Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-1216/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, mr.sc.Iris Gović Penić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i Ines Kovačević kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LS iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Zorić & Bahat iz Zagreba, protiv tuženika ad 1. Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 18683136487, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu i tuženika ad 2. AS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-24/2019-26 od 9. rujna 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 14. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-24/2019-26 od 9. rujna 2021.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

"I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se nedopuštenom ovrha na ½ dijela nekretnine upisane u zk uložak br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], dvor, 109 m² i kč. br. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvor, 217 m² (kuća 80 m², garaža 37 m², dvor 100 m²), određena u navedenom predmetu ovrhovoditelja Republike Hrvatske – Ministarstvo financija, ovršenika AS pod poslovnim brojem Ovr – 2359/2020.

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel u Omišu, u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica], dvor, površine, 109 m², kat. čest. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvor, površine, 217 m², (kuća, površine, 80 m², garaža, površine, 37 m², dvor, površine, 100 m²), sve ukupne površine 326 m², uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe upisa pod brojem Z – 1135/09, odnosno upisa založnog prava (hipoteke) na temelju "ovršnog Sporazuma br. 136/09 o zasnivanju založnog prava (simultane hipoteke) na nekretninama od 15. srpnja 2009., uknjiženog prava zaloga na nekretnini u A, za kredit podijeljen Boljava d.o.o. Split, OIB: 27226587799, u iznosu od 9.800.000,00 kuna (slovima: devetmilijuna i osamstotisuća kuna) s korištenjem s najviše šest zahtjeva za povlačenje s krajnjim rokom korištenja do 31. svibnja 2010., interkalarne kamate u visini redovne kamate eventualne zakonske zatezne kamate, koje su promjenjive i nuzgredice iz navedenog sporazuma", u korist: Republika Hrvatska, Ministarstvo Financija, OIB: 18683136487."

II. Odbija se kao neosnovan podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se nedopuštenom ovrha na ½ dijela nekretnine upisane u zk uložak br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], dvor, 109 m² i kč. br. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvor, 217 m² (kuća 80 m², garaža 37 m², dvor 100 m²), određena u navedenom predmetu ovrhovoditelja Republike Hrvatske – Ministarstvo financija, ovršenika AS pod poslovnim brojem Ovr – 2359/2020.

2. Nalaže se tuženiku ad 1. da tužiteljici izda tabularnu ispravu – brisovno očitovanje, prikladno za brisanje založnog prava (hipoteke) na temelju "ovršnog Sporazuma br.136/09 o zasnivanju založnog prava (simultane hipoteke) na nekretninama od 15. srpnja 2009., uknjiženog prava zaloga na nekretnini u A, za kredit podijeljen Boljava d.o.o. Split, OIB: 27226587799, u iznosu od 9.800.000,00 kuna (slovima: devetmilijuna i osamstotisuća kuna) s korištenjem s najviše šest zahtjeva za povlačenje s krajnjim rokom korištenja do 31. svibnja 2010., interkalarne kamate u visini redovne kamate eventualne zakonske zatezne kamate, koje su promjenjive i nuzgredice iz navedenog sporazuma", u korist: Republika Hrvatska Ministarstvo Financija, OIB: 18683136487, upisane pod brojem Z – 1135/09, u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica], dvor, površine, 109 m², kat. čest. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvor, površine, 217 m², (kuća, površine, 80 m², garaža, površine, 37 m², dvor, površine, 100 m²), sve ukupne površine 326 m², sve u roku 15 dana, a koju će ispravu u suprotnom zamijeniti ova presuda."

III. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana naknadi tuženiku ad 1. trošak parničnog postupka u iznosu od 296.000,00 kn, sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

2. Protiv ove presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog svih žalbenih razloga.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 8/14 i 70/19, 80/22), na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a kao niti one koje se ističu u žalbi. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

5. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom sporu, te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

6. Sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo.

7. U tužbi od 17. siječnja 2019. tužiteljica je navela da je Rješenjem Općinskog suda u Splitu od 13. prosinca 2018. pod brojem Ovr – 5588/2015, tužiteljica – podnositeljica prigovora upućena u parnicu radi proglašenja iste ovrhe nedopuštenom. Tužiteljica i tuženik ad 2. AS da su bračni drugovi od 14. prosinca 1985., kojeg dana da su stupili u brak. Za trajanja braka tužiteljica i tuženik ad 2. da su kupili niže opisanu nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu, i to: ZU. 1669, K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], dvor, površine 109 m², kat. čest. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvor, površine217 m², (kuća, površine 80 m², garaža, površine 37 m², dvor, površine, 100 m²), sve ukupne površine 326 m²,a na kojoj nekretnini da se vodi ovršni postupak pod gornjim brojem. Predmetna nekretnina da je kupljena iz sredstava ostvarenih radom tužiteljice i tuženika ad 2. za vrijeme trajanja bračne zajednice i da predstavlja bračnu stečevinu. Odredbom (zakonskom presumpcijom) 253. Obiteljskog zakona da je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini. Nastavno na navedeno tužiteljica da ima takvo pravo koje sprječava ovrhu. Slijedom naprijed navedenog, tužiteljica predlaže donošenje presude kako glasi u izreci prvostupanjske presude.

8. Iz izvatka iz zemljišne knjige za zk uložak br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (priložen spisu ovog suda pod poslovnim brojem Ovr – 2359/2020) proizlazi da je na čest. zem. [katastarska čestica] dvor, 109 m² i čest. zem. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvor, 217 m² (kuća 80 m², garaža 37 m², dvor 100 m²), upisan vlasnikom tuženik ad 2. za cijelo, dok da je na temelju ovršnog Sporazuma broj 136/09 o zasnivanju založnog prava (simultane hipoteke) na nekretninama od 15. srpnja 2009., uknjiženopravo zaloga na nekretnini u A, za kredit podijeljen Boljava d.o.o. Split, OIB: 27226587799, u iznosu od 9.800.000,00 kn s korištenjem s najviše šest zahtjeva za povlačenje s krajnjim rokom korištenja do 31. svibnja 2010. godine, interkalarne kamate u visini redovne kamate, eventualne zakonske zatezne kamate koje su promjenjive i nuzgredice iz navedenog sporazuma u korist Fonda za razvoj i zapošljavanje Zagreb, OIB: 62316313140.

9. Iz izvatka iz matične knjige vjenčanih proizlazi da su tužiteljica i tuženik ad 2. zaključili brak 14. prosinca 1985. u [adresa], BiH, a koji upis je izvršen pod rednim brojem 10 za godinu 1985. u matičnoj knjizi vjenčanih koja se vodi za mjesto [adresa].

10. Iz Kupoprodajnog ugovora za predmetnu nekretninu proizlazi da je isti zaključen između OS, kao prodavatelja i tuženika ad 2. kao kupca 3. srpnja 1995., a da su predmet navedenog ugovora nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi dvorište površine 109 m² i čest. zem. [katastarska čestica], u naravi kuća površine 80 m², terasa površine 37 m², dvorište površine 100 m², upisane u ZU 1669, K. O. [katastarska općina].

11. Iz Sporazuma br. 136/09 o zasnivanju zajedničkog založnog prava (simultane hipoteke) na nekretninama zaključenog između Fonda za razvoj i zapošljavanje, Zagreb, Hrvatske poštanske banke d.d., Boljava d.o.o. kao korisnika kredita, tuženika ad 2. kao protivnika osiguranja, VS kao protivnika osiguranja i HS kao jamca platca 15. srpnja 2009. proizlazi da navedenim Sporazumom i to u toč. 2. 2. tuženik ad 2. jamči da zemljišnoknjižno stanje opisano u izvatku iz zemljišnih knjiga za kat. čest. [katastarska čestica] površine 109 m² i kat. čest. [katastarska čestica] površine 217 m², ZU 1669, K. O. [katastarska općina], u pogledu vlasništva na tim nekretninama, stvarnih prava koje terete nekretnine i svih upisa odgovara stanju u naravi, te tuženik ad 2. potpisom ovog Sporazuma izričito i neopozivo dopušta da se u korist Fonda za razvoj i zapošljavanje, a radi osiguranja tražbine iz Ugovora o dugoročnom kreditu i Dodataka istom (temeljem kojih postoji novčana tražbina Fonda prema korisniku kredita u iznosu od 9.800.000,00 kn) zasnuje zajedničko založno pravo (simultana hipoteka) na naprijed navedenim nekretninama.

12. Iz Rješenja o ovrsi broj Ovr – 5588/15 od 27. srpnja 2015.proizlazi da je istim određena predložena ovrha ovrhovoditelja Republike Hrvatske protiv ovršenika AS i to na temelju Sporazuma o preuzimanju poslova bivše Samostalne službe za razvoj Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva od 15. ožujka 2012., ovjerenog kod Javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba, pod poslovnim brojem Ov

– 3331/2015 15. ožujka 2015. i na temelju Sporazuma broj 136/09 o zasnivanju zajedničkog založnog prava (simultane hipoteke) na nekretninama od 15. srpnja 2009. solemniziranog kod javnog bilježnika Ilije Šarića u Splitu, pod poslovnim brojem Ov – 6012/09 15. srpnja 2009. koji sadrži potvrdu ovršnosti i koji predstavlja ovršnu ispravu na temelju potvrde ovršnosti od 14. listopada 2014. i izvoda iz poslovnih knjiga Ministarstva financija na dan otvaranja stečaja 6. listopada 2014. Ur.br: III – 328/02-2015 i izvješća Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Sektora upravljanja imovinom od 26. veljače 2015., računa Javnog bilježnika Ilije Šarića broj 327/VP/1 od 5. ožujka 2015. iračuna Javnog bilježnika Ilije Šarića broj 326/VP/1 od 5. ožujka 2015. radi naplate novčanog potraživanja ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 11.468.329,17 kn i to na ime dospjele glavnice 9.800.000,00 kn, zateznih kamata 693.707,32 kn te redovnih kamata u iznosu od 973.130,60 kn, troška javnobilježničke pristojbe u iznosu od 1.403,25 kn i 90,00 kn kao i troškova ovog ovršnog postupka, na nekretnini u vlasništvu tuženika ad 2. za cijelo i to baš čest. zem. [katastarska čestica], oznake zemljišta kuća, garaža i dvor, ukupne površine 326 m², ZU 1669, K. O. [katastarska općina], kao vlasništvu tuženika ad 2. kao ovršenika za cijelo.

13. iz Rješenja pod poslovnim brojem Ovr – 5588/15 od 13. prosinca 2018. Proizlazi da je istim tužiteljica upućena da protiv ovrhovoditelja – tuženika ad 1. i ovršenika – tuženika ad 2. pokrene parnicu radi proglašenja da je nedopuštena ovrha određena rješenjem o ovrsi ovog suda broj Ovr – 5588/2015 od 27. srpnja 2015. za udio od ½ na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 1669, K. O. [katastarska općina].

14. Odredbom čl. 59. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novione br.S 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, u daljnjem tekstu OZ) određeno je da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, može podnijeti prigovor protiv ovrhe, tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. Odredbom čl. 60. OZ-a određeno je da ako se ovrhovoditelj u propisano roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svog prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom. Odnosno, ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.

15. Dakle, tužiteljica i tuženik ad 2. sklopili su brak 1985., a kupoprodajni ugovor predmet kojeg su nekretnine u odnosu na koje se zahtjeva proglašenje ovrhe nedopuštenom, zaključen je 3. srpnja 1995.

16. U ovom predmetu pri odlučivanju o osnovanosti tvrdnje tužiteljice da bi predmetne nekretnine predstavljale bračnu stečevinu pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, u daljnjem tekstu ZBPO) koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja tih nekretnina. Odredbom čl. 271. ZBPO-a propisano je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine njihova je zajednička imovina. Odredbom čl. 279. ZBPO-a je propisano da svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iste imovine. Odredbom čl. 281. ZBPO-a je propisano da će se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini odrediti prema njegovom doprinosu stjecanju te imovine. Stavkom 2. istog članka je propisano da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Odredbom čl. 283. ZBPO-a određeno je da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno.

17. Imajući u vidu da ZBPO ne sadržava odredbe o valjanosti raspolaganja jednog bračnog druga zajedničkom imovinom, ovdje treba primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/69, 91/96, 112/99, 88/01, 111/03, u daljnjem tekstu ZOO) kao općeg propisa obveznog prava i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06, u daljnjem tekstu ZV) koji je kao propis koji uređuje pravni institut vlasništva bio na snazi kada je tuženik ad. 2 raspolagao predmetnom nekretninom. Naime, založno pravo je zasnovano tijekom 2009., a tada je na pravnoj snazi bio upravo ZV.

18. Odredbom čl. 322. st. 1. ZOO-a određeno je da ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva, ništetan je osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon o određenom slučaju ne propisuje što drugo.

19. Odredbom čl. 57. st. 3. ZV-a određeno je da kad je stvar na temelju zakona u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više zajedničara, nema utjecaja na to činjenica da je u zemljišnim knjigama ili bilo gdje drugdje prikazana kao vlasništvo nekoga od njih, osim prema trećim osobama čije se povjerenje u prometu štiti.

20. Odredbom čl. 61. ZV-a određeno je da stvari u zajedničkom vlasništvu zajedničari raspolažu zajednički i jedan od zajedničara može raspolagati stvarju samo na temelju ovlasti koju su mu za takvo raspolaganje dali svi drugi zajedničari. To pravilo ima iznimku u stavku 2. istog članka jer se određuje da radi zaštite povjerenja u pravnom prometu, treća osoba može temeljem pravnog posla koji nije sklopljen sa svim zajedničarima, steći pravo vlasništva na nekretninama pod pretpostavkama pod kojima se štiti povjerenje u zemljišne knjige, ako vlasništvo nije bilo upisano u zemljišnim knjigama kao zajedničko, a to pravilo primjenjuje se i glede stjecanja drugih stvarnih prava na zajedničkoj stvari kako je to propisano odredbom čl. 61. st. 2. ZV-a.

21. Odredbom čl. 122. st. 1. ZV-a regulirano je načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Citirana zakonska odredba propisuje da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. Sukladno odredbi čl. 122. st. 3. ZV-a proizlazi da nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.

22. Odredbom čl. 124. st. 1. ZV-a određeno je da stjecatelj koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasništva nekenekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuđa prava, tereti ni ograničenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis.

23. Imajući u vidu da su sporne nekretnine glede kojih se traži proglašenje nedopuštenosti ovrhe u 1/2 dijela, uknjižene na tuženika ad 2. za cijelo kao vlasnika, da je upravo tuženik ad 2. zaključujući Sporazum br. 136/09 o zasnivanju zajedničkog založnog prava (simultane hipoteke) na navedenim nekretninama jamčio da zemljišnoknjižno stanje istih odgovara stvarnom stanju, da u vrijeme podnošenja prijedloga za upis založnog prava iz zemljišnoknjižnog izvatka nije bilo vidljivo da na nekretninama postoje tuđa prava, te da tužiteljica sve do isticanja prigovora u ovršnom postupku 27. rujna 2016. koji se vodi između tužene ad 1. kao ovrhovoditelja i tuženika ad 2. kao ovršenika nije reagirala, niti poduzela niti jednu od mogućih radnji u zaštiti svog izvanknjižnog stvarnog prava (zahtijevala upis svog izvanknjižnog prava, pokrenula parnični postupak radi utvrđenja bračne stečevine, zahtijevala zabilježbu spora), to je pravilno sud prvog stupnja zaključio da je tužena ad 1. stekla založno pravo u dobroj vjeri te da uživa zaštitu povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige, a slijedom čega nije osnovan zahtjev tužiteljice za proglašenje ovrhe nedopuštenom na 1/2 dijela nekretnina.

24. Zbog navedenoga je pravno neodlučno jesu li I u kojem omjeru predmetne nekretnine bile stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice nje i tuženika ad 2.

25. Paravilan je i zaključak suda prvog stupnja da, pod pretpostavkom da su predmetne nekretnine uistinu i predstavljale bračne stečenu, se tužiteljica vlastitim propustima izložila riziku da netko treći u međuvremenu pozivajući se na načelo povjerenja u zemljišne knjige, stekne stvarna prava i na njezinom suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina. To iz razloga jer se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je stečeno na temelju zakona nije bilo upisano (čl. 130. st. 2. ZV-a).

26. Slijedom navedenoga, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio neosnovanim tužbene zahtjeve tužiteljice te je žalba tužiteljice kao neosnovana odbijena primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a i prvostupanjska je presuda potvrđena.

U Zagrebu 14. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević