REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – istok, Turinina 3

Posl.br. R1 Ob-149/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, sa sjedištem u [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon dovršene usmene rasprave 20. listopada 2025., u prisutnosti predlagateljice, te punomoćnice protustranke, diplomirane pravnice ĐT, istoga dana

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između predlagateljice LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1955. u [adresa], postojala izvanbračna zajednica sa sada pokojnim ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1955. u [adresa], i to do trenutka smrti imenovanog 1. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica navodi u prijedlogu navodi da je sa pokojnim ŽT iz [adresa], rođenim **.**.1955. živjela u izvanbračnoj zajednici od 1995. pa sve do njegove smrti 1. veljače 2025. Kao dokaz postojanja izvanbračne zajednice predlagateljica predlaže da se saslušaju svjedoci JT i ĆT. Temeljem prethodno navedenog predlagateljica predlaže da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice do smrti izvanbračnog supružnika radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

2. Protustranka se u podnesku od 1. srpnja 2025. iz opreza protivi prijedlogu budući da uz prijedlog nije dostavljena dostatna dokumentacija iz koje bi proizlazilo da je izvanbračna zajednica doista postojala. Predlagateljica da je stoga trebala dostaviti izvode iz matice rođenih za sebe i pokojnog ŽT, te rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog ŽT. Ujedno da je potrebno saslušati nekog od članova obitelji pokojnog nesrodnog sa predlagateljicom te njihove susjede.

3. Na ročištu usmene rasprave od 8. rujna 2025. predlagateljica je dala iskaz u pogledu vremenu nastajanja i trajanja izvanbračne zajednice, te dodala da još nije doneseno rješenje o nasljeđivanju.

4. Na ročištu usmene rasprave od 20. listopada 20215. izveden je dokaz saslušanjem svjedokinja (susjeda) JT i ĆT, te sinova predlagateljice L i OT. Ujedno je izvršen uvid u Izvode iz matice rođenih te Uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pokojnog ŽT.

4.1. Punomoćnica protustranke je po izvedenim dokazima izjavila da ne inzistira na saslušanju preostale srodnice (nećakinje) pokojnika CT, te predložila da se donese odluka na temelju stanja spisa.

5. Uvidom u eSpis aplikaciju utvrđeno je da se kod ovoga suda (javnog bilježnika kao povjerenika suda) pod poslovnim brojem O-569/2025 vodi ostavinski postupak iza ŽT, te da isti nije dovršen do okončanja usmene rasprave u ovom predmetu.

6. Prijedlog je osnovan.

7. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22; dalje: ZOMIO) dodatno je propisano da se članom obitelji, u slučaju smrti osiguranika, smatra i izvanbračni drug koji je s korisnikom živo u izvanbračnoj zajednici do smrti osiguranika, najmanje tri godine; status izvanbračnog druga utvrđuje se u izvanparničnom postupku.

8. Predlagateljica je na usmenoj raspravi od 8. rujna 2025. iskazala da je izvanbračna zajednica s pokojnim započeta u godini kada je pao Vukovar. Naime, on je brat bivšeg supruga predlagateljice, te je tada bio zaposlen kao vozač u Kamenskom. Kod njih je bio prijavljen, a nakon što bi odradio vožnje je i živio kod njih; tada nisu imali ništa međusobno. Suprug predlagateljice da otišao je iste godine te je živio u drugoj kući jer su dohranjivali tetu, a brak da je prestao službeno 2004., iako je zajednica u stvarnosti prestala postojati 1991./1992. Njegov brat ŽT nije nikad zasnovao obitelj, već ih je uzdržavao

– predlagateljicu i dvojicu sinova L i OT iz braka predlagateljice. Predlagateljica da je radila u KUD-u, peglala, zajedno su se vozili, on je pomagao ako je što trebalo, vozio je. Išli su zajedno na putovanja, Austrija, Češka, Slovenija, Hrvatska, gdje god je KUD išao, a i inače su putovali. Bio je dobrovoljni davalac krvi, 60 puta je dao krv. Nije bolovao prije smrti. To jutro u četvrtak mu je pozlilo, počeo je povraćati, navečer su ga primili u bolnici, da bi kratko nakon toga doživio i srčani i moždani udar. Stavili su ga na aparate, a u petak ju je liječnica pozvala da ga dođe obići. Bio je spojen na uređaj za disanje i još topao na dodir. Sutra ujutro su joj javili da je preminuo. Mlađi sin OT je organizirao pogreb. ŽT i predlagateljica da nisu imali zajedničke djece. Pokojni od obitelji da ima brata ŠT (bivši suprug predlagateljice), te kćer od pokojne sestre FT. Ona je bila na pogrebu a ŠT nije jer je psihički bolesnik i bio je hospitaliziran prvo u Rijeci, a kasnije u Vrapču. Nisu stekli zajedničke imovine - sve je djedovina predlagateljice i glasi na nju, a on je imao automobil kojeg su odjavili. Na pitanje kakva je zajednica bila, izjavila je da su se super slagali, da je on bio "najbolji čovjek na svijetu". Pomagao je oko svega što je trebalo, od nabave, plaćanja računa, vozio ju liječnicima nakon što je operirala hipofizu. Svaki dan su odlazili njenoj majci u [adresa] "dvoriti je" i nakon što predlagateljica više nije mogla majka je otišla u dom, zajedno su plaćali trošak smještaja od 1.00,000 eura. Kasnije, kad je saznao da se njegov brat razbolio, a živio je u Gorskom Kotaru, dao ga je smjestiti u bolnicu u Rijeku. Jako su se voljeli. Još u vrijeme njene svadbe on joj je donio vjenčani buket, a ona to tada nije shvaćala. Kad je ŠT otišao, rekao je (ŽT) da idu "zajedno", što je prihvatila. Zajednica se nije prekidala do smrti ŽT. Imali su intimnu vezu - spavali su u istoj sobi, a nekad kad bi umoran došao s puta onda bi legao u svoju sobu. Njeni sinovi znali su da su u vezi. Bila je ta jedna sobica u kojoj bi netko spavao kad bi došao, pa i on kad je došao s puta, a sinovi da su imali svoju sobu. Nije doneseno rješenje o nasljeđivanju, bila je tamo u postupku i oni (javni bilježnik) čekaju ovo rješenje. Od imovine ima automobil i dvije štedne knjižice.

9. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu LT rođenu Đ, utvrđeno je da je sklopila brak s ŠT **.**.1981., te da je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zaprešiću P-171/04 i to s danom 12. travnja 2005.

10. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za pokojnog ŽT u rubrici naknadni upisi i bilješke se osim upisa činjenice smrti s danom 1. veljače 2025. ne nailazi na upise činjenice sklopljenog braka.

11. Iz navedenog se zaključuje da su predlagateljica i pokojni AT bili osobe slobodnog bračnog stanja barem od 12. travnja 2005.

12. Uvidom u Uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni AT bili prijavljeni na istoj adresi u [adresa], i to predlagateljica od 9. prosinca 1981., a pokojni AT od 28. kolovoza 1985. do smrti 1. veljače 2025.

13. Saslušanjem svjedokinja (susjeda) TT i ĆT, te sinova predlagateljice (ujedno i nećaka pokojnog ŽT) L i OT, ocijenivši njihove iskaze životnima, uvjerljivima i okolnosno iscrpnima, nedvojbeno je utvrđeno postojanje faktične zajednice života u trajanju neupitno duljem od 3 godine (navodno još od konca 90.-tih ili početka 2000.-tih), a koja je trajala bez prestanka do smrti ŽT.

14. Budući da iz pribavljenih dokaza proizlazi kako su predlagateljica i pokojni AT bili osobe slobodnog bračnog stanja barem od 12. travnja 2005. pa do smrti imenovanog, to su po ocjeni ovoga suda ispunjene pretpostavke iz čl. 22. st. 3. ZOMIO-a u svezi čl. 11. ObZ-a za utvrđenje izvanbračne zajednice. Slijedom navedenoga, valjalo je riješiti kao u izreci.

U Zagrebu, 20. listopada 2025.

SUDAC:

Joško Meštrov-Uroda

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

I. Predlagateljica, LT, [adresa]

II. Protustranka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, [adresa],

[adresa]