REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4375/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Jadranke Anić- Matić članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja ND, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotužiteljice PD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje oboje zastupa punomoćnik Andrea Grugan Šagud, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini, protiv tužene CD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Čavić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čavić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-58/2023-4 od 3. lipnja 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovn i broj P-143/2022-9 od 13. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije, u odnosu na postavljena pravna pitanja, se odbija.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije, u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelji su protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-58/2023-4 od 3. lipnja 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-143/2022-9 od 13. listopada 2022., podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Tužitelji su postavili tri pravna pitanja za koja smatraju da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"a) Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.1. u vezi čl.8. ZPP i povredu iz čl.354.st.2.toč.11. ZPP -a, kada postupajući po ovlaštenju iz čl.373a. ZPP-a, utvrdivši bitne činjenice različito od prvostupanjskog suda, preinači prvostupanjsku presudu, a da pri tome nije ocijenio sve izvedene dokaze, niti je obrazložio zbog čega pojedine dokaze prihvaćene po prvostupanjskom sudu ne prihvaća, odnosno zašto iste drugačije cijeni ??
b) Je li u postupku pred drugostupanjski sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.toč.11. ZPP -a, jer presuda ima nedostataka zbog koji se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i sami tih isprava i zapisnika?
C) Može li drugostupanjski sud u okviru ovlaštenja iz čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i odbiti tužbeni zahtjev uz utvrđenje koje nije utemeljeno na činjenicama iz obrazloženja prvostupanjske presude već na stanju spisa i suprotnim odlučnim okolnostima koje je drugačije ocijenio sud prvog stupnja (stvarna upotreba čl. 373.a ZPP)?".
2. Tužitelji smatraju da su ima povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje, pravo na jednakost svih pred zakonom i pravo na mirno uživanje vlasništva.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
5. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je povrat darovanog novčanog iznosa nakon raskida usmenog ugovora o darovanju sa uvjetom (nametom).
6. Postupajući na temelju odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu, jer se pobijana drugostupanjska odluka temelji na drugačijem činjeničnom utvrđenju od onog činjeničnog utvrđena na kojima se temelje postavljena pravna pitanja, a i djelomično su činjenične tvrdnje tužitelja u suprotnosti sa dokumentacijom koja je dostavljena uz prijedlog za dopuštenje revizije.
7. Naime, osporava se da bi se radilo o ugovoru o darovanju, iako iz činjeničnih navoda tužbe, a i iz izjave tužitelja o raskidu usmenog ugovora o darovanju sa uvjetom (nametom), proizlazi da tužitelji tužbeni zahtjev temelje na raskidu ugovora o darovanju.
8. Sud drugog stupnja svoju odluku temelji na stajalištu da nije bilo uvjeta za raskid ugovora o darovanju novčanog iznosa, budući da namet iz ugovora o darovanju, a koji se odnosi na stjecanje suvlasničkog dijela nekretnine ili ugovaranje tereta na nekretnini (pravo plodouživanja dijela nekretnine), nije ugovoren u pisanoj formi, pa ugovaranje takvog uglavka o nametu u usmenoj formi ima za posljedicu ništetnost tog uglavka o nametu.
9. Dakle, pobijana odluka se temelji na stajalištu da je uglavak o nametu, ako je i ugovoren, prilikom prihvata usmenog ugovora o darovanju kojim su tužitelji darovali tuženoj novčani iznos, ništetan.
10. S obzirom da se postavljenim pravnim pitanjima ne problematizira izraženo pravno stajalište o ništetnosti uglavka o nametu, postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP valjalo odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
11. Tužitelji nisu učinili vjerojatnim da su im povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje, pravo na jednakost pred zakonom i pravo na mirno uživanje vlasništva, jer je pobijanom odlukom na temelju činjeničnih tvrdnji iz tužbe te priloženih dokaza (naročito izjave o raskidu usmenog ugovora o darovanju sa uvjetom (nametom)), sud drugog stupnja dao jasne, dostatne i neproturječne razloge radi kojih smatra, da je eventualni uglavak o nametu ugovora o darovanju, ništetan.
12. Budući da tužitelji nisu učinili vjerojatnim da su im povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 14. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
