Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kžzd-133/2024-8

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasne Smiljanić, kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Gordane Mihele Grahovac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog EG, zbog kaznenog djela protiv spolne slobode – bludne radnje iz članka 155. stavak 2. u vezi članka 154. stavak 1. točka 1. i članka 152. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika protiv presude Općinskog suda u Vukovaru broj Kzd- 10/2022-59 od 23. studenog 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025., u odsutnosti uredno pozvanih ŽDO Zagreb, optuženika i branitelja Filipa Miličića, odvjetnika iz Vukovara

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe optuženog EG, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Vukovaru proglasio je krivim optuženog EG zbog počinjenja kaznenog djela protiv spolne slobode – bludne radnje iz članka 155. stavak 2. u vezi članka 154. stavak 1. točka 1. i članka 152. stavak 1. KZ/11, činjenično pobliže opisanog u izreci presude, te ga je na temelju članka 155. stavak 2. KZ/11 u vezi članka 44. stavak 1. i 2. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci.

2. Na temelju odredbe članka 54. KZ/11 optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 1. siječnja 2023. do 13. ožujka 2023.

3. Na temelju odredbe članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. i 7. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22 – u daljnjem tekstu: ZKP), optuženik je obvezan podmiriti troškove kaznenog postupka i to troškove na ime branitelja po službenoj dužnosti 273,74 eura (dvjesto sedamdeset tri eura sedamdeset četiri centa) / 2062,49 kn (dvije tisuće šezdeset dvije kune četrdeset devet lipa) i paušalni iznos od 70 eura (sedamdeset eura) / 527,42 kuna (petsto dvadeset sedam kuna četrdeset dvije lipe) u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

4. Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženi EG, putem branitelja Filipa Miličića, odvjetnika iz Vukovara zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. ZKP, odluke o kazni iz članka 471. stavak 1. ZKP i odluke o troškovima postupka iz članka 471. stavak 2. ZKP, s prijedlogom da se optuženika i branitelja obavijesti o sjednici drugostupanjskog suda, te da se žalba prihvati, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, odnosno pobijana presuda preinači na način da se optuženika oslobodi od optužbe.

5. Odgovor na žalbu podnio je državni odvjetnik s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu optuženika kao neosnovanu.

6.U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

7. O sjednici vijeća, na temelju članka 475. stavak 1. ZKP, na njihov zahtjev, izvješteni su optuženi EG, branitelj optuženika odvjetnik Filip Miličić te državni odvjetnik. Na sjednicu nije pristupio, uredno obaviješten optuženik, branitelj optuženika i državni odvjetnik te je sjednica na temelju članka 475. stavak 3. ZKP održana u njihovoj odsutnosti.

8. Žalba optuženog EG nije osnovana.

9. Nije u pravu optuženik da je sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP navodeći da je presuda nerazumljiva, da sud nije doveo sve izvedene dokaze u međusobnu vezu niti obrazložio što je utvrdio na temelju tih iskaza, pa nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama te ocjena vjerodostojnosti proturječnih iskaza i sadržaja iskaza svjedoka zbog čega je prvostupanjski sud donoseći citiranu presudu pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i na temelju istoga izveo pogrešan zaključak, te optuženika proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela.

10. Suprotno iznesenim žalbenim prigovorima, prvostupanjski je sud ocijenio svaki provedeni dokaz posebno i u međusobnoj povezanosti te je iznio jasne, dostatne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, zbog čega nije u pravu žalitelj da je presuda nerazumljiva i da nema razloga o odlučnim činjenicama.

11. Nije u pravu optuženik da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, koju žalbenu osnovu obrazlaže na način da su iskazi žrtve TG i svjedokinje UG nepodudarni u bitnim dijelovima zbog čega se ne mogu prihvatiti, te smatra da je prvostupanjski sud pogrešno iste ocijenio vjerodostojnima i posljedično izveo pogrešan zaključak o krivnji optuženika za terećeno kazneno djelo.

12. U odnosu na istaknute žalbene prigovore, prvostupanjski je sud iznio ocjenu vjerodostojnosti iskaza žrtve TG i svjedokinje UG te je ispravno ocijenio da su njihovi iskazi u bitnim dijelovima suglasni i to u dijelu da je žrtva neposredno nakon događaja sestri rekla što joj se dogodilo i pokazala joj poruke koje joj je optuženik poslao, te su njihovi iskazi u suglasju i u odnosu na okolnost zašto je događaj prijavljen nakon proteka duljeg vremena, a istaknute različitosti u njihovim iskazima na koje optuženi ukazuje u žalbi o tome kada je žrtva sestri ispričala što joj je optuženik učinio i pokazala joj njegove poruke, odnosno je li to bilo istu tu večer ili sutradan, nisu one odlučne činjenice o kojima ovisi zaključak o dokazanosti ili nedokazanosti svih bitnih obilježja kaznenog djela za koje se tereti optuženik, pri čemu treba imati u vidu da je između inkriminiranog događaja 17. kolovoza 2019. do vremena kada su ispitane žrtva i svjedokinja u prethodnom postupku (listopad i studeni 2021.) i na raspravi (13. ožujka 2023.) proteklo značajno vrijeme, pa nije neobično da se o navedenim okolnostima njih dvije različito sjećaju svih okolnosti inkriminiranog događaja. Jednako tako, nije u pravu optuženik da su u postupku izvedeni samo dokazni prijedlozi optužbe, te da sud nije proveo niti jedan dokaz obrane, s obzirom da je sud na raspravi održanoj 27. veljače 2023. usvojio dokazne prijedloge obrane da se na raspravi neposredno ispita žrtva TG, svjedoci UG, AG, LG i OG, nakon čega su na raspravi 13. ožujka 2023. ispitani žrtva, svjedokinja UG i svjedokinja OG, a na raspravi 21. studenog 2023. svjedok AG, time da je o odbijanju prijedloga obrane da se ispita svjedokinja LG sud na istom zapisniku iznio razloge.

13. Stoga su žalbeni navodi optuženika da je sud trebao ispitati sve svjedoke, ne navodeći koje i iz kojih razloga, paušalni, budući da su ispitani svi osim LG koju sud nije ispitao jer je ocijenio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke, pri čemu se u žalbi ne navode razlozi na koje okolnosti bi se ista imala ispitati i zbog čega činjenično stanje, po mišljenju žalitelja, nije potpuno utvrđeno.

14. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 476. stavak 1. i 2. ZKP, a povodom žalbe optuženika, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. ZKP na koju pazi po službenoj dužnosti, jer je optuženiku teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu EKLJP).

15. Navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka sastoji se u postupanju prvostupanjskog suda koji je raspravu 21. studenog 2023. održao na temelju odredbe članka 404. stavak 5. ZKP u odsutnosti optuženika te na istoj raspravi odlučio završiti dokazni postupak i raspravu, te odrediti objavu presude koja je i objavljena 23. studenog 2023. Na opisani način optuženiku je u kaznenom postupku teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom RH i EKLJP.

16. Prvostupanjski sud je u točki 2. obrazloženja pobijane presude u bitnome naveo da se na raspravi održanoj 27. veljače 2023. optuženik očitovao da je razumio optužbu i da se ne smatra krivim za predmetno kazneno djelo te je naveo da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka, te budući da je na ročištu održanom 13. ožujka 2023. optuženik upozoren u smislu odredbe članka 404. stavak 5. ZKP da se rasprava može održati i u njegovoj odsutnosti, na raspravi održanoj 21. studenog 2023. pročitana su njegova ranija očitovanja i rasprava je dovršena bez njegove prisutnosti. Sud svoju odluku o provođenju rasprave u odsutnosti optuženika obrazlaže okolnostima da nakon što je optuženiku ukinut istražni zatvor na raspravi 13. ožujka 2023., isti se više nije odazivao pozivima suda za rasprave, pozivi na adresu koju je dostavio sudu vraćali su se neuručeni, a optuženik je u nekoliko navrata telefonom kontaktirao sud navodeći da ne može pristupiti na ročište, te je od Opće bolnice Varaždin zaprimljena obavijest da se optuženik nalazio u navedenoj ustanovi na liječenju od 25. travnja 2023. do 16. kolovoza 2023. te je rasprava zakazana nakon njegovog otpusta s hospitalizacije, međutim, na rasprave 29. kolovoza 2023. i 21. studenog 2023. optuženik nije pristupio, a pozivi upućeni na adresu koju je naveo u telefonskom razgovoru sa sucem vraćeni su s naznakom da se radi o nedovoljnoj adresi, zbog čega je rješenjem raspravnog suca od 21. studenog 2023. odlučeno da će se rasprava održati bez prisutnosti optuženika u skladu s odredbom članka 404. stavak 5. ZKP.

17. Iz spisa proizlazi da je optuženik na raspravi 13. ožujka 2023. bio upozoren sukladno odredbi članka 404. stavak 5. ZKP pod kojim uvjetima sud može provesti raspravu u njegovoj odsutnosti, da je sud od Opće bolnice Varaždin dana 7. srpnja 2023. dobio obavijest da je optuženik u toj bolnici na hospitalizaciji od 25. travnja 2023. do daljnjeg, a iz otpusnog pisma iste bolnice proizlazi da je otpušten sa bolničkog liječenja 16. kolovoza 2023. Na raspravu 29. kolovoza 2023. nije pristupio, a 30. kolovoza 2023. telefonom je obavijestio sud da nije mogao pristupiti iz zdravstvenih razloga, te da će boraviti na adresi u [adresa] (koja se nalazi u spisu) gdje mu se mogu upućivati pozivi, nakon čega nije pristupio na raspravu 21. studenog 2023. na koju nije bio uredno pozvan jer se poziv vratio sudu s naznakom „nedovoljna adresa“, a sud je istu proveo u njegovoj odsutnosti i dovršio raspravu.

18. Pri odlučivanju da li se rasprava može provesti u odsutnosti optuženika potrebna je posebna pozornost kod ocjene jesu li ispunjeni svi uvjet za primjenu članka 404. stavka 5. ZKP. U konkretnom slučaju prvostupanjski je sud pogrešno zaključio da optuženik izbjegava poziv jer nije primio poziv na adresu za koju je naveo da će na njoj boraviti, s obzirom da se poziv vratio s naznakom „nedovoljna adresa“. U takvoj situaciji zaključak suda da optuženik izbjegava primitak poziva je preuranjen, pa je u takvoj situaciji sud bio dužan uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP), Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provjeriti adresu optuženika i utvrditi gdje ima prijavljeno prebivalište ili boravište i potom mu dostaviti poziv na tu adresu, s obzirom da iz tih podataka, u koje je izvršio uvid ovaj drugostupanjski sud proizlazi da optuženik ima od 07. rujna 2023. aktivnu adresu prebivališta u [adresa]., na koju je uredno primio poziv za javnu sjednicu drugostupanjskog suda. Stoga, ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije bio ispunjen zakonski uvjet iz članka 404. stavak 5. ZKP da optuženik očito izbjegava primitak poziva.

19. Prvostupanjski je sud ispravno naveo da se optuženik prethodno očitovao o osnovanosti optužnice, međutim uopće nije naveo razloge zbog kojih smatra da njegova prisutnost na raspravi „nije nužna“ kako je to propisano člankom 404. stavak 5. ZKP. Takvu ocjenu je potrebno valjano obrazložiti. No, prvostupanjska presuda ne sadrži valjano obrazloženje zašto prisustvo optuženika na raspravi nije nužno. Citirana zakonska odredba uvjete za održavanje rasprave u odsutnosti optuženika propisuje skupno, odnosno oni moraju biti ispunjeni istovremeno pa ne može jedan uvjet opravdavati drugi. Jedan je uvjet da prisustvo na raspravi nije nužno, a drugi da je optuženik prije toga bio ispitan ili se očitovao o optužbi. Pogrešno je uvjet da se optuženik očitovao o optužbi koristiti kao razlog da njegova prisutnost nije nužna, a upravo tako je postupio prvostupanjski sud (presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Kzz-55/15-3 od 18. siječnja 2016.).

20. Provođenjem rasprave u odsutnosti optuženika, za koju nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti kako je to opisano u točki 16. obrazloženja ove odluke, povrijeđeno je konfrontacijsko pravo optuženika, kao sastavni dio načela pravičnog suđenja. Navedeno pravo je optuženiku zajamčeno člankom 29. Ustava RH i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji u svojoj cjelini jamče pravo okrivljenika da stvarno sudjeluje u kaznenom postupku protiv sebe (usporedi s predmetima Europskog suda za ljudska prava /u daljnjem tekstu: ESLJP/ Pullicino protiv Malte, br. 45441/99, odluka od 15. lipnja 2000.; Stanford protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 16757/90, § 26., presuda od 23. veljače 1994.; i Kočevski protiv Bivše jugoslavenske Republike Makedonije, br. 36309/10, § 44., odluka od 24. svibnja 2016.). Od najveće važnosti je da okrivljeni u kaznenom postupku bude prisutan na raspravi (usporedi s predmetom ESLJP-a Idalov protiv Rusije [Vv], br. 5826/03, § 170, presuda od 22. svibnja 2012.). Pravo sudjelovanja u postupku uključuje i pravo okrivljenika da sluša i prati postupak (usporedi s gore navedenim Pulllicino; Stanford § 26. i E § 44.). Konfrontacijsko pravo naznačeno je i u članku 420. stavak 2. ZKP („…Tijekom iznošenja iskaza svjedoka…svjedoku postavljaju pitanja stranke te predsjednik i članovi sudskog vijeća…“). Unatoč jasnim ustavnim, konvencijskim i zakonskim odredbama, u konkretnom predmetu optuženiku nije pružena stvarna mogućnost osporiti dokaze optužbe, odnosno iskaz svjedoka AG koji je ispitan na raspravi koja je provedena u odsutnosti optuženika, jer je pogrešno primijenjena odredba članka 404. stavka 5. ZKP. Uz navedeno, rasprava u odsutnosti optuženika je dovršena čime mu nije dana mogućnost iznošenja obrane zbog čega je, raščlanjujući cjelokupno provedeni postupak, očito da postupanje prema optuženiku nije bilo pravično.

21. Pri tome, ovaj drugostupanjski sud primjećuje da optuženikovo ponašanje u postupku nakon što je u ožujku 2023. ukinut istražni zatvor protiv njega, nije ukazivalo da on zloupotrebljava svoja prava ili svojim radnjama namjerno odugovlači ovaj kazneni postupak, jer je dulje vrijeme boravio u bolnici na liječenju, a okolnost da nije primio poziv na adresi u [adresa], jer se isti vratio zbog nedovoljne adrese, ne može se smatrati očitom zlouporabom, pri čemu isti ima uredno prijavljeno prebivalište na aktivnoj adresi.

22. Zbog utvrđene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. ZKP, valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

23. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano, pri tome će uvažiti primjedbe i otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. stavak 5. ZKP.

24. S obzirom na navedeno, valjalo je primjenom članka 483. stavak 1. ZKP odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 14. listopada 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Jasna Smiljanić