REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-1571/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja EUB, s privremenim boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ured Žarko Čogelja i Dragica Čogelja, Šibenik, Blajburških žrtava 12, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, Šibenik, Stjepana Radića 30, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istim opunomoćenicima, protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 1895/2024-9 od 30. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1895/2024-9 od 30. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/670, URBROJ: 443-02-03-21-24-1 od 15. lipnja 2024., te se odbija tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređuje se tužitelju, kao investitoru, uklanjanje građevine za povremeni boravak gotove konstrukcije, tlo. dim. 9,0x4,2 m + natkrivena terasa 6,1x3,0 m, izgrađene od 4 modula postavljenih na čelične stope, te nadstrešnice nepravilnog tlocrta dimenzija unutar 4,7x5,7 m, čelične konstrukcije pokrivene limenim panelima, uključujući podno opločenje kamenom, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], izvan granica građevinskog područja, lokacija unutar područja obuhvata Prostornog plana Parka prirode Vransko jezero, pod prijetnjom prisilnog izvršenja tog rješenja putem treće osobe na trošak i odgovornost investitora.
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba postupovnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, ističe kako je pogrešno utvrđeno da se ovdje radi o izgrađenoj građevini, jer se pod tim pojmom u smislu Zakona o gradnji ne mogu smatrati moduli postavljeni na čelične stope i metalna konstrukcija s limenim krovom. Ponavlja da se postavljanje mobilnog modula i konstrukcija koje nisu spojene s tlom, na zemljištu koje se ne nalazi u obuhvatu građevinskog područja, ne može smatrati zahvatom u prostoru koji je građenje, pri čemu upire na članak 3. stavak 1. točku 10. i točku 11. Zakona o gradnji, zaključujući da je u tom smislu za građevinu bitno da je povezana s tlom, što ovdje nije slučaj. S obzirom na navedeno, smatra da je postavljanje mobilnog modula i konstrukcija montažne nadstrešnice na vlastitom poljoprivrednom zemljištu zahvat u prostoru koji nije građenje te je za isto nadležan komunalni redar jedinice lokalne samouprave. Dodaje da se predmetna čestica nalazi unutar obuhvata Parka prirode Vransko jezero koje je stoga i u nadležnosti prvenstveno samog Parka, čije nadležne službe su trebale primijetiti nepravilnosti u postavljanju mobilnog modula i obavijestiti nadležnog komunalnog redara. Iznoseći s tim u vezi i druge razloge, iz kojih proizlazi da za mobilne objekte koji se privremeno postavljaju i ne interveniraju u urbanistički prostor nema potrebe za građevinskom dozvolom, tužitelj predlaže ovom Sudu poništiti pobijanu presudu i riješiti upravnu stvar.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Naime, iz podataka sveza spisa, osobito dopisa komunalnog redara Općine Tisno, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, prostorno uređenje i planiranje te komunalne poslove od 31. ožujka 2023. (prijava bespravnog građevinskog zahvata) upućenog Službi građevinske inspekcije Državnog inspektorata, kao i zapisnika građevinskog inspektora o inspekcijskom nadzoru od 11. lipnja 2024., sastavni dio kojeg su fotografije prijeporne gradnje, proizlazi da je na predmetnoj lokaciji u [adresa] (izvan granica građevinskog područja – u zoni Parka prirode Vransko jezero), izvedena građevina za povremeni boravak, tlo. dim. 9,0x4,2 m i terasa, tlo. dim. 6,1x3,0 m, izgrađena od 4 modula dovezenih i postavljenih na čelične stope, bez odgovarajućeg akta za gradnju. Stoga su, i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23. – dalje u tekstu: ZDI), kojom je građenje bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine.
7. S obzirom na navedeno, tužitelj neosnovano smatra da izvedena građevina (gotove konstrukcije od 4 modula) vezana za tlo čeličnim stopama, ne predstavlja građevinu za koju je bio dužan ishoditi građevinsku dozvolu, jer se, upravo suprotno žalbenim navodima, ovdje radi o građevini iz članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), prema kojoj je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
7.1. Dakle, iz definicije kakvu ima u vidu citirana zakonska odredba nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem od gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine.
7.2. Također, predmetni objekt odgovara i definiciji zgrade iz točke 38. citirane odredbe Zakona o gradnji, prema kojoj je zgrada zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, a što je upravo ovdje slučaj, jer predmetna građevina služi za boravak ljudi, dakle, radi se u stvari o zgradi stambene namjene za koju je, i po ocjeni ovoga Suda, bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu (neovisno o materijalu od kojeg je bespravna građevina izgrađena/sastavljena).
7.3. Posljedično tomu, u konkretnom slučaju nije sporna ni nadležnost građevinske inspekcije, koja je, sukladno članku 103. ZDI-a, ovlaštena na obavljanje nadzora nad gradnjom građevina koje se takvim smatraju u smislu Zakona o gradnji, pa se i prigovori tužitelja s tim u vezi ukazuju neosnovanim. U prilog tomu ide i činjenica da je upravo komunalni redar, nakon očevida gradnje u mjestu [adresa], predio [adresa] (dopisom od 31. ožujka 2023.) zatražio od građevinske inspekcije postupanje u ovoj stvari, jer je ispravno ocijenio da nije nadležan za provođenje nadzora i poduzimanje mjera u odnosu na građevine stambene namjene.
8. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene presude pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na donošenje drukčije odluke u ovoj stvari.
9. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 14. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
