Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-455/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vladimiru Schmidtu, odvjetniku u Osijeku, protiv ovršenika IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Željki Radoš Radičević, odvjetnici u Osijeku, radi odlučivanja o prijedlogu za ovrhu, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-4781/2024-20 od 31. siječnja 2025., dana 15. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-4781/2024- 20 od 31. siječnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. te se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda pod točkom I. odbijen je ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu kao neosnovan, dok je pod točkom II. riješeno da je o prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe bespredmetno odlučivati. Isto tako, zaključuje se pod točkom 1. da se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku nalaže upis zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretnini ovršenika upisanoj u k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) stan 1, stambeni prostor – koji se sastoji od sobe s 33,64 m2, sobe s 29,54 m2, kuhinje s 15,90 m2, kuhinje sa 5,80 m2, kupaonice s 7,19 m2, ukupno 86,27 m2, i to s danom 24. listopada 2024., budući da je tog dana pod brojem Z-17503/24 zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka ovog suda pod brojem Ovr-4781/24 od 24. listopada 2024. Isto tako, pod točkom 2. je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku nalažen upis zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretnini ovršenika upisanoj u k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-12) stan 5 B, označen ljubičastom bojom koji se sastoji od dnevne sobe s 16,88 m2, spavaće sobe s 33,06 m2, kuhinje s 4,88 m2, izbe sa 1,19 m2, kupaonice s 3,44 m2, ukupno s 59,45 m2 i to s danom 25. listopada 2024., budući da je tog dana pod brojem Z- 17595/24 zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka suda pod brojem Ovr-4781/24 od 25. listopada 2024.

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu izreke pod točkom I., kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, žali se ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20. i 114/22 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje ukinuti u skladu sa žalbenim navodima uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Ovršenica u odgovoru na žalbu ovrhovoditelja osporava žalbene navode u cijelosti kao neosnovane te predlaže odbiti žalbu u cijelosti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba je osnovana

5. Iz spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za ovrhu navodeći da je ovrha je predložena na dva stana u vlasništvu ovršenika, površine 86,57 m2 i površine 59,45 m2, a koji se nalaze u centru grada [adresa] ([adresa]) pa s obzirom na tržišne vrijednosti nekretnina na kojem se m2 nekretnine procjenjuje i do vrijednosti od 2.000,00 eura, vrijednost dva takva stana zasigurno jest nerazmjerno veća od tražbine ovrhovoditelja koja iznosi 12.375,00 eura s kamatama koje teku od 16. lipnja 2024. do isplate, uvažavajući i činjenicu da su nekretnine opterećene založnim pravom upisanim u korist Euroherc osiguranja d.d. u iznosu od 72.000,00 €. Isto tako, prvostupanjski sud utvrđuje da iz Potvrde Financijske agencije od 29. listopada 2024. koju je u spis priložio ovrhovoditelj, proizlazi da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji za ovršenika vodi Financijska agencija evidentirani iznos neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od svega 260,55 eura, da je ovršenik u blokadi tek jedan dan, da ima otvoren račun u banci i da se u posljednjih šest mjeseci vršila naplata po osnovama za plaćanje, a koje okolnosti idu u prilog činjenici da bi se ovrhovoditelj u dogledno vrijeme mogao u cijelosti naplatiti putem ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, koji posluje u sklopu ugostiteljske djelatnosti, kako tvrde obje stranke. Također, prvostupanjski sud zaključuje da ovrhovoditelj nije istaknuo osobito opravdan interes za hitnim namirenjem radi vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga pa iako je logično i životno da namirenje ovrhovoditelju, koji je fizička osoba, služi za namirenje životnih potreba, ne proizlazi nužno i opravdani interes za hitnim namirenjem, pogotovo s obzirom da se radi o tražbini koja je dospjela relativno nedavno, 16. lipnja 2024. , slijedom čega prvostupanjski sud odlučuje kao u izreci pobijane odluke pod točkom I. izreke.

6. Međutim, takvi zaključci prvostupanjskog suda ne mogu se barem za sada prihvatiti.

7. Iz stanja spisa predmeta proizlazi da je ovršenica tijekom postupka pozvala na odredbu članka 80.b OZ-a, te istaknula da nekretnine koje su predmet ovrhe predstavljaju i službe isključivo za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenice te da nema drugih nekretnina za mogućnost zadovoljavanja svojih potreba.

8. Odredbom čl.80.b st.1. OZ-a propisano je da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos 5.300,00 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane traženim dijelom, dok je u st. 2. te odredbe propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodajom nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

9. Isto tako, odredbom čl. 80 b. st. 3. propisano je da pri ocijeni je li narušena pravična ravnoteža iz st.2., sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu;

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri;

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji;

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga;

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

10. Pojam doma u smislu odredbe članka 8. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava definiran je kroz praksu Europskog suda za ljudska prava kao prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost. Imajući u vidu navedeno, da se radi o dvije nekretnine odnosno o dva stana, te uzevši u obzir da u konkretnom slučaju ovršenica tijekom postupka nije iskazala u kojoj nekretnini od ta dva stana zaista stanuje i s kojim članovima obitelji, to je nejasan zaključak prvostupanjskog suda da bi se provedbom ovrhe na nekretninama ovršenice narušila pravična ravnoteža između interesa ovršenice i ovrhovoditeljice.

11. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke navodi da ovršenica nije ničim potkrijepila da u nekretninama stanuje sa svojom obitelji, niti obrazložila koji dio stana, kako se nekretnine vode u zemljišnim knjigama, služi za ugostiteljsku djelatnost, a koji za stanovanje, slijedom čega prvostupanjski sud zaključuje da se radi o dvije nekretnine odnosno da nedvojbeno ovršenik nema u vlasništvu samo jednu (jedinu) nekretninu i nedvojbeno ona ne služi isključivo za stanovanje i zadovoljenje životnih potreba.

12. Stoga je nejasan zaključak prvostupanjskog suda da bi prodajom nekretnina bila narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka, sukladno čl. 80. b. OZ. Isto tako, u konkretnom slučaju sud prvog stupnja svoju ocjenu o narušenju pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i ovršenice je temeljio isključivo na navodima stranaka iznesenim u podnescima, a ne konkretnim dokazima koje je sud prilikom ocjene dužan uzeti u obzir pri čemu nije jasno uopće u kojem stanu ovršenica stanuje i koji je potreban za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

13. Nadalje, sukladno odredbi članka 5. stavku 1. OZ-a, ovrhovoditelj je slobodan izabrati sredstvo i predmet ovrhe. Stoga je na ovršenici teret dokazivanja činjenice postojanja drugog prikladnog predmeta i sredstva ovrhe, odnosno činjenice da bi prodaja nekretnine koje su predmet ovrhe narušile pravičnu ravnotežu, a pogotovo imajući u vidu da je ovršenica u blokadi.

14. Slijedom navedenog, kako prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nije ispitao sve okolnosti iz članka 80.b stavka 3. OZ-a, činjenično stanje je nepotpuno utvrđeno.

15. Stoga je valjalo na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a uvažiti žalbu ovrhovoditelja, ukinuti pobijano rješenje u dijelu izreke pod točkom I. i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, kao u izreci ovog rješenja.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će prilikom odlučivanja o prijedlogu ovrhovoditelja postupiti sukladno odredbi članka 80.b stavka 3. OZ-a i pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. članka 80. b OZ-a, uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, savjesno i brižljivo utvrditi relevantne činjenice s time da će po potrebi održati novo ročište, te pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.

17. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP- a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ.

U Zagrebu 15. listopada 2025.

Sutkinja

Sabina Dugonjić