Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-83/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Željke Skomeršić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽD, zbog kaznenog djela protiv imovine – prijevarom iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe državnog odvjetnika, podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-282/2024.-3 od 24. prosinca 2024. u sjednici vijeća 14. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu je na temelju odredbe članka 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) optuženog ŽD oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom, opisano i kažnjivo po članku 236. stavak 1. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisano u izreci pobijane presude.
2. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP oštećenik je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.
3. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
4. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavak 1. ZKP s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu, prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
5. Odgovor na žalbu nije podnesen.
6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalba nije osnovana.
8. Državni odvjetnik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer je odbio dokazni prijedlog optužbe za ispitivanje djelatnika oštećenog trgovačkog društva HD na okolnost pod kojim je uvjetima ishođena kreditna kartica, kao i neplaćanja računa po istoj, a o čemu ima saznanja ovaj svjedok. Smatra da je obrana optuženika u cijelosti iskonstruirana i usmjerena na otklanjanje kaznenopravne odgovornosti, da je optuženik unaprijed znao kako neće podmirivati nastale troškove po kreditnoj kartici te je unatoč tome neistinito predočio u podnesenom zahtjevu da je zaposlen i ostvaruje prihode od 7.500,00 kuna pa je na taj način doveo u zabludu izdavatelja kreditne kartice koji je istu optuženiku i izdao, a optuženik priznaje da je u nekoliko dana korištenja kartice kupovao robu u vrijednosti od 10.000,00 do 15.000,00 kuna znajući da nema novca za podmirenje nastalih troškova po izdanoj kartici.
9. Protivno istaknutim žalbenim navodima ispravno je prvostupanjski sud zaključio da iz činjeničnog opisa ne proizlaze bitne sastavnice terećenog kaznenog djela. Naime, kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11. koje djelo se optuženom ŽD potvrđenom optužnicom stavlja na teret, prema činjeničnom opisanu, nije kazneno djelo. Ovo kazneno djelo čini onaj tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini. Prema činjeničnom opisu optuženik je u nakani da se nepripadno materijalno okoristi, što odgovara obilježju kaznenog djela – s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist, podnio zahtjev za izdavanje platne kartice „Diners“ TD Erste Card Club d.o.o. te je oštećeno trgovačko društvo „ne sumnjajući u ispravnost dostavljenih podataka“ izdalo mu traženu karticu pa su korištenjem iste nastali troškovi koji nisu podmireni. Iz ovakvog činjeničnog opisa proizlazi da nije opisana bitna sastavnica kaznenog djela prijevare - dovođenje oštećenika u zabludu lažnim prikazivanjem činjenica jer nije opisano koje je to podatke optuženik unio u zahtjev za izdavanje platne kartice, a u čiju „ispravnost“ oštećenik nije posumnjao, niti je opisano čime je oštećenik održavan u zabludi, a s obzirom da se i ovaj modalitet počinjenja kaznenog djela prema zakonskom opisu optuženiku stavlja na teret. Propušteno je opisati čime to, konkretno, je optuženik doveo u zabludu oštećenika pa da mu ovaj izda karticu, primjerice je li to zaposlenje optuženika pa je lažno unio u zahtjev za izdavanje kartice da je zaposlen, a što nije, je li to visina plaće, ili je to možda obećanje da će uredno plaćati nastale troškove, tako da opisano ponašanje optuženika ne sadrži bitnu sastavnicu kaznenog djela prijevare, nije opisano dovođenje u zabludu lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu, niti je opisano održavanje u zabludi, stoga djelo koje se optuženiku stavlja na teret prema zakonskom opisu iz optužnice, nije kazneno djelo jer u činjeničnom opisu nisu opisane bitne sastavnica tog djela. Činjenični opis optužnice, a prema odredbi članka 342. stavak 1. ZKP, između ostalog, sadrži opis djela iz kojeg proistječu zakonska obilježja kaznenog djela, što je propušteno učiniti u konkretnoj optužnici. S obzirom da ova manjkavost činjeničnog opisa egzistira još od podizanja optužnice, nije bilo mjesta niti potvrđivanju optužnice od strane optužnog vijeća, međutim, kada je već takva optužnica potvrđena i postupak prešao u raspravnu fazu, ispravno je prvostupanjski sud pozivajući se na odredbu članka 453. točka 1. ZKP oslobodio optuženika optužbe.
10. Vezano za žalbenu osnovu nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, žalitelj ukazuje da je sud propustio utvrditi okolnosti vezane uz dovođenje oštećenika u zabludu, koje okolnosti je žalitelj prethodno propustio opisati u činjeničnom opisu pa kako djelo koje se optuženiku stavlja na teret nije kazneno djelo, nema mjesta ocjenjivanju ovih žalbenih navoda.
11. Slijedom navedenog, kako ispitivanjem pobijane presude ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio povrede na koje, u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP. odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 14. listopada 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Koraljka Bumči
