REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-2805/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja FU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Edi Slivar, odvjetnik u Puli, Argonautska 43, protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 558/2024-10 od 24. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-558/2024-10 od 24. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/91, URBROJ: 443-02-02- 12-24-04 od 8. ožujka 2024. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju da u roku od 15 dana od zaprimanja tog rješenja ukloni zgradu visine jedne prizemne etaže, tlocrtnih dimenzija 8,00 x 3,00 m, s nadstrešnicom i terasom ispred nadstrešnice s jugozapadne strane tlocrtne veličine 6,00 x 3,00 m, izgrađenu na teritoriju Općine Medulin, na adresi [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne građevinske dozvole, izvan granica građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog područja mora uz popratna utvrđenja i upozorenja.
2. Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da nije sporna činjenica da nije izdana građevinska dozvola za predmetnu građevinu, no on je vlasnik zemljišta na kojem se ista nalazi. Vlasnik smije svoje zemljište koristiti na način na koji on smatra pravilnim. Na zemljište je dovezao metalni brodski kontejner i postavio ga na zemlju. Smatra da je riječ o pokretnoj stvari, a ne građevini za koju mu je trebalo naložiti uklanjanje. Predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje ili preinačiti istu na način da se usvoji tužbeni zahtjev.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima -"Narodne novine", broj: 36/24.-dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
5. Naime, iz podataka sveza spisa razvidno je da je prvostupanjski sud uzeo u obzir činjenično stanje utvrđeno u postupku donošenja osporene odluke, sukladno odredbi članka 49. stavka 3. ZUS-a, iz kojeg proizlazi da je tužitelj izgradio predmetnu građevine bez da je za to ishodio građevinsku dozvolu, sve detaljno opisano zapisnikom tuženika od 14. veljače 2024., slijedom čega su, i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18., 117/21., 67/23. i 155/23.- dalje: ZDI), prema kojoj je građenje bez građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene gradnje.
6. Obzirom na navedeno, tužitelj neosnovano i u žalbi ponavlja da se ovdje ne radi o građevini, jer, upravo suprotno žalbenim navodima, podaci sveza spisa daju osnovu za zaključak da se u konkretnom slučaju radi o građenju odnosno građevini kakvu ima u vidu odredbe članka 3. stavka 1. točki 10. i 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19. -dalje:ZG), a prema kojoj odredbi je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (točka 10.), dok je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (točka 11.).
7. Prema tome, iz definicije kakvu ima u vidu citirana zakonska odredba nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem od gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine. To osobito u konkretnom slučaju u kojem, prema zapisniku o očevidu na licu mjesta, kojem prileže fotografije, razvidno je da je riječ o objektu postavljenom na betonsku podlogu, uz koji je izgrađena terasa s nadstrešnicom. Stoga, prema ocjeni ovog Suda predmetni objekt zajedno s pločom, terasom i nadstrešnicom, čini sklop nastao građenjem te je stoga za takvu gradnju bilo potrebno ishoditi odobrenje odnosno građevinsku dozvolu koju tužitelj nesporno nije ishodio pa mu je stoga pravilno naloženo uklanjanje. Navedeni prigovor tužitelja koji ponavlja u žalbi otklonio je i prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude, pravilno ukazujući i na dugogodišnju praksu ovog Suda u tom pogledu.
8. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da tužitelj u žalbi ne iznosi druge pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
9. Valjalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odbiti žalbu tužitelja.
U Zagrebu, 16. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić