Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-2169/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Šimi Mrdeži, odvjetniku u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 1, protiv prvotuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Stalna služba u Kninu i drugotuženika Grada Skradina, OIB: 69995449367, Skradin, Trg Male Gospe 3, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika Republike Hrvatske protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-1372/2022 od 9. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se žalba tuženika Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P- 1372/2022 od 9. studenoga 2023.

    II Odbija se zahtjev tuženika Republike Hrvatske za naknadu zatraženih troškova nastalih u povodu podnesenog pravnog lijeka.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

    „Utvrđuje se da je tužitelj OI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za cijelo, posebnih fizičkih dijelova nekretnina koji se identificiraju kao: dio kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen točkama D-G-H-I-J-K-E-D, dio kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen točkama A-B-C-A, dio kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen točkama E-F-C-B-D-E, sve prikazano na skici mjesta očevida od dana 21. lipnja 2023. godine, koju je izradio vještak mjernik JI, dipl.ing.geod, a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.“

    2. Protiv ove presude žalbu je podnio prvotuženik Republika Hrvatska zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 248,85 eura.

    3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi te predlaže istu odbiti.

    4. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva na određenim dijelovima zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je vlasništvo određenih dijelova tih nekretnina stekao na temelju nasljeđivanja te sporazuma sa sunasljednicima, a koje nekretnine su u posjedu njegove obitelji dugi niz godina.

    5. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

    - da je zkčbr. [katastarska čestica] oranica, pašnjak, put, golet, ukupne površine 700610 m2, upisana u zkulbr. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zajedničko vlasništvo Republike Hrvatske i Grada Skradina,

    - da je zkčbr. [katastarska čestica], pašnjak, oranica, ukupne površine 288200 m2, upisana u zkulbr. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , vlasništvo Republike Hrvatske u cijelosti,

    - da je zkčbr. [katastarska čestica], III ZK tijelo put bez iskazane površine upisana u zkulbr. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana na ime Općenarodna imovina, a kao organ upravljanja Narodni odbor Općine Skradin u vlasničkom dijelu 1/1

    - da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O 895/84 od 24. prosinca 1984. godine raspravljena ostavinska imovina OIG, kojim rješenjem su kao zapis ostavljene zemlje zvana "Ogradica", zvana "Podvornica", zvana "Dolac" i zvana "Pečanac" supruzi ostavitelja VI ud. OIG za cijelo, dok su sve ostale nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pripale nasljednicima ostavitelja, ženi VI, te sinovima ŽI, OI i LI, svakome za po 1/4 dijela,

    - da je tužitelj upisan kao vlasnik u cijelosti čest. zgr. [katastarska čestica] površine 143 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] površine 105 m2, sve upisano zkulbr. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

    - da je mjesto spora ograđeno betonskim zidom, zapadni dio je u potpunosti uređen u vidu travnate površine, maslinika, pristupnih betonskih staza, bazena, sjenice za odmor, košarkaškog igrališta, te stambenog objekta i zoga za balote, da je istočni dio na kojem se nalazi stari objekt, a nosi katastarsku oznaku čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], većim dijelom ograđen betonskim zidom, da je dvorište uredno održavano, a kako je na istočnom dijelu mjesta spora, koji je položen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], položen dio dvorišta, te je utvrđeno kako se na terenu ne zatiče nikakav put niti ostaci bilo kakvog puta,

    - da su dijelovi predmetnih čestica pripadali tužiteljevim prednicima, njegovom pok. ocu LI koji je na dijelu sagradio stambeni objekt oznake čest. zgr. [katastarska čestica] te objekt oznake čest. zgr. [katastarska čestica] koji je predmetne nekretnine dobio od svog oca, djeda tužitelja GI koji se podijelio sa svojim bratom O i zemljište dobiveno diobom ogradio suhozidom i dračom,

    - da je otac tužitelja, LI, sporne nekretnine ustupio tužitelju, a sinovima ŽI i LI ustupio druge nekretnine.

    6. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da posjed prednika tužitelja i tužitelja na predmetnim nekretninama ima sve potrebne kvalitete da bi se pravo vlasništva moglo steći kroz zakonom određeno vrijeme, sukladno odredbama čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV) i čl. 160.st. 3. ZV, a da je tužitelj stekao od svog oca sukladno čl. 115. ZV, pa je iz navedenih razloga odlučio kao u izreci presude.

    7. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

    8. Žalba tuženika Republike Hrvatske je neosnovana.

    9. Ovaj sud je ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

    10. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tuženik ističe u žalbi, pri čemu tuženik u žalbi ne navodi u čemu bi se sastojali nedostaci zbog kojih se pobijana presuda ne može ispitati.

    11. S obzirom da to da tužitelj tvrdi da je predmetne nekretnine – određene dijelove zkčbr. [katastarska čestica], zkčbr. [katastarska čestica] i zkčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] stekao na temelju dosjelosti, nasljeđivanja te diobe, valja reći da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću, učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu (ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom.

    11.1. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe i to:

    - da se radi o samostalnom posjedovanju stvari,

    - da posjed ima određenu kvalitetu odnosno da je posjed stvari barem pošten (paragraf 326. Općeg građanskog zakonika - dalje: OGZ, čl. 18. st. 3. ZV), odnosno savjestan (čl. 72. ZOVO)

    - da posjed traje zakonom određeno vrijeme (40 godina prema paragrafu 1472 OGZ; prema čl. 159. st. 4. ZV - 20 godina ako se radi o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu odnosno 40 godina ako se radi samo o poštenom posjedu),

    - da je posjednik sposoban biti vlasnikom stvari.

    12. Tuženik u žalbi osporava da su tužitelj kao i njegovi prednici bili samostalni posjednici.

    12.1. Polazeći od odredbi čl. 11. st. 1. ZV prema kojoj je samostalni posjednik onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik, i st. 2. prema kojoj će se posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno, a da tuženik tijekom postupka nije osporavao ni dokazivao u smislu čl.11. st. 2. ZV da tužitelj nije samostalni posjednik predmetne nekretnine, to su žalbeni navodi u ovom dijelu neosnovani.

    13. Na žalbene navode da tužitelj nije dokazao da su on i njegovi prednici posjedovali predmetne nekretnine u zakonom propisanom periodu, valja odgovoriti da je na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjene dokaza sukladno čl. 8. ZPP utvrđeno da su dijelovi predmetnih čestica pripadali tužiteljevim prednicima, njegovom pok. ocu LI koji je na dijelu sagradio stambeni objekt oznake čest. zgr. [katastarska čestica] te objekt oznake čest. zgr. [katastarska čestica], a da je otac tužitelja predmetne nekretnine dobio od svog oca, djeda tužitelja GI koji se podijelio sa svojim bratom O i zemljište dobiveno diobom ogradio suhozidom i dračom, pa ovim žalbenim navodima nije doveden u sumnju zaključak prvostupanjskog suda da su tužitelj i njegovi prednici do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari od 27. lipnja 2022. posjedovali predmetne nekretnine 40 godina i više, dakle da je ispunjena pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću – protek zakonom predviđenog vremena posjedovanja tih nekretnina, pa su žalbeni navodi u ovom dijelu neosnovani.

    14. Neosnovani su i žalbeni navodi da nije nedvojbeno utvrđeno da bi predmetne nekretnine tužitelj stekao diobom sa sunasljednicima, jer je te odlučne činjenice sud utvrdio na temelju predloženih dokaza od strane tužitelja sukladno čl. 219. st. 1. ZPP i to saslušanjem tužitelja i svjedoka kao i ocjenom tako provedenih dokaza sukladno čl. 8. ZPP, zbog čega su, suprotno žalbenim navodima, u vezi diobe između sunasljednika u odnosu na predmetne nekretnine utvrđene sve odlučne činjenice.

    15. Neosnovano tuženik u žalbi ukazuje na zemljišnoknjižno stanje predmetnih nekretnina ukazujući da se radi o arheološkom lokalitetu [adresa] kod [adresa], odnosno o putu, budući da su predmet ovog postupka fizički određeni dijelovi zkčbr. [katastarska čestica], zkčbr. [katastarska čestica] i zkčbr. [katastarska čestica] koji u naravi predstavljaju okućnicu – dvorišni prostor i pomoćne objekte ograđene zidom na kojima nisu zatečeni nikakvi putovi niti ostaci bilo kakvog puta.

    16. Tuženik u žalbi ukazuje na činjenicu da je izgrađeni zid kakav je zatečen na terenu vidljiv tek na snimku digitalnog ortofota iz 2020., a da iz snimke iz 1968. nisu vidljivi jasni znakovi omeđenog posjeda koji je predmet ovog parničnog postupka, kao i na činjenice u vezi korištenja prava na obnovu kuće označene kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], pa obzirom na to da se radi o činjenicama koje tuženik prvi put ističe u žalbi, ovaj sud, sukladno čl. 352. st. 1. ZPP, takve žalbene navode nije razmatrao.

    17. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

    18. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova za sastav žalbe u zatraženom iznosu.

    U Zagrebu, 14. listopada 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Marijan Vugić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.