Poslovni broj: Us I-1678/2025-12

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja pod 1. ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. VZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik AZ (sin) iz [adresa], a svi zastupani po Srđanu Brajeviću, odvjetniku u Splitu, Smiljanićeva 2/I, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, nakon javne rasprave zaključene 19. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja pod 1., opunomoćenika tužitelja Srđana Brajevića, odvjetnika u Splitu, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 17. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/23-26/147, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 22. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/23-26/147, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 22. lipnja 2024. odbijena je žalba ĐZ i VZ, ovdje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Splitsko - dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-361-03/18-04/781, URBROJ: 2181-10-3/26-23-6 od 7. ožujka 2023., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade na kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sudska oznaka), K. O. [katastarska općina].

2. Protiv osporenog rješenja tuženika tužitelji su pravodobno podnijeli tužbu koja je kod ovog suda zaprimljena 13. kolovoza 2024. pod poslovnim brojem Us I- 1979/2024.

3. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem Us I-1979/2024-7 od 10. veljače 2025. prekinut je upravni spor do pravomoćnog okončanja postupka ocjene zakonitosti općeg akta koji se vodi pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usoz-159/2023.

4. Pregledom e-spisa je utvrđeno kako je postupak pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usoz-159/2023 (na koji je pripojen i spis tog suda pod poslovnim brojem Usoz-128/2023), pravomoćno okončan presudom pod poslovnim brojem Usoz-159/2023-8 od 31. ožujka 2025., kojom su zahtjevi tužitelja odbijeni. Iz obrazloženja te presude proizlazi kako su podnositelji zahtjeva zahtijevali ocjenu zakonitosti Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Splita (Službeni glasnik grada Splita, broj 1/06).

5. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem Us I-1979/2024-8 od 7. srpnja 2025. upravni spor je nastavljen, nakon čega je dobio novi broj Us I-1678/2025.

6. U tužbi tužitelji u bitnom ističu kako Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Splita, objavljena u službenom glasilu 1/06 od 25. siječnja 2006., osobito članci kojima je propisana prostorna namjena i zaštita Park šume Marjan nije zakonita, kao i da je ista dovela do povrede vlasničkih prava tužitelja. Stoga ističu kako su pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske podnijeli zahtjev za ocjenu zakonitosti navedenog akta, u kojem su predložili da sud ukine odredbe navedenog akta koje se odnose na proširenje zaštite Park šume Marjan na područje obuhvaćeno Odlukom Gradskog vijeća od 10. travnja 2000. o donošenju Detaljnog plana uređenja prostora sjeverozapadno od križanja [adresa] i [adresa] na području Meja, za koje područje je prethodno ranijim Generalnim urbanističkim planom Grada Splita namjena površina definirana kao zona stanovanja srednje gustoće, na kojoj je dopuštena gradnja uz suglasnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. S tim u vezi ističu kako je predmetna zgrada, za koju je zatraženo izdavanje rješenja o izvedenom stanju, građena temeljem pravomoćne građevinske dozvole izdane od Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Klasa: UP/I 361-03/01-02/00035, Urbroj: 2181-04-00-00-01-04 od 28. rujna 2001., a prema projektnoj dokumentaciji izrađenoj u skladu s Izvodom iz Detaljnog urbanističkog plana od 4. rujna 2000. Tužitelji dalje navode kako je Odlukom o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Splita (Službeni glasnik broj 1/06) njihova nekretnina, koje je spadala u građevinsku zonu stanovanja srednje gustoće, na kojoj je pravomoćnim aktom dopuštena gradnja, stavljena u zonu Z-javne zelene površine [adresa] (Đ) PŠ, te su mišljenja kako su takvom promjenom povrijeđene odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Naime, navedenom prenamjenom kako je potpuno onemogućeno izdavanje izmjena i dopuna građevinske dozvole, ukoliko je došlo do odstupanja od projektne dokumentacije, odnosno navedenom promjenom tužiteljima je onemogućena legalizacija dijela nezakonito izgrađene zgrade. Ističu kako prema ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava nakon što je izdana građevinska dozvola, koja je postala pravomoćna i po kojoj je započeta izgradnja, jedinica lokalne samouprave ne može mijenjati prostorne planove za pojedino područje i to područje proglasiti područjem na kojima nije dopuštena gradnja. Stoga, da su takvim ponašanjem povrijeđena vlasnička prava vlasnika nekretnina na mirno uživanje vlasništva temeljem članka 1. Protokola broj 1. Ističu kako su imali legitimna očekivanja da će eventualna neznatna odstupanja u izgradnji od glavnog projekta moći ozakoniti izmjenom projekta odnosno izmjenom i dopunom građevinske dozvole, odnosno u konačnici ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, međutim, izmjenom prostornog plana tužiteljima je onemogućena izmjena i dopuna građevinske dozvole, odnosno legalizacija bespravne gradnje. Tužbenim zahtjevom predlažu poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuju troškove upravnog spora.

7. Podneskom od 4. kolovoza 2025. tužitelji ističu kako su i nakon donošenja odluke Visokog upravnog suda u predmetu pod poslovnim brojem Usoz-159/2023 i dalje mišljenja kako su odredbe članaka 7., 15., 47., 49., 91., 105. i 106. Generalnog urbanističkog plana Grada Splita nezakonite, pa čak i protivne Ustavu Republike Hrvatske. Nadalje su istaknuli kako su podnijeli tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske, smatrajući kako su im naprijed navedenom odlukom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske povrijeđena ustavna prava i to pravo vlasništva, stečena prava odnosno načeo pravne sigurnosti, te pravo na pravično suđenje. Ujedno su predložili da ovaj sud zastane sa sporom te da Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnese ocjenu sukladnosti zakona odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom.

8. U odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

9. U sporu je održana rasprava 19. rujna 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24), dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika, kojom prilikom je opunomoćenik tužitelja opetovano iznio tužbene navode, ukazujući kako su odredbama važećeg Generalnog urbanističkog plana Grada Splita povrijeđena ustavna i ljudska prava tužitelja. Također je istaknuo kako je odredbom članka 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama dopuštena legalizacija zgrada izgrađenih u području park šuma, ako su izgrađene u skladu s prostornim planom, pa se osporeno rješenje tuženika i u tom smislu ukazuje nezakonitim. Pravilnim tumačenjem zakona zakonodavac kako je ostavio mogućnost legalizacije zgrada koje su izgrađene u skladu s prostornim planom koji je bio na snazi u vrijeme započete izgradnje zgrade, a svako drugo tumačenje zakona kako bi bilo suprotno Ustavu Republike Hrvatske i odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava, jer bi onemogućavao legalizaciju zakonito započete izgradnje zgrada. Ustrajao je u prijedlogu da sud zastane u ovom sporu do odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske odnosno da sud sukladno odredbi članka 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu zatraži ocjenu jesu li zakonski propisi koje treba primijeniti u konkretnom slučaju ili neke njihove odredbe u suglasnosti s Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskim prava i temeljnih sloboda,

10. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, zastupanja na raspravama 7. veljače 2025. i 19. rujna 2025., te za sastav podneska od 4. kolovoza 2025., svaka radnja po 500 bodova, sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

11. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

12. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

13. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o odbijanju zahtjeva tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu građevinu na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

14. Iz spisa predmeta proizlazi kako je prvostupanjsko rješenje, koje je potvrđeno osporenim rješenjem tuženika, doneseno u primjeni odredbe članka 6. stavak 1. alineja 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19), kojom je propisano kako se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, parkšumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom i zgrade izgrađene unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom.

15. Tuženik je u osporenom rješenju utvrdio kako se predmetna zgrada prema Generalnom urbanističkom planu Splita (Službeni glasnik Grada Splita, broj 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14, 55/14 – pročišćeni tekst, dalje GUP Split), kartografski prikaz, nalazi izvan građevinskog područja, u zoni javnih zelenih površina, unutar područja Park šume Marjan, za koju vrijede odredbe članka 15. GUP-a Splita, pa je za predmetnu zgradu ispunjen eliminacijski kriterij iz članka 6. stavak 1. alineja 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

16. Sud je suglasan s navedenim utvrđenjem tuženika, budući da je utemeljeno na dokumentaciji priloženoj u spisu predmeta tuženika, koje tužitelji svojim prigovorima nisu doveli u sumnju.

17. Naime, u konkretnoj upravnoj stvari nije sporno kako je pravni prednik tužitelja od Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, ishodio građevinsku dozvolu Klasa: UP/I 361-03/01-02/00035, Urbroj: 2181-04-00-00-1-04 od 28. rujna 2001., pravomoćna 25. ožujka 2002., kojim mu je odobrena gradnja stambene građevine, visine Po+pr+kat+stambeno potkrovlje, na novoformiranoj čestici "3" oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], odnosno sudskoj čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], prema glavnom projektu izrađenom u skladu sa Izvodom iz detaljnog plana uređenja prostora, klasa: 350-07/00-01/134 od 4. rujna 2000., koji je sastavni dio te dozvole. Međutim, isto tako nije sporno kako je predmeta zgrada izgrađena protivno toj građevinskoj dozvoli, a što je razvidno iz snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, izrađene od „Jasna“ j.d.o.o. Split, T.D. 10/18, oznake projekta Meje Velika, „lipanj 2018.“, i to usporedbom iskaza površina i obračunskih veličina izvedene zgrade i iskaza površina i obračunskih veličina zgrade po građevinskoj dozvoli, te usporedbom nacrta izvedenog stanja zgrade i nacrta glavnog projekta po građevinskog dozvoli, a radi čega su tužitelji upravo i podnijeli zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

18. Nadalje, u konkretnom slučaju nije sporno kako se predmetna zgrada, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, nalazi u granicama obuhvata GUP-a Grada Splita, izvan građevinskog područja, u zoni javnih zelenih površina, PŠ – Park šuma Marjan za koju vrijede odredbe članka 15. GUP-a Grada Splita. Isto tako, nije sporno da se zgrada izvan građevinskog područja, a unutar Park šume Marjan, nalazila i u vrijeme stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (2012), u vrijeme podnošenja zahtjeva (2018.), te u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja (2023.).

19. Odredbom članka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je kako se tim Zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada (u daljnjem tekstu: ozakonjenje zgrada) te se osniva Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.

20. Nadalje, odredbom članka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je propisano kako se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu tog Zakona smatra i zgrada izgrađena protivno aktu kojim se odobrava građenje.

21. Odredbom članka 5. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je kako se pod uvjetima i u postupku propisanom ovim Zakonom ozakonjuje nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva te nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena protivno tom planu, ako njezino ozakonjenje nije isključeno člankom 6. ovoga Zakona.

22. Slijedom iznijetog, kako je u provedenom postupku utvrđeno da se zgrada za koju su tužitelji podnijeli zahtjev nalazi na području Park-šume Marjan to je pravilno i na zakonu osnovano odbijen zahtjev tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda.

23. Naime, tužitelji u tužbi u bitnom upiru na nezakonitost pojedenih odredbi važećeg Generalnog urbanističkog plana Grada Splita, međutim, prostorno planski uvjeti, njihove izmjene i granice nisu od utjecaja kod ocjene zakonitosti ovdje osporavanog rješenja. Ovo stoga što jedinice lokalne samouprave svojim općim aktima samostalno odlučuju o prostornom uređenju područja svoje nadležnosti, čija se zakonitost može ispitivati samo pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, a što su tužitelji u konkretnom slučaju i učinili, ali njihovi zahtjevi su odbijeni presudom tog suda pod poslovnim brojem Usoz-159/2023-8 od 31. ožujka 2025., uz obrazloženje u bitnom kako time što je donositelj (Gradsko vijeće Grada Splita) osporenim odredbama GUP-a proširio zonu zaštite Park Šume Marjan (javna zelena površina) i na područje koje je ranijom prostorno planskom dokumentacijom bilo definirano kao zona stanovanja srednje gustoće i na kojem je bila dopuštena gradnja, nije postupio protivno svojim ustavnim i zakonskim ovlastima. Naime, Visoki upravni sud Republike Hrvatske zaključuje kako je ustavno pravo jedinice lokalne samouprave da u skladu sa zakonom u propisanom postupku uredi materiju prostornog planiranja, a što uključuje donošenje i izmjene prostornih planova.

24. Nadalje, podnošenje tužbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske zbog povrede prava vlasništva iz članka 48. Ustava, stečenih prava i prava na pravično suđenje iz članka 29. stavak 1. Ustava, ne predstavlja niti obligatorni, niti fakultativni razlog za prekid upravnog spora, slijedom čega je sud odbio zastati sa postupkom u ovom sporu.

25. Zaključno, tužiteljima je za istaći kako građevine koje se nalaze u području Park- šume Marjan, te koje su izgrađene u skladu s odobrenjima za građenje, ishodovanim u vrijeme kada se predmetno područje nalazilo u građevnoj zoni, kasnijim izmjenama prostorno planskog uređenja ne „gube“ svoju ozakonjenost. Međutim, u konkretnom slučaju zgrada tužitelja je izgrađena protivno odobrenju za građenje, koje je ishođeno u vrijeme kada se navedeno područje nalazilo u građevinskoj zoni, pa promjenom prostornog plana nisu povrijeđena legitimna očekivanja jer se u ovom postupku traži ozakonjenje nezakonito izgrađene građevine.

26. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako su tužitelji u cijelosti izgubili spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 17. listopada 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. ĐZ iz [adresa], putem opunomoćenika Srđana

Brajevića, odvjetnika u Splitu, Smiljanićeva 2/I

2. VZ iz [adresa], putem opunomoćenika AZ iz [adresa], a ovaj po Srđanu Brajeviću, odvjetniku u Splitu, Smiljanićeva 2/I

3. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

4. u spis