REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-3488/2024-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ZS iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Matković & Bezjak u Rijeci, Zagrebačka 5/1, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Rijeke, Upravni odjel za gradsku imovinu, Rijeka, Titov trg 3, zastupan po opunomoćenici TS, dipl. iur., zaposlenici zainteresirane osobe, radi stupanja u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovnog broja: Us I-1531/2023-19 od 5. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovnog broja: Us I-1531/2023-19 od 5. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenjem rješenja tuženika, klase: UP/II-943-04-20- 01/233, ur.broj: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 26. travnja 2023. godine kojim je odbijena žalba tužiteljice protiv rješenja Primorsko – goranske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, klasa: UP/I-943-04/19-01/152, ur.broj: 2170/1-03-09/2-20-17 od 7. srpnja 2020. godine. Navedenim rješenjem je odobreno Gradu Rijeci stupanje u posjed nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 60 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s uknjiženim pravom vlasništva tužiteljice u 10/84 dijela, stvarno vlasništvo iste u 12/84 dijela, prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, a radi produženja GU XIV i spoja sa OU XXI (spoj ceste A) na lokaciji Bok – Drenova. Pod točkom II. izreke osporene presude odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška prvostupanjskog upravnog spora.
2. Tužiteljica je protiv citirane presude podnijela žalbu ne osporavajući tumačenje odredbe članka 41. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, međutim nasuprot utvrđenju prvostupanjskog suda smatra da nisu ispunjenje pretpostavke iz citirane odredbe Zakona te da je sud pogrešno utvrdio da je korisnik izvlaštenja isplatio naknadu na temelju procjembenog elaborata koji je bio osnova za pokretanje postupka izvlaštenja ili na temelju nalaza vještaka koji je sačinjen u okviru samog postupka izvlaštenja. Ističe da je predmetom izvlaštenja dio okućnice obiteljske kuće u vlasništvu tužiteljice, koji dio je podijeljen na četiri zasebne nekretnine pa uz navedenu ovdje k. č. [katastarska čestica] isto tako i na k. č. [katastarska čestica], da su pokrenuta četiri zasebna postupka izvlaštenja i posljedično četiri zasebna postupka predaje u posjed prije izvlaštenja. Smatra da će izvlaštenjem dijela jedne od navedenih nekretnina i to k. č. [katastarska čestica], korisnik izvlaštenja doći sa četverotračnom cestom na jedan metar od spavaće sobe kuće u vlasništvu tužiteljice pa je tužiteljica podnijela zahtjev radi isplate naknade za posljedične gubitke (zagađenje zraka, svjetlosno onečišćenje, buku), odnosno umanjenje vrijednosti nekretnine na kojoj se nalazi obiteljska kuća. Smatra da se stoga ovdje radi o jedinstvenoj cjelini i da bi se postupak izvlaštenja trebao kao i predaja u posjed prije izvlaštenja voditi kao jedan postupak u odnosu na sve četiri nekretnine. Ističe točnim da je Grad Rijeka podmirio naknadu za predmetnu nekretninu kao i za ostale. Smatra od važnosti u predmetnom postupku utvrditi bitnu činjenicu da li sve četiri nekretnine imaju predstavljati zajedničku cjelinu na način da se vodi jedan postupak izvlaštenja i jedan postupak predaje u posjed prije izvlaštenja ili ovako u četiri zasebna postupka. Ističe da je osim toga potrebno izvršiti uvid u spis tuženika od 15. siječnja 2020. godine kojim je usvojena žalba tužiteljice na prvostupanjsko rješenje o izvlaštenju predmetne nekretnine u kojem tijelo drugog stupnja upućuje prvostupanjsko tijelo da mora voditi računa da vlasnica ni na koji način, protivno svojoj volji, ne smije izvlaštenjem biti stavljena u lošiju poziciju od one koju je imala prije izvlaštenja. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti presudu te usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova sastava žalbe.
4. Tuženik i zainteresirana osoba se nisu očitovali o žalbi.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu prvostupanjskog upravnog suda u dijelu u kojem je ista osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, u smislu odredbe članka 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., - dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da prvostupanjski upravni sud osporenom presudom uz obrazloženje kako je njome dano nije povrijedio zakon na štetu tužiteljice.
7. Prema stanju spisa predmeta proizlazi da je po prijedlogu Grada Rijeke za stupanje u posjed predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 60 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo tužiteljice za 10/84 dijela odobreno Gradu Rijeci stupanje u posjed predmetne nekretnine u tijeku provođenja upravnog postupka izvlaštenja (prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju od 30. svibnja 2018. godine). Izvlaštenje je provedeno radi izgradnje građevine javne infrastrukture. Grad Rijeka je tužiteljici za suvlasnički dio predmetne nekretnine isplatio naknadu (10.487,40 kuna), koju je odbila primiti te iznos naknade za izvlaštenu nekretninu koja joj je trebala biti isplaćena putem FINA-e, Gradu Rijeci izvršila povrat navedenih sredstava.
8. Navedeno i utvrđeno tužiteljica žalbenim navodima ne osporava već ističe da se vode četiri zasebna postupka izvlaštenja i četiri postupka stupanja u posjed koja bi trebala objediniti u jedan postupak te da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 41. Zakona, kao da je i rješenjem Ministarstva odnosno tuženika od 15. siječnja 2020. usvojena žalba tužiteljice na rješenje o izvlaštenju i predmet vraćaju na ponovno raspravljanje.
9. Iz obrazloženja rješenja upravnih tijela kao i osporene presude prvostupanjskog upravnog suda proizlazi da se isti pravilno pozivaju na odredbu članka 41. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj: 74/14. i 69/17. – dalje: ZION) kojom odredbom je propisano da korisnik izvlaštenja koji dokaže postojanje pravnog i opravdanog interesa odnosno vjerodostojnost nastupa znatne štete može, u tijeku postupka izvlaštenja, podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje (stavak 1.). Uz zahtjev korisnik izvlaštenja mora dostaviti dokaz da je vlasniku odnosno prijašnjem vlasniku nekretnine isplaćena sporazumno utvrđena naknada ili naknada u visini utvrđenoj procjembenim elaboratom iz članka 25. stavak 2. ovog Zakona odnosno da je taj iznos naknade uplaćen na poseban račun koji će Ministarstvo odnosno nadležno tijelo, na zahtjev korisnika izvlaštenja, otvoriti kod Ministarstva odnosno nadležnog tijela koje vodi postupak (stavak 3.). Nadalje, iznimno korisnik izvlaštenja ne mora dokazivati postojanje pretpostavki iz stavka 1. ovog članka ako se radi o izgradnji građevine ili izvođenju radova javne infrastrukture (kao što su javne ceste, željeznička infrastruktura te vodno gospodarska infrastruktura – stavak 7. citiranog članka Zakona).
10. Prema odredbi članka 36. stavak 1. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. – dalje: ZC) propisano je da je građenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu Republike Hrvatske. Nadalje, u skladu s odredbom članka 41. stavak 1. ZC – a propisano je da ako pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar želi stupiti u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, podnosi zahtjev za stupanje u posjed nadležnom Uredu državne uprave u županiji. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka odobrava se ako osoba koja je ovlaštena graditi, rekonstruirati i održavati javnu cestu podnese dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno posebnim propisima o izvlaštenju, odnosno da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje, odnosno dokaz da je prijašnji vlasnik odbio primiti naknadu.
11. Prema podacima spisa predmeta proizlazi, kako je to već naprijed navedeno, da je tužiteljica kao jedna od upisanih suvlasnika, odbila primiti naknadu za svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine koja je utvrđena procjembenim elaboratom u iznosu od 5.992,80 kn koji iznos joj je stoga stavljen na raspolaganje odnosno položen na poseban račun u skladu s odredbom članka 41. stavak 3. citiranog Zakona.
12. Stoga, imajući u vidu da iz naprijed citiranih odredbi ZION-a i ZC-a proizlazi da je u konkretnom slučaju odlučna činjenica utvrditi jesu li ispunjeni zakonom propisani uvjeti, odnosno je li korisnik izvlaštenja prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje novčani iznos naknade određene u visini utvrđenim procjembenim elaboratom, a što je ovdje u konkretnom slučaju ispunjeno.
13. Nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari navod tužiteljice iz žalbe da je u međuvremenu rješenjem tuženika poništeno rješenje o izvlaštenju. Naime, u skladu s odredbom članka 43. stavak 1. ZION propisano je da ako je korisnik izvlaštenja stupio u posjed izvlaštenoj nekretnini u tijeku postupku izvlaštenja, a prijedlog za izvlaštenje bude odbijen, vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu štete koju mu je korisnik izvlaštenja nanio stupanjem u posjed nekretnine.
14. Slijedom navedenog, trebalo na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao pod točkom I. izreke, dok je odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavak 4. istog Zakona.
U Zagrebu, 16. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner