omogućeno iznošenje mišljenja.

    5.1. Protustranka nije saslušana jer, premda uredno pozvana, nije pristupila ročištu glavne rasprave određene radi saslušanja stranaka. Iz raspravnog zapisnika s ročišta od 09. listopada 2025. slijedi da je neposredno prije ročišta sud telefonom kontaktirao punomoćnik protustranke navodeći da je upravo putem e komunikacije dostavio podnesak kojim obavještava sud da njegova stranka neće doći na ročište radi brige o bolesnom djetetu i prostorne udaljenosti od 600 kilometara. Kraj činjenice da je punomoćnik iz razloga brige i skrbi za dijete i velike prostorne udaljenosti zatražio i odgodu ranijeg ročišta u predmetu kojem je zahtjevu udovoljeno, sud je ročište od 09. listopada 2025. održao, cjenivši da je stranci dana mogućnost očitovanja na mišljenje Zavoda i dana joj je mogućnost raspravljanja pred sudom. Dokaze o bolesti djeteta podneskom nije dostavila.

    6. Uvidom u rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-1869/25 od 11. srpnja 2025. utvrđeno je da su njime ovdje predlagatelju ukinute mjere opreza spram protustranke i to zabrane približavanja na udaljenost manju od 200 metara i zabrane uspostavljanja i održavanja izravne i neizravne veze. Iz obrazloženja rješenja slijedi da je HA **.**.2024. izjavila da se ne boji okrivljenika (ŽA) i da se ne boji za svoju osobnu sigurnost.

    7. Iz mišljenja stručnog tima Područnog ureda Osijek od 01. listopada 2025. slijedi da su ovdje stranke od 2020. bile u izvanbračnoj zajednici u kojoj je rođeno jedno dijete, mlt. TA, rođena **.**.2023. Protustranka HA se krajem mjeseca srpnja 2024. obraćala Područnom uredu Dugo Selo iznoseći o poteškoćama u partnerskom odnosu na način da se partner ŽA prema njoj neprimjereno ponaša, da se učestalo svađaju i da je vrijeđa, no da nije fizički nasilan. Također je navodila kako partner ŽA povremeno konzumira marihuanu i da ne sudjeluje aktivno u skrbi o djetetu. Potonje je od strane Područnog ureda Dugo Selo proslijeđeno radi daljnjeg postupanja Policijskoj upravi te je ovdje predlagatelj ŽA pozvan na razgovor, no istome se nije odazvao, a u naknadnom razgovoru s HA se dobivaju informacije da je na kratko napustila partnera i s djetetom je boravila kod svojih roditelja, no da su se pomirili i vratila se partneru. ŽA je pak u razgovorima sa stručnim timom Područnog ureda Dugo Selo tada navodio da je njihov odnos sada bolji, ponekad se posvađaju, pri čemu je negirao fizičko nasilje. Također je negirao konzumaciju marihuane i alkohola, navodeći da na kiosku povremeno kupuje „marihuanu s CBD“ jer ga to opušta. Partnerski odnos je potrajao sve do veljače 2025., kada je protustranka HA po prijavljenom nasilju partnera ŽA s djetetom smještena u Sigurnu kuću, a ŽA su u odnosu na HA određene mjere opreza i to zabrane približavanja na razdaljinu manju od 200 metara i zabrane uspostavljanja izravne i neizravne veze. Potom je protustranka 05. ožujka 2025. samovoljno napustila Sigurnu kuću i s djetetom je otišla živjeti kod bake u [adresa]. Glede partnerskog odnosa, protustranka HA je u ranijim razgovorima navodila kako je najveći problem u njihovom odnosu predstavljala Kristijanova ovisnost o kocki i to što je znao konzumirati marihuanu. Iznosila je kako je bilo situacija kada se prema njoj znao ružno ponašati na način da je na nju vikao i svašta joj je znao reći u afektu. Njezini roditelji ne podržavaju njihovu vezu i ne žele da s njim ima ikakvu vezu. Upitana za mogući budući partnerski odnos između nje i ŽA, navela je kako bi se željela s njim pomiriti, no kako ne želi više s njim živjeti. Vratila bi se kod njega kada bi znala da će ŽA promijeniti svoje ponašanje. On bi volio da se ona i mlt. TA vrate kod njega i da nastave zajednički život. Krajem travnja 2025. je s njim ostvarila video poziv, kada je prvotno bio usmjeren na nju, želio je s njom pričati, a onda je ostvario i video poziv s mlt. TA. Upitana za uključenost ŽA u skrb oko djeteta, navodila je kako je ŽA povremeno znao mlt. TA okupati, presvući i nahraniti, no kako je većinu skrbi o djetetu ostvarivala ona.

    7.1. U razgovoru provedenom sa stručnim timom Zavoda 23. rujna 2025. za potrebe predmetne privremene mjere, protustranka HA je u odnosu na ranije razdoblje iznosila kako se Kristijanovo ponašanje nije promijenilo, da nije vodio brigu o kućanstvu i financijama, znao je povremeno kockati, a skrb o djetetu je i dalje bila na njoj. Radi toga je odlučila ponovno prekinuti izvanbračnu zajednicu s ŽA i **.**.2025. se ponovno vratila u [adresa] u kućanstvo svoje bake. Navodi da je od tog vremena ŽA dva puta došao vidjeti dijete, o čemu ju je prethodno obavijestio porukom. Dolaskom u [adresa] je boravio s njom i djetetom u kućanstvu njezine bake, donio je djetetu slatkiše i igrao se s njom. U pogledu ostvarivanja osobnih odnosa je predložila da se ostvaruju u njezinoj sredini i u nazočnosti njezine majke obzirom ona nema u njega povjerenja u pogledu roditeljske uloge i stoga što je za vrijeme osobnih odnosa s djetetom bio više usmjeren na nju nego dijete.

    7.2. Prema sadržaju izviješća Zavoda, mlt. TA je rođena mjesec dana prije termina, a po rođenju joj je dijagnosticiran citomegalo virus. Pratila se po fizijatru i pohađa vježbe. Jede krutu hranu, ali je majka još uvijek doji. Djevojčica ima ustaljeni dnevni ritam. Od rođenja spava uz majku, uspavljuje se uz dojenje i teže se odvaja od majke.

    7.3. Temeljem iznesenog, stručni tim Zavoda predlaže da mlt. TA stanuje s majkom, da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb, a da, uzimajući u obzir dob djeteta i činjenicu da majka dijete doji, s ocem ostvaruje osobne odnose jednom do dva puta tjedno u trajanju od dva sata u prisutnosti majke ili bake po majci, te uvažavajući ritam djeteta, pri čemu je otac dužan najaviti dolazak dva dana ranije, a majka je dužna pripremiti dijete za kontakt.

    8. Pozvani očitovati se na tako dani prijedlog Zavoda, predlagatelj se s istim suglasio izuzev u dijelu da osobnim odnosima bude prisutna majka protustranke, dok je protustranka u podnesku od 09. listopada 2025. navela kako je Zavod zanemario pisanu dokumentaciju koju im je dostavila o povijesti psihofizičkog nasilja i agresivnosti predlagatelja ne samo prema protustranci, već i prema ranijoj izvanbračnoj partnerici. Radi toga i nadalje smatra da se osobni odnosi mogu ostvarivati jedino uz nadzor stručne osobe i u prostoru Zavoda, svaki drugi tjedan u trajanju od dva ili tri sata.

    9. Predlagatelj ŽA je u iskazu naveo da se po ukidanju mjera opreza u srpnju 2025. HA s djetetom vratila u njihovo zajedničko kućanstvo, kada je njihov odnos bio odličan. On se po povratku s posla igrao s djetetom, hranio je, kupao i skrbio za njih sve. HA je s djetetom ponovno otišla u kolovozu 2025., kada se njezina majka vratila sa sezone i na to je nagovorila. Iskazao je da ga njezina majka želi maknuti od djeteta i zatvoriti, što mu je neposredno rekla u veljači 2025. kada se sve to dogodilo sa prijavom za nasilje. Rekla mu je da ima tetku ili nekoga tko je na sudu i da će ga odvojiti od djeteta. Upitan o činjenici nasilja naveo je da je točno da su se znali svađati, ali on na to gleda kao nesuglasice u vezi. Smetalo mu je što stalno tipka po mobitelu, a dijete joj je dva puta palo. To je razlog zašto ne želi da njezina majka bude prisutna osobnim odnosima njega i djeteta. On bi čak pristao i na nadzor Centra ako je potrebno, samo da ona ne bude prisutna. Od kolovoza 2025., kako je HA s djetetom otišla, dijete je vidio 2 puta u Nininoj prisutnosti i tada nije bilo nikakvih sukoba niti razmirica. Došao je po dijete, bio je neko vrijeme, vratio se u [adresa] i tako još jedanput. Kontaktirao ju je večer prije da bi došao vidjeti dijete i ona je rekla da dođe kada želi i ona to ne brani. Išao je vlakom do Vinkovaca i potom je presjedao za [adresa]. Nakon drugog puta kako je vidio dijete, HA mu se više ne javlja, niti je vidio dijete. Pretpostavlja da se njezina majka ponovno vratila sa sezone i da je to razlog. Nije želio samoinicijativno dolaziti do [adresa] jer vjeruje da bi mu zvali policiju. Zaključno je naveo da se ne protivi tome da dijete živi s majkom, već da on samo želi viđati svoje dijete. Posebno upitan da li je protiv njega pokrenut kakav postupak protiv bivše partnerice, naveo je da trenutno više nije. Točno je da je bio postupak i nepravomoćno je osuđen na uvjetnu kaznu za kazneno djelo nanošenja tjelesne ozljede. U odnosu na postupak koji spominju vezan uz oštećenje tuđe stvari, riječ je o događaju od prije 10 godina.

    10. Iz očitovanja posebne skrbnice slijedi kako su bez obzira na suprotstavljene želje roditelja glede načina ostvarivanja osobnih odnosa oca i djeteta, stručni radnici Zavoda procijenili da oboje roditelja posjeduje temeljne roditeljske kompetencije i da nije nužna prisutnost stručne osobe prilikom osobnih odnosa, što smatra znakom roditeljima da pokušaju sagledati i poticati pozitivne osobine drugog roditelja, umjesto da su fokusirani na mane kojima se međusobno pokušavaju diskreditirati. Smatra da oboje roditelja treba preuzeti odgovornost u nastaloj situaciji. Majka mora osvijestiti veliku udaljenost izabranog mjesta stanovanja nje i djeteta i očev angažman u prilagođavanju toj situaciji, dok otac mora odvojiti partnerski od roditeljskog odnosa. Ukazuje roditeljima kako je njihova odgovornost da ostvare primjerene kontakte i komunikaciju vezanu isključivo za dijete. Također i da je nedvojbeno kako je djeci za pravilan rast i razvoj potrebna blizina oboje roditelja, očinstvo je pritom podjednako važno kao i majčinstvo i upravo razlika u očinstvu i majčinstvu predstavlja dobrobit za samu djecu. Posebna skrbnica je mišljenja kako roditelji mogu samostalno i bez uplitanja institucija omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa sa roditeljem s kojim dijete ne stanuje. Ukazuje kako iz isprava u spisu proizlazi da je otac već posjećivao djevojčicu u prisutnosti majke djeteta, što smatra najboljom opcijom, navodeći pritom i da se susreti mogu odvijati i na javnim površinama, umjesto u kućanstvu majke, kako bi se smanjila mogućnost sukoba. Zaključno navodi kako iz spisa ne slijedi da bi se aktualno protiv oca vodio kazneni postupak niti da bi na snazi bile mjere ograničenja prilaska majci te da je ovdje riječ o privremenoj mjeri, a da će se u postupku opravdanja iste detaljno utvrđivati roditeljske kompetencije i najbolji interes djeteta.

    11. Pozvani očitovati se na prigovor protustranke iz podnesaka od 02. i 09. rujna 2025., stručni tim Zavoda je dostavio podnesak od 15. listopada 2025.

    11.1. Iz podneska slijedi kako je 15. listopada 2025. u prostorijama Područnog ureda Osijek proveden razgovor s majkom HA na okolnost ostvarivanja osobnih odnosa oca i djeteta, te da je ista u razgovoru navela kako je putem svojeg odvjetnika predložila da se osobni odnosi ostvaruju pod nadzorom stručne osobe samo stoga što ŽA nije pristao na prisutnost njezine majke. Navodi da ne želi biti prisutna osobnim odnosima djevojčice i oca jer se ne osjeća ugodno kada je ŽA blizu nje obzirom je usmjeren na nju. Njezina je majka voljna biti prisutna susretu i pružiti ŽA informacije o djetetu te smatra kako ŽA u toj situaciji ne bi mogao manipulirati, kako bi mogao u odnosu na nju. Upitana zbog čega smatra da bi netko trebao biti prisutan susretu oca i djeteta, navodi se kako majka HA daje nejasne odgovore, no navodi kako otac nije imao priliku biti često sam s djetetom. Isto tako navodi i da se dijete veseli ocu, trči mu u zagrljaj, a otac je zna presvući, rezao joj je noktiće. Iznosi se kako je HA mišljenja da bi za mlt. TA bilo dobro viđati oca jednom od dva puta tjedno u trajanju od dva do tri sata. Po donošenju privremene mjere je spremna da ŽA vrijeme s mlt. TA provodi i u šetnji, igraonici na području Osijeka, odnosno bez nazočnosti njezine majke ili stručne osobe. Važno joj je da ona nije nazočna tim susretima jer je tada ŽA usmjeren prije svega na nju.

    11.2. Temeljem stoga dosadašnjih razgovora s majkom i trenutnih životnih okolnosti, stručni tim Zavoda navodi kako ostaje kod mišljenja od 01. listopada 2025. te smatraju kako se osobni odnosi mlt. TA i oca trebaju ostvarivati jedan do dva puta tjedno u trajanju od dva do tri sata u kućanstvu majku ili na području Osijeka.

    12. Odredbom čl. 536. ObZ-a propisano je da ako u stvarima o osobnim pravima djeteta koja se odnose na pitanja s kojim će roditeljem dijete živjeti, odnosno ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja o tome odlučiti privremenom mjerom.

    13. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka slijedi da su ovdje stranke bile u izvanbračnoj zajednici koja je započela tijekom 2020. i u kojoj je 28. studenoga 2023. rođeno zajedničko dijete, mlt. TA. Partnerska zajednica roditelja je od srpnja 2024. do 05. kolovoza 2025. u nekoliko navrata prekidana na način da je protustranka s mlt. djetetom odlazila iz zajedničkog kućanstva i potom se ponovno vraćala. Protustranka HA je u razgovoru sa stručnim timom kao problem iznosila verbalno nasilje partnera, a posebice njegovu ovisnost o kocki i povremeno konzumiranja marihuane. Iznosila je i kako je bio manje uključen u skrb o djetetu i djevojčicu je znao povremeno presvući, okupati i nahraniti. Također i da se njezini roditelji protive vezi s ŽA i ne žele da ima ikakvu vezu s njime. U veljači 2025. je protustranka po izvršenoj prijavi nasilja s mlt. djetetom bila neko vrijeme smještena u Sigurnoj kući, potom je istu 05. ožujka 2025. napustila i vratila se k svojim roditeljima. Slijedno tome, predlagatelj ŽA od veljače 2025. pa sve od 11. srpnja 2025., kada su mjere opreza spram protustranke HA ukinute, nije viđao dijete. Prema navodima protustranke, ona je tijekom travnja 2025. s predlagateljem ostvarila video poziv, ukazujući pri tom da je prvotno bio usmjeren na nju, a potom je preko video poziva vidio i dijete. Po ukidanju mjera opreza se protustranka s mlt. djetetom vratila u zajedničko kućanstvo s predlagateljem, a potom je isto s djetetom ponovno napustila 05. kolovoza 2025. kada se ponovno vratila k svojim roditeljima u mjesto [adresa]. Protustranka u stranačkim navodima iz podneska od 02. listopada 2025. iznosi kako se i ona i dijete boje predlagatelja te se protivi ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i oca, a podredno predlaže da se isti ostvaruju uz nadzor stručne osobe u Zavodu, međutim, iz rješenja Županijskog suda u Zagrebu Kir-1869/25 od 11. srpnja 2025. slijedi kako su mjere opreza predlagatelju spram protustranke ukinute stoga što je protustranka u izjavi sucu izjavila da se ne boji ovdje predlagatelja i da se ne boji za svoju sigurnost. Nadalje, slijedi da je po ponovnom prestanku partnerskog, ali i roditeljskog odnosa (05. kolovoza 2025.), predlagatelj u dva navrata u rujnu 2025. uz odobrenje protustranke HA i po prethodnoj najavi dolaska, bio u [adresa], u kućanstvu gdje ista stanuje s djetetom i ostvarivao je osobne odnose s djetetom. Premda u stranačkim navodima tvrdi da predlagatelj kao otac nije sposoban brinuti o djetetu i da između djeteta i oca nije postignuta privrženost, u navodima iznesenim stručnom timu Zavoda navodi kako je predlagatelj tijekom zajedničkog života mlt. djevojčicu povremeno znao okupati, presvući i nahraniti, ali i kako je djetetu rezao noktiće, te da se mlt. TA ocu veseli i trči mu u zagrljaj. Također navodi i da bi po donošenju privremene mjere dopustila da otac s mlt. TA provede vrijeme i u šetnji, igraonici, odnosno bez njene majke i bez stručne osobe, a da je ranije tražila da susretima bude prisutna njezina majka kako predlagatelj u odnosu na nju ne bi mogao manipulirati. Važno joj je da ona ne bude prisutna susretima jer je tada predlagatelj prvenstveno usmjeren na nju.

    13.1. Između stranaka nije prijeporno da će mlt. djevojčica stanovati s majkom na njezinoj adresi stanovanja. Majka naime od rođenja djeteta vrši glavninu skrbi o djevojčici te je djevojčica dodatno zbog niske kronološke i razvojne dobi vezana uz majku. Procjena je stručnog tima da majka u svemu primjereno skrbi o djetetu, slijedno čemu ovaj sud smatra da je najbolji interes djeteta u životu s majkom.

    13.2. U odnosu na osobne odnose, iz rezultata dokaznog postupka slijedi kako stranački navodi protustranke izneseni u podnescima ne odgovaraju njezinim navodima danima stručnom timu Zavoda. U potonjem dijelu protustranka ne osporava potrebu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta i oca te je svjesna potrebe uključenosti oca u život djeteta, međutim, cijeneći njezino djelovanje u vidu opetovanih odlazaka i vraćanja te ponovnih odlazaka iz partnerske zajednice te zamjerke predlagatelju kako su ranije iznesene, ali i zahtjev svojih roditelja glede veze s predlagateljem, ne želi biti prisutna osobnim odnosima radi predlagateljeve usmjerenosti na nju i ustrajanja u svom stavu glede prekida partnerskog odnosa. Predlagatelj, s druge stranke, u iskazu pred ovim sudom navodi da sve što želi je viđati svoje dijete. Ovaj sud cijeni stav protustranke, međutim, u situaciji kada je sama sudu za potrebe izrečenih mjera opreza navela da se ne boji predlagatelja i da se ne boji za svoju sigurnost, te cijeneći navode predlagatelja dane pred sudom, smatra da je dio odgovornog roditeljstva majke da osobne stavove spram predlagatelj ostavi po strani i da pripomogne predlagatelju u ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, što je i dužnost roditelja koji s djetetom stanuje.

    13.3. Pri prosudbi zahtjeva stranaka u ovome dijelu sud polazi od toga da u situaciji odvojenog roditeljstva mlt. dijete ima pravo na skrb obaju roditelja i ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje (čl. 84. st. 3. i 4. Obiteljskog zakona – „Narodne Novine“ broj 103/15, 98/19 i 47/20, dalje ObZ, ali i Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - MU, broj 18/97 i 4/02, dalje: EKLJP), Konvencija o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine" - MU, broj 1/10). Potonje je i dio prava na obiteljski život. Sud je također cijenio dob djeteta, razvojne potrebe djeteta i vrstu odnosa roditelja kao partnera.

    9.3. Mlt. dijete TA je niske kronološke dobi . Prema Komentaru Obiteljskog zakona autorice PA, I. Knjiga, Zagreb, 2022., str. 468, za djecu razvojne faze koja odgovora dobi mlt. H je najvažnije razvijanje stabilnog privrženog odnosa s osobom koja primarno skrbi o djetetu obzirom je primarni skrbnik taj koji pruža djetetu osjećaj sigurnosti, konzistentnosti, emocionalne bliskosti i odgovara na potrebu djeteta za ugodom i njegom. „Većina stručnjaka savjetuje organizaciju života djeteta ove najmlađe dobne skupine s jednim roditeljem koja će biti konzistentna i istovremeno omogućavanje uključivanja drugog roditelja u život djeteta čestim i kraćim kontaktima (T, 2014; 7-10; N, 2004: 178-181). Cijeneći stoga dob djeteta i njezine razvojne potrebe kako su ranije navedene te cijeneći da je odnos roditelja narušen, ali i prostornu udaljenost oca i djeteta (Sesvete-Laslovo) sud je prihvatio prijedlog stručnog tima Zavoda koji je u bitnome u skladu s prijedlogom same protustranke kako je dan stručnom timu Zavoda 15. listopada 2025. te je odredio da će se osobni odnosi mlt. djeteta i oca ostvarivati jednom do dva puta tjedno u trajanju od dva do tri sata u kućanstvu majke ili na području Osijeka, sve po prethodnom dogovoru roditelja i na način da otac najavi dolazak dva dana ranije i da majka pripremi dijete za kontakt s ocem. Stoga je primjenom odredbe čl. 536. st. 1. ObZ odlučeno kao u točki I. i II. izreke.

    10. Prema odredbi čl. 537. ObZ-a privremene mjere radi uzdržavanja djeteta sud određuje po službenoj dužnosti, a kako se prema odredbi čl. 538. st. 2. ObZ-a smatra da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese budući da se uzdržavanje određuje u korist djece, to su ispunjeni uvjeti iz st. 1. toga članka jer aktualno, sukladno odredbi čl. 288. ObZ-a i uslijed ovom mjerom privremeno reguliranog odnosa stranaka, je otac i ovdje protustranka u obvezi uzdržavati djecu.

    10.2. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne Novine“ broj 75/25) minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom je za dijete dobi od 6 godina 224,00 EUR.

    10.3. Sud je za potrebe privremene mjere uzdržavanje odredio u visini minimalnog novčanog iznosa uzdržavanja cijeneći da se istim privremeno i do donošenja odluke o glavnoj stvari na dostatnoj razini štiti interes djeteta za uzdržavanje. Dodatno tome, predlagatelj je na ročištu od 09. listopada 2025. naveo da taj iznos može doprinositi za uzdržavanje djeteta. Na plaćanje navedenog iznosa ga je sud obvezao od dana donošenja sudske odluke i do svakog 15. -tog u mjesecu te u slučaju zakašnjenja s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka III. izreke).

    11. Odluka iz točki IV., V. i VI. izreke temelji se na odredbi čl. 532 i 535. ObZ.

    U Zagrebu, 20. listopada 2025. godine

    Sudac

    Valentina Vedrina Parlov

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu ovom sudu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u 5 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje županijski sud.

    DNA

    1. pun. predlagatelja uz podnesak Zavoda od 15.10.2025.

    2. pun. protustranke uz podnesak Zavoda od 15.10.2025.

    3. posebnoj skrbnici uz podnesak Zavoda od 15.10.2025.

    4. HZSR, PU Osijek

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.