Poslovni broj: Usž-218/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja MZ iz [adresa], zastupaj po opunomoćeniku Tomislavu Kovačiću, odvjetniku iz Pule, Flanatička 16, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovnog broja: Us I-788/2024-8 od 23. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovnog broja: Us I-788/2024-8 od 23. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog dijela spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, klase: UP/I-362-02/23- 02/1108, urbroj: 443-02-05-12-24-8 od 1. veljače 2024. godine kojim je naloženo tužitelju kao vlasniku ukloniti betonsku terasu (sunčalište), pomoćnu građevinu te otvoreni kuhinjski sklop s otvorenim ognjištem sve izgrađeno na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sve bez građevinske dozvole. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova prvostupanjskog upravnog spora (točka II.). Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je tužitelj sa prijedlogom za određivanje odgodnog učinka tužbe.

2. Tužitelj je protiv citirane presude i rješenja podnio žalbu navodeći da je sporna (betonska terasa-sunčalište) postojala u trenutku ozakonjenja stambene građevine na istoj čestici i da se ispod nje nalazila i još uvijek se nalazi sabirna jama što da je vidljivo na snimkama izvedenog stanja koji čini sastavni dio rješenja o izvedenom stanju. Navodi da iz glavnog projekta – projekt instalacije vode i kanalizacije je razvidno da se ispod sporne betonske terase -sunčališta nalazi sabirna jama koja je vidljiva na snimkama izvedenog stanja. Sporni betonski dio koji se nalazi oko same građevine postojao je po tužitelju već u trenutku legalizacije pojašnjavajući da niti rješenje o izvedenom stanju za stambenu građevinu ne bi moglo biti doneseno ukoliko je taj dio bio nelegalan. Smatra da prema tadašnjoj praksi betonski temelji građevine i sabirna jama nisu se posebno navodili u rješenju o izvedenom stanju i snimcima izvedenog stanja iako iz priloženih fotografija iz arhitektonske snimke izvedenog stanja je razvidno da su ti betonski temelji i sabirna jama postojali. Poziva se na odredbe članka 1. i 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama, ističući da je predložio provedbu građevinskog vještačenja radi utvrđenja navedenog te utvrđenja da je taj dio građevine postojao u trenutku vođenja postupka legalizacije. Poziva se i na načelo ESLJP koju tumači da rizik greške koju su počinila državna tijela mora snositi država a ne stranka. Smatra da je sud uz to trebao provesti test razmjernosti i utvrditi je li miješanje u pravo vlasništva tužitelja na temelju osporenog rješenja tuženika nužno. Predlaže usvojiti žalbu i poništiti presudu i rješenje uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Tuženik se nije očitovao o žalbi.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog upravnog suda u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24., dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da se osporena presuda i rješenje uz obrazloženje kakvo je njome dano ne može ocijeniti nezakonitom.

6. Naime, proizlazi da je osporeno rješenje tuženika doneseno pozivom na odredbu članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153713., 20/17., 39/19. i 125/19.-dalje: ZG), kao i u skladu s odredbom članka 106. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.-dalje: ZDI), koje je odredbe tuženik kao i prvostupanjski upravni sud u obrazloženju svojih odluka citirao.

7. Prema stanju spisa predmeta proizlazi da je tuženik u konkretnoj upravnoj stvari 24. listopada 2023., obavio inspekcijski nadzor građenja u Ližnjanu na kč. br. [katastarska čestica], koja čestica se nalazi izvan građevinskog područja naselja Ližnjan, na poljoprivrednom zemljištu, unutar zaštitnog obalnog područja 1000 m. Inspekcijskim pregledom je utvrđeno da je na predmetnoj nekretnini izgrađena zidana građevina, stambene namjene (koja nije predmet ovog inspekcijskog postupka), na betonskim temeljima visine prizemlja, s dvostrešnim krovištem prekrivenim glinenim crijepom. Sa jugozapadne strane stambene građevine izgrađena je betonska terasa (sunčalište), na kojoj je izgrađena pomoćna građevina tlocrtnih dimenzija visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem prekrivenim profiliranim limom, a sa sjeverne strane stambene građevine izgrađen je otvoren kuhinjski sklop s otvorenim ognjištem, sve pobliže opisano i sa utvrđenim dimenzijama u navedenom rješenju. Tuženik je na temelju uvida u PPUOG Ližnjan utvrdio da se predmetna čestica nalazi izvan granica građevinskog područja naselja Ližnjan-poljoprivredno zemljište, unutar ZOP-a (zaštićeni obalni pojas mora od 1000 m). O inspekcijskom nadzoru je sačinjen zapisnik i fotografije, priložen izvadak iz zemljišne knjige, izvod iz katastarskog plana, što je sve prema podacima rješenja tuženika dostavljeno na adresu tužitelja radi očitovanja. Nadalje, u prostorije tuženika pristupila je nevjenčana supruga tužitelja te spisu priložila rješenje o izvedenom stanju od 14. siječnja 2014. (pravomoćno), izdano po prodavatelju OZ iz [adresa] za ozakonjenje zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]: zgrada za stanovanje (obiteljska kuća) s jednom nadzemnom etažom, nedovršena i u fazi grubih građevinskih radova s ravnom pločom, namjene za stanovanje. Neprijepornim proizlazi da je sastavni dio navedenog rješenja i snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade. Prema iskazu nevjenčane supruge tužitelja za predmetnu stambenu zgradu postoji rješenje o izvedenom stanju, ali za izgradnju betonske terase (sunčalište) i na njoj izgrađene pomoćne građevine, a niti za izgradnju otvorenog kuhinjskog sklopa s otvorenim ognjištem, vlasnik ne posjeduje pravomoćni akt o građenju niti bilo kakvu tehničku pripadajuću dokumentaciju. Navedeno je utvrdio i sam tuženik uvidom u dokumentaciju Županijskog upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Pula, odnosno da za predmetnu gradnju nije izdano potrebno odobrenje – građevinska dozvola te da postoji samo rješenje o izvedenom stanju. Prema fotografijama -fotokopiji pismena u naprijed navedenom predmetu i snimci izvedenog stanja i pripadajućeg geodetskog snimka proizlazi da je u veljači 2013. godine na predmetnoj čestici postojala samo nezavršena zgrada dok drugih građevina na istoj nije bilo niti su evidentirane.

8. Tužitelj tužbenim niti žalbenim navodima ne osporava utvrđenje tuženika i prvostupanjskog suda da za predmetne izvedene radove nema ishođena potrebna odobrenja za gradnju, slijedom čega i prema ocjeni ovog Suda osnovano prvostupanjski sud utvrđuje da je rješenje tuženika pravilno i zakonito i doneseno pravilnom primjenom i tumačenjem odredbi članka 113. stavak 1. i 2. ZDI-a, budući je u postupku neprijeporno utvrđeno da je tužitelj investitor predmetne gradnje izvedene bez prethodno ishođenog odobrenja za gradnju, slijedom čega je istom osnovano i naređeno uklanjanje istih.

9. Naime, u predmetnom sporu ocjene zakonitosti rješenja o uklanjanju pravno je odlučno da se radi o gradnji izvedenoj bez prethodno pribavljene odgovarajuće dozvole za gradnju, a što je ovdje slučaj, pa imajući u vidu ovu nespornu činjenicu kao i odredbu članka 106. stavak 1. ZG-i za predmetnu upravnu stvar nisu od utjecaja prigovori tužitelja istaknuti u žalbi. Prvostupanjski upravni sud se u obrazloženju osporene presude očitovao po prigovorima tužitelja istaknutim u tužbi, te je sud za svoju odluku dao iscrpno obrazloženje i pozvao se na mjerodavne odredbe ZDI i ZG-i koje je i citirao.

10. Imajući u vidu sve naprijed navedeno i neprijeporno utvrđeno ovaj Sud nalazi neosnovanim prigovore tužitelja koje ističe u žalbi. Naime, prvostupanjski upravni sud se očitovao o prigovorima tužitelja pozivom na odredbe članka 2. stavak 1. točka 1. i članka 3. točka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22. i 155/23., dalje: Pravilnik), pravilno navodeći da se u smislu odredbe članka 1. stavak 2. navedenog Pravilnika protivno prostornom planu ne mogu izvoditi jednostavne građevine i radovi, osim onih taksativno navedenih u stavku 3. istog članka Pravilnika. Naime, odredbom članka 1. stavak 3. propisano je da se iznimno od stavka 2. tog članka, protivno prostornom planu mogu projektirati, graditi i izvoditi radovi na građevnoj čestici postojeće zgrade radi izgradnje cisterne za vodu i vodonepropusne septičke, odnosno sabirne jame zapremnine do 27 m[3] za potrebe te zgrade osim u nacionalnom parku i parku prirode, o čemu se ovdje ne radi.

11. Neprijepornim proizlazi iz cjelokupnog spisa predmeta kao i nalaza tuženika da se predmetna čestica nalazi izvan građevinskog područja na kojem prema važećem prostornom planu nije predviđena gradnja stambenih građevina niti pomoćnih građevina koje služe toj stambenoj namjeni, što pravilno navodi prvostupanjski upravni sud te nadalje da je stoga na toj čestici a bez građevinske dozvole dopušteno izvoditi samo radove koji su taksativno navedeni u citiranoj odredbi članka 1. stavak 3. Pravilnika.

12. Naposljetku, obzirom da se tužitelj poziva na snimke izvedenog stanja, tuženik i prvostupanjski upravni sud pravilno navode da je predmetom rješenja o izvedenom stanju iz siječnja 2014. godine bila jednostavna zgrada stambene namjene na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a osim toga tuženik je uvidom u fotografije snimke izvedenog stanja i pripadajućeg geodetskog snimka utvrdio da u mjesecu veljači 2013., na predmetnoj čestici je postojala samo nezavršena zgrada te da nisu evidentirane na istoj čestici bilo kakve druge građevine.

13. Pravilno je prvostupanjski upravni sud u odnosu za podneseni prijedlog odgodnog učinka tužbe zatražen od strane tužitelja isti odbio uz obrazloženje da se gradnja bez prethodno ishođenog odobrenja i uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina i radova sankcionira, a odgoda nije u javnom interesu koji je ispred privatnog interesa.

14. Stoga imajući u vidu naprijed navedeno i neprijeporno utvrđeno, a kako tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost osporene presude i rješenja tuženika, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a riješiti kao pod točkom I. izreke, a na temelju odredbe članka 147. stavak 1. kao pod točkom II. izreke.

U Zagrebu, 16. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner