Poslovni broj: Usž-1718/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Dijana Vulić odvjetnica u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 8, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe KARL DIETZ KIJEVO d.o.o., Kijevo, Bajani 65, OIB: 8718948864, kojeg zastupa opunomoćenik Vibor Čulić odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 29b, radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1886/2023-10 od 23.prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1886/2023-10 od 23.prosinca 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-03/23-02/87, URBROJ: 513-07-1- 3/05-23-02 od 31. svibnja 2023. i poništenje građevinske dozvole Splitsko – dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Omiš, KLASA: UP/I- 361-03/21-01/000055, URBROJ: 2181/1-11-00-04/05- 23-0044 od 13. siječnja 2023. godine. Ujedno je rješenjem, istog poslovnog broja i datuma, odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora i naloženo tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi trošak spora u iznosu od 2.500,00 EUR.

2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv građevinske dozvole od 13. siječnja 2023., donesene u ponovnom postupku, kojom se investitoru, ovdje zainteresiranoj osobi, dozvoljava građenje građevine stambene namjene, 2.b skupine, na građevnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]), u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake ZOP: SG-24/19, koji je sastavni dio građevinske dozvole.

3. Protiv prvostupanjske odluke (presude i rješenja ) tužitelj je izjavio žalbu iz svih razloga propisanih člankom 126. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS). Drži da je pobijana presuda nezakonita, jer je sud površno i arbitrarno cijenio dokaze i navode tužitelja, odnosno na iste se nije očitovao, što za posljedicu ima pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pri čemu presuda proturječi sadržaju isprava koje prileže spisu predmeta. Protivno navodima tuženika, među strankama postoji spor oko međa radi čega je tužitelj i pokrenuo spor pred redovnim sudom, a u zemljišnim knjigama je podnesen prijedlog radi zabilježbe spora, slijedom čega nisu bili ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole. Posebno ističe da se stvarna međa nekretnine u njegovom vlasništvu nalazi unutar granice nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se planira gradnja. Sporni planirani objekt nije udaljen od stvarne granice, međe susjedne nekretnine na terenu, sukladno odredbama važećih propisa, pa stoga nisu ni ispunjeni zakonski uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, jer glavni projekt nije u skladu s odredbama važećeg prostornog plana. Navodi da stvarnu među između njegove i nekretnine investitora predstavlja zid (prije ograda), koji je prema katastarskom planu položen na nekretnini investitora i kojeg je tužitelj sagradio prije 40 godina. Među su sporazumom iz 1998. godine utvrdili tužitelj i prijašnji vlasnik kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem položajnog nacrta iz 1994., koji je odobren od strane katastra u Omišu, ali iz nepoznatih razloga, taj položajni nacrt kojim su mijenjane granice predmetnih nekretnina nije nikada zaživio u katastru te su granice u katastru i dalje nepromijenjene, iako ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Investitor u trenutku izdavanja građevinske dozvole nije raspolagao urednim i nespornim dokazom o pravnom interesu iz članka 109. Zakona o gradnji, jer je u zemljišnim knjigama bila evidentirana zabilježba odbijanja prijedloga radi zabilježe spora, ali nije bila vidljiva činjenica je li odbijanje pravomoćno jer prvostupanjsko tijelo nije moglo unaprijed znati je li izjavljena žalba na odbijeni prijedlog za zabilježbu spora. Navodi da se ulaz na građevinu ne ostvaruje preko prometne površine, već preko dijela kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud.čest. zem. [katastarska čestica]) površine 16 m2, koji dio nije cesta ni javna površina već pašnjak, čiji vlasnik nije investitor niti je dostavio dokaz o pravnom interesu za tu česticu tj. vlasnički list. Sud, u tom smjeru iznesene tužbene navode, nije cijenio te je odbio predložene dokaze kojima bi se moglo utvrditi stvarno činjenično stanje na okolnosti navedene u tužbi. Tvrdi da iz glavnog projekta proizlazi da ogradni zidovi i građevna četica obuhvaćaju i dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] pa je u tom dijelu građevinska dozvola nezakonita jer se planirana gradnja odnosi na dvije katastarske čestice, a ne samo na jednu kako to tvrdi tuženik. Poziva se na izražena stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske, prema kojima su nadležna tijela, uključujući i sudove, dužna tumačiti i primjenjivati mjerodavno pravo, uvijek i bez izuzetaka, u svjetlu osobitih okolnosti svakog konkretnog slučaja. Slijedom navedenog, predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno, predmet vratiti na ponovni postupak, uz naknadu troška sastava žalbe.

4. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovore na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu članka 134. stavka 1. ZUS-a, koju stranke protiv presude upravnog suda mogu podnijeti zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 126. stavak 1. ZUS-a), ovaj Sud nalazi da se pobijana odluka prvostupanjskog suda, uz obrazloženje kakvo je njome dano, ne može ocijeniti nezakonitom.

7. Prvostupanjski sud je osnovano zaključio da je, u konkretnom slučaju, predmetna građevinska dozvola donesena u skladu s člankom 110. Zakona o gradnji (“Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.), što proizlazi iz priložene dokumentacije, čija valjanost žalbenim prigovorima nije dovedena u sumnju.

8. Žalbeni prigovor o spornoj međi, odnosno pokrenutom izvanparničnom postupku uređenja međa, a time podredno i prigovor povrede prava vlasništva je neosnovan, kako je to pravilno obrazložio i prvostupanjski sud, navodeći da se u postupku izdavanja građevinske dozvole ne može rješavati pitanje međa niti su pokrenuti postupci uređenja međa pred redovnim sudom zapreka za izdavanje građevinske dozvole. Naime, predmetni zahvat u prostoru odobrava se na temelju postojećeg stanja u katastarskom operatu i propisanih dokaza s tim u vezi. U konkretnom slučaju, to su glavnom projektu priložena geodetska situacija stvarnog stanja terena i geodetska situacija građevne čestice te potvrđeni geodetski elaborat, kojima su međe između susjednih čestica prikazane prema podacima katastarskog operata. Stoga pitanje uređenja međa, kraj činjenice da je zainteresirana osoba ispunila zakonom propisane uvjete za ishođenje građevinske dozvole, ne utječe na drugačije rješenje ove upravne stvari. Iz navedenih razloga, koji imaju podlogu u podacima i dokazima koji prileže spisu predmeta, prvostupanjski sud je osnovano odbio dokazne prijedloge tužitelja.

9. Neosnovan je žalbeni prigovor da je predmetni zahvat planiran na dvije katastarske čestice, jer iz podataka spisa predmeta nesporno prolazi da je zahvat planiran na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo zaitneresirane osobe, kao i da predmetna građevna čestica ima direktni kolni pristup na javnu prometnu povšinu, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], a ne preko neke druge čestice.

10. Dakle, iz podataka spisa predmeta proizlazi da su u postupku izdavanja građevinske dozvole ispunjeni svi zakonski uvjeti za njeno izdavanje, slijedom čega na drukčiji zaključak ne upućuju ni žalbeni prigovori, kojima tužitelj ponavlja prigovore istaknute tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole i u tužbi, a koji su na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pravilne primjene mjerodavnih pravnih propisa valjano otklonjeni kako od strane tuženika, tako i od strane prvostupanjskog upravnog suda. Stoga ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

11. Kako tužitelj nije uspio u sporu, to je, temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, pravilno odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova spora i ujedno obvezan na plaćanje troškova zainteresiranoj osobi. Iz istih razloga, valjalo je odbiti i zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

12. Slijedom navedenog, temeljem članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4.

ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 14. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić