REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1893/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice TK pok. T iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljice MK pok. T rođ. M iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužiteljice ĐK. T rođ. M iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužitelja SK pok. T iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Ljubica Vuković, odvjetnica u Splitu, protiv 1. tuženika ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika EK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Merica Miše, odvjetnica u Trogiru, radi uspostave prijašnjeg stanja i zaštite prava vlasništva od uznemiravanja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4545/2024-2 od 15. siječnja 2025., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-6493/2015-78 od 12. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 15. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4545/2024-2 od 15. siječnja 2025., kojom je u pobijanom dijelu pod toč. II. i III. izreke djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-6493/2015-78 od 12. kolovoza 2024., pozivom na odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), zbog pitanja koja smatraju važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.
1.1. Kao razloge važnosti navode odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 6/2022-2 od 7. studenoga 2023. i Rev-2157/2017 od 5. prosinca 2023.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
4. U odnosu na prvo postavljeno pitanje valja odgovoriti da to što je sud prvog stupnja u pisanju obrazloženja presude pod toč 12. naveo "čl. 173.a. st. 1. toč. 2. ZPP" nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, jer je očito da se radi o pogrešci u pisanju budući da je jasno da je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinačena pozivom na odredbu čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP-a, a kako je to i navedeno pod toč. 17. obrazloženja drugostupanjske presude. Kako se radi o pogrešci u smislu odredbe čl. 342. st. 1., 2. i 4. ZPP-a to postavljeno pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
5. U odnosu na drugo i treće pitanje u prijedlogu se problematizira shvaćanje drugostupanjskog suda, utemeljeno na odredbi čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23 i 133/23 - dalje: ZC). Naime, u ovom je postupku utvrđeno da predmetna nekretnina, u odnosu na koju tužitelji traže zabranu uznemiravanja vlasništva, faktično predstavlja nerazvrstanu cestu, a koji zaključak drugostupanjski sud temelji na utvrđenim činjenicama kako je površina k. č. br. [katastarska čestica] u svoj svojoj širini i duljinu kojom graniči s česticom 1. tuženika, u naravi dio javnog puta koji je danas pretežitim dijelom asfaltiran, malim dijelom betoniran, a u još manjoj mjeri pod zemljanom površinom, a uz koji put se nalazi veći broj kuća i dvorišta, među kojima je i ona 1. tuženika, slijedom čega da je nedvojbena javna namjena i faktično javno korištenje tog puta, a što u iskazu potvrđuje i 1. tužiteljica da se radi o putu za okolne nekretnine. Stoga na pitanja kojima tužitelji traže odgovor što se smatra cestom te kada cesta stječe svojstvo nerazvrstane ceste valja ukazati da je u postupku utvrđivano faktično (uporabno) svojstvo nekretnine odnosno njezino stanje u naravi, dok odgovor o titularu vlasništva, daje odgovarajući Zakon.
6. Uz navedeno valja ukazati da je u odluci ovog suda broj Rev-3195/2015-2 od 9. rujna 2020. izraženo pravno shvaćanje, koje glasi: "U smislu odredbe čl. 131. st. 6. ZC nerazvrstane ceste će se u zemljišnim knjigama upisati kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja cestom i to bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Dakle, za pravni status nerazvrstane ceste, nije bitno da li se nekretnine vode upisane kao vlasništvo neke fizičke ili pravne osobe, ili ne.".
7. S obzirom na obrazloženje postavljenih pitanja proizlazi da se postavljena pitanja odnose na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, odnosno na ocjenu dokaza izvedenih u postupku kod utvrđivanja relevantnih činjenica od strane nižestupanjskog suda, a kakva pitanja se ne mogu cijeniti kao pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
8. Razlozi važnosti na koje se tužitelji pozivaju ne koincidiraju činjeničnim utvrđenjima, a slijedom toga niti pravnom shvaćanju na kojem je utemeljena odluka u predmetnom sporu. Naime, odluke na koje se tužitelji pozivaju odnose se na zahtjev za naknadu za oduzetu imovinu te za ova pitanja nemaju svoj osnovu u razlozima na kojima se temelji drugostupanjska odluka.
9. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1.
ZPP-a, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 15. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
