Pr-5241/2021-33

Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex. Vojarna sv. Križ
D r a č e v a c

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu
pojedincu, a na prijedlog višeg sudskog savjetnika Danijele Mucić, u pravnoj stvari
tužiteljice I. C. iz S., O.: …, zastupane po
punomoćniku M. R. Š., odvjetniku u S., protiv tuženika K.
B. C. S., O.: …, radi isplate-
kolektivni ugovor, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21.
studenog 2023., u prisutnosti zamjenice zamjenika punomoćnika tužitelja A.
R., odvjetničkog vježbenika kod M. S., odvjetnika u S. i generalnog
punomoćnika tuženika B. D. dipl. iur., zaposlenika tuženika, po objavi
dana 30. studenoga 2023.,

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju
razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi
dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih
odmora i bolovanja, za razdoblje od 16. ožujka 2016.g. do 31. kolovoza 2021.g. u
ukupnom iznosu od 73,44 €/ 553,33 kune zajedno s pripadajućom:

 zakonskom kamatom koja na iznos od 0,23 € / 1,73 kuna 15. prosinac 2016.
 zakonskom kamatom koja na iznos od 34,17 € / 257,45 kuna 15. travanj 2019.
 zakonskom kamatom koja na iznos od 19,80 € / 149,18 kuna 15. svibanj 2019.
 zakonskom kamatom koja na iznos od 10,36 € / 78,06 kuna 15. travanj 2020.
 zakonskom kamatom koja na iznos od 8,88 € / 66,91 kuna 15. svibanj 2020.,

do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate
određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska
središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,
osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak sadržane u gore navedenim bruto iznosima.

II.Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.092,88 EUR-a / 4.250,00 kuna sa zateznom

2

Pr-5241/2021-33

kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope
koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za
tri postotna poena, a koja teče od presuđenja do isplate.

Obrazloženje

1. Tužbom koja je zaprimljena kod suda 16. ožujka 2021. tužiteljica potražuje
od tuženika isplatu razlike plaće odnosno naknade plaće navodeći kako je zaposlena
kod tuženika na radnom mjestu administrativnog referenta-kontrolora Kliničkog
zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju. Tuženik da joj u utuženom
razdoblju od ožujka 2016. do travnja 2020., a protivno Kolektivnom ugovoru, nije
plaćao dodatak za otežane uvjete prekovremenog rada, kao i za rad noću, nedjeljom
i blagdanom. Protivno Kolektivnom ugovoru da je obračunata i naknada za vrijeme
korištenja godišnjeg odmora te naknada plaće zbog privremene nesposobnosti za
rad.

2.U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da za razdoblje do 1. travnja 2020. ne
osporava osnovu potraživanja, a nakon 1. travnja da osporava. Također, isti je
istakao prigovor zastare.

3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom evidencije rada i platnih lista
tužiteljice za utuženo razdoblje te financijskim vještačenjem po vještaku A. B.
dipl. oecc., dopunskim financijskim vještačenjem po vještaku A. B. dipl. oecc. i
financijskim vještačenjem po vještaku D. K. dipl. oecc..

4.Podneskom od 23. siječnja 2023. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev
sukladno nalazu vještaka D. K. dipl. oecc. na način kako glasi u izreci.

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

6.Nesporno je između stranaka da je tužiteljica u utuženome razdoblju bila
zaposlena kod tuženika na radnom mjestu administrativnog referenta-kontrolora
Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju, da je radila u posebnim
uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom. Tužiteljici je radni odnos
reguliran Zakonom o radu (NN, 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR/14), Kolektivnim
ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, dalje:
KU/13), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog
osiguranja (NN 96/15, dalje: Dodatak I. KU) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje: TKU/12 i NN 128/17,
dalje: TKU/17).

7.Odredbom čl. 47. KU/13, odnosno čl. 45. KU (NN 29/18) propisano je da
plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Osnovnu plaću radnika
čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i
uvećanja plaća.

3

Pr-5241/2021-33

8.Pitanje plaće je na isti način definirano čl. 51. TKU/12 i čl. 50. TKU/17. U
odredbama čl. 51. i 57. KU/13, čl. 59a Dodatka I KU te čl. 54. TKU/12, odnosno čl.

53. TKU/17, propisani su dodaci i uvećanja osnovne plaće koji se isplaćuju tužiteljici i
koji se obračunavaju za svaki odrađeni sat od osnovne vrijednosti toga sata.
Sukladno navedenim odredbama, tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje
osnovna plaća te uvećanja i dodaci na koje je u tome satu ostvarila pravo.

9.Čl. 81. ZR/14 propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora
radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u
prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju
naknadu za rad). Čl. 36. KU/13 propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg
odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom
vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili
nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je
pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne
mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

10.Odredbom čl. 59. st. 1. TKU/12, odnosno čl. 58. st. 2. TKU/17 je propisano
da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja od 42 dana pripada mu naknada
plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca
neposredno prije nego je započeo bolovanje.

11.S obzirom da je tužiteljica u utuženome razdoblju obavljala poslove
radnoga mjesta administrativnog referenta-kontrolora Kliničkog zavoda za patologiju,
sudsku medicinu i citologiju, tužiteljica je radila u posebnim uvjetima rada,
prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom pa joj sukladno čl. 94. ZR/14 pripada
pravo na povećanu plaću.

12.Ovaj sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem i dopunskim financijskim
vještačenjem po vještaku A. B. dipl. oecc., međutim isti, po stavu ovog suda,
nije sačinio vještvo ni dopunu vještačenja u skladu sa dokumentacijom u
predmetnom spisu i nalogu suda. Postoji sumnja u pravilnost izrađenog nalaza i
mišljenja vještaka Ante Beusa, a sukladno odredbi članka 261. stavka 3. Zakona o
parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22), dalje ZPP-a, s obzirom da
vještak ni nakon što je mu je ukazano na nepravilnosti i proturječnosti u njegovom
nalazu i mišljenju, isti je i u dopuni svog nalaza i mišljenja zauzeo podjednaki
pogrešan stav, s obzirom da svoj izračun temelji na neisplaćenim bruto dodacima za
prekovremeni rad, te smatra da obzirom da nema prekovremenih sati da u onda
nema ni razlike s naslova naknade za godišnji odmor i bolovanje. Po stavu ovog
suda takav nalaz i mišljenje je pogrešan budući da iz relevantnih odredbi KU-a za
djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kao i zaključaka Zajedničkog
povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja
donesenih na sjednicama povjerenstva od 13.10.2014. i 19.ožujka 2014. proizlazi
točan način izračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje, a koji izračun vještak
A. B. nije primijenio prilikom izrade svog nalaza i mišljenja.

13.Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za knjigovodstveno-
financijske poslove D. K. dipl. oecc., čije vještačenje kao stručno,

4

Pr-5241/2021-33

argumentirano i objektivno, sud prihvaća, a sačinjeno je po uvidu u Plan rada i
evidencije o radnom vremenu i obračunskih lista tužitelja za utuženo razdoblje,
utvrđeno je da je tužiteljici u razdoblju od ožujka 2016. do travnja 2020. ukupno
manje isplaćena bruto plaća po osnovi dodataka na plaću, naknade plaće za vrijeme
korištenja godišnjih odmora i bolovanja u ukupnom iznosu od 73,44 EUR-a / 553,37
kn ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni br.19. Tablice 1., koja je prilog
vještačenja.

14.Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i
zdravstvenog osiguranja na sedamnaestoj sjednici održanoj 13. listopada 2014. je
donijelo zaključak br. 116 po kojem se naknada plaća za vrijeme godišnjeg odmora
izračunava u vrijednosti prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca
prije mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor, odnosno po metodologiji
sukladno Zaključku br. 63 sa 12. sjednice Povjerenstva održane 19. ožujka 2014.
Navedenim Zaključkom br. 63 prikazan je način izračuna koji je ugrađen u
programsko rješenje za centralni obračun plaća i koji za izračun plaće koristi
isplaćenu a ne ostvarenu bruto plaću u prethodna 3 mjeseca sukladno čl. 81 Zakona
o radu. Ovaj sud smatra da se iz tog razloga i pojavila razlika po osnovi godišnjeg
odmora bez obzira na ostvarene sate prekovremenog rada budući se primjenjuje
pogrešna metodologija koja nije bila matematički ispravljena u centralnom obračunu
plaća, a u skladu sa važećim Zakonom o radu koji propisuje da radniku pripada pravo
na naknadu plaće za godišnji odmor u visini ostvarene prosječne mjesečne plaće u
prethodna 3 mjeseca, ako je to povoljnije za njega.

14.Obzirom da je vještak D. K. dipl. oecc. u svom nalazu i mišljenju
primijenio ispravan način obračuna, a sukladno citiranim odredbama TKU-a i
citiranim zaključcima Povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i
zdravstvenog osiguranja, to je ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje
vještaka D. K. dipl. oecc., dok nije prihvaćen nalaz i mišljenje i dopuna
istog od strane vještaka A. B. dipl. oecc..

15.Slijedom navedenog, a imajući u vidu da ovaj sud drži utvrđenim da je
tužiteljici u razdoblju od ožujka 2016. do travnja 2020. ukupno manje isplaćena bruto
plaća po osnovi dodataka na plaću, naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih
odmora i bolovanja u ukupnom iznosu od 73,44 EUR-a / 553,37 kn, odnosno da
vještačenje stalnog sudskog vještaka D. K. dipl. oecc., kao stručno,
argumentirano i objektivno, sud prihvaća, ovaj sud je odbio prijedlog tuženika da se,
jer da u spisu postoje dva oprečna financijska vještačenja, izvede dokaz trećim
financijskim vještačenjem po vještaku izvan područja S.-dalmatinske županije.
Naime, kako je to već ranije pojašnjeno stav ovog suda je da je vještak D. K.
dipl. oecc. primjenio točan način izračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje,
odnosno u skladu sa zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a za
djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 13. listopada 2014. i 19.ožujka

2014., pa ovaj sud pozivom na odredbu čl. 10. ZPP-a, po kojoj je sud dužan nastojati
da se postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova ( spor male
vrijednosti ) drži utvrđenim kako visinu potraživanja tužiteljice u iznosu od 73,44
EUR-a / 553,37 kn, tuženik osim paušalnim prijedlogom da se provede treće
vještačenje po vještaku izvan područja S.-dalmatinske županije ničim nije
doveo u pitanje.

5

Pr-5241/2021-33

16.U odnosu na istaknuti prigovor zastare, a koji je tuženik istaknuo u
odgovoru na tužbu, za navesti je kako je isti u cijelosti neosnovan. Naime, tužba je
podnesena 16. ožujka 2021., time da je najstarija razlika naknade plaće dospjela na
naplatu 15. prosinca 2016., pa je očito kako nije prošao zastarni rok od 5 godina
propisan odredbom čl.139. Zakona o radu ( NN 93/14, 127/17 i 98/19 dalje: ZR).

15.Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane
obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2.
Zakona o uvođenju eura kao službene valute u R. H. ("Narodne
novine" br. 57/22) i Odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1
euro = 7,53450 kuna (2.624,58 kn : 7,53450 = 348,34 EUR).

16.Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09,
61/11 i 73/13, 93/14). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate
plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i
ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04,
73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i
čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne
obračunavaju zatezne kamate, zatezne kamate na bruto iznose plaće dosuđene su
kao u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154., čl. 155. i čl. 164. Zakona
o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22) pa je tužitelju, imajući u
vidu vrijednost predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15,
37/22 i 126/22 ) trošak za sastav tužbe 25 bodova, za sastav 3 podneska po 25
bodova, za zastupanje na 4 ročišta po 25 bodova, te trošak pristupa na ročište za
objavu presude 12,5 bodova, što pomnoženo sa 15,00 kn, uz PDV, daje iznos od
528,81 EUR-a / 3.984,38 kuna. Također, trebalo je tužitelju priznati i trošak
vještačenja u iznosu od 564,07 EUR-a / 4.250,00 kn, pa tako ukupni parnični trošak
tužitelja iznosi 1.092,88 EUR-a / 4.250,00 kuna. Na dosuđeni iznos parničnog troška
tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja pa do isplate na temelju
čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17).

Split, 30. studenog 2023.

SUDAC:

Eneja Stejskal Kanazir v. r.

6

Pr-5241/2021-33

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem
ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA: - punomoćniku tužitelja,

- tuženiku, - u spis