Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-352/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Dubravke Penić Lukač, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Zoranu Švaco, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika RF iz [adresa], istovjetan s MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Luki Brčić, odvjetniku iz Biograda na Moru, radi utvrđenja izvanbračne zajednice i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj P-189/2015-28 od 13. travnja 2018., u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presude Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj P-189/2015-28 od 13. travnja 2018. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

"I. Nalaže se tuženiku MF iz Ž, [adresa], istovjetan s MF iz Ž, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati novčani iznos od 11.500,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena od dana 10. ožujka 2015. kao dana podnošenja tužbe, pa do isplate i da joj naknadi prouzročeni trošak postupka u iznosu od 8.612,50 kn s istom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 13. travnja 2018. do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Dijelom se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice ŽF iz [adresa] s iznosom iznad dosuđenih 11.500,00 kn do utuženih 12.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena."

2. Tuženik je ponio žalbu kojom sadržajno pobija točku I. izreke presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepostupno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku odluku, podredno istu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Nije počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 9. ZPP na koju ukazuje tuženik u žalbi navodeći da je tužiteljica prije ovog postupka pokrenula postupak u kojem je prvostupanjski sud već utvrđivao postojanje izvanbračne zajednice.

6. Odredbom članka 354. st. 2. točka 9. ZPP propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe.

7. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica podnijela tužbu kod Općinskog suda u Koprivnici protiv tuženika pod poslovnim brojem P-180/2012 radi isplate na ime ulaganja u nekretninu tuženika, te je tužbeni zahtjev temeljila na činjenici da je zajedno s tuženikom sudjelovala u građevinskim radovima na nekretnini tuženika za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice. U tom predmetu se o izvanbračnoj zajednici stranka raspravljalo kao o prethodnom pitanju, isto kao i u ovom postupku.

8. Kada je u drugoj parnici raspravljano o postojanju izvanbračne zajednice samo na razini prethodnog pitanja, sud odlukom u tom postupku nije vezan u novoj parnici, te utvrđenje suda o postojanju izvanbračne zajednice nema značaj presuđene stvari, jer se o postojanju izvanbračne zajednice nije odlučivalo izrekom presude, već samo obrazloženjem (čl. 333. ZPP).

9. Tijekom ovog postupka sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su važne za donošenje zakonite odluke u ovom postupku i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude. Zbog navedenog ovaj viši sud prihvaća u cijelosti tako utvrđeno činjenično stanje, pa prema tome nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao ni opravdanje dano za njega.

10. Predmet spora je zahtjev za isplatom iznosa od 12.000,00 kn. Tužiteljica zahtjev za isplatom temelji na tvrdnji da su stranke tijekom izvanbračne zajednice kupile nekretninu, koju je tuženik prodao nakon prestanka bračne zajednice za iznos od 3.000,00 eur, te potražuje isplatu polovice iznosa koji je tuženik dobio prodajom nekretnine.

11. U prvostupanjskom postupku utvrđene su slijedeće činjenice:

- da su stranke bile u izvanbračnoj zajednici od 2002. do 1. srpnja 2011., živjeli su zajedno u kućanstvu u nekretnini tuženikovog oca IF, zajednički su obavljali svakodnevne poslove vezano uz obitelj, radili su u polju, nabavljali prehrambene artikle vezano uz turizam, tužiteljica je čistila i pospremala sobe prilikom dolaska i odlaska turista, održavala higijenu, kuhala, voljeli su se i živjeli kao muž i žena,

- da su stranke tijekom trajanja izvanbračne zajednice za iznos od 3.000,00 eur kupile nekretninu upisne u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi vinograd s klijeti i šumom,

- da je tuženik u zemljišnim knjigama bio upisan kao vlasnik predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je istu nekretninu nakon prestanka izvanbračne zajednice prodao LF za iznos od 3.000,00 eur (23.000,00 kn),

- da je tijekom trajanja izvanbračne zajednice stranka nekretnina bila u posjedu tužiteljice koja je zajedno sa svojim sinovima istu nekretninu održavala.

12. Utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

13. Tuženik u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza ponavljajući tijekom postupka istaknute tvrdnje da stranke nisu živjele u izvanbračnoj zajednici. U konkretnom slučaju iz iskaza svjedoka ĆF, HF, i ČF, a koji imaju neposrednih saznanja vezano uz život tužiteljice i tuženika u [adresa], prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su tužiteljica i tuženik živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2002. do 1. srpnja 2011.

14. Kako tuženik u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

15. Neosnovano žalitelj smatra da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno jer sud nije prihvatio dokazni prijedlog za saslušanjem svjedokinje KF.

16. Prvostupanjski sud je na temelju ovlaštenja iz odredbe čl. 220. st. 2. ZPP odlučio koje će dokaze izvesti radi utvrđenja činjenica koje su odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu. Prvostupanjski sud je pravilnom ocjenom izvedenih na temelju iskaza saslušanih svjedoka, koji imaju neposrednih saznanja o zajedničkom životu stranaka, utvrdio da su stranke bile u izvanbračnoj zajednici, pa bi izvođenje daljnjih dokaza na tu okolnost bilo suprotno odredbi članka 10. st. 1. ZPP i dovelo do nepotrebnog odugovlačenja postupka.

17. Kako je utvrđeno da su stranke kupile prijepornu nekretninu za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, na koju se u smislu odredbe članka 258. Obiteljskog zakona (Narodne Novine broj 116/2003, 17/2004, 136/2004 i 107/2007, dalje: ObZ) primjenjuju odredbe ObZ o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, prijeporna nekretnina je u smislu odredbe čl. 248. i 249. st. 1. ObZ bračna stečevina stranaka u jednakim suvlasničkim omjerima, te tužiteljica ima pravo na isplatu police iznosa koji je tuženiku isplaćen nakon prodaje nekretnine trećoj osobi.

18. Stoga je na temelju odredbe članka 368. st. 1. ZPP valjalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Ivica Veselić