Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-351/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Gabriele Topić Kordej i Marijana Vugića kao članova vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja RU, OIB [osobni identifikacijski broj], [obrt] 2, [adresa], koga zastupa punomoćnik Hrvoje Jukić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke ČU, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & partneri d.o.o. iz Zagreba i punomoćnik Branimir Ždravac, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. RUZ, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa poseban skrbnik TU, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, odlučujući o prijedlogu oca za povratom nezakonito zadržanog djeteta, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-705/2025-27 od 18. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 14. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba i dopuna žalbe protustranke i ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-705/2025-27 od 18. rujna 2025. te se predmet vraća na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja naložen je povratak mlt. djeteta RUZ u [adresa].

2.1. Žalbu i dopunu žalbe protiv navedenog rješenja podnijela je protustranka, pozivom na žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP). Predlaže preinačiti osporeno rješenje i odbiti zahtjev za povratak mlljt. djeteta te da joj se nadoknadi trošak sastava žalbe ili osporeno rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje.

2.2. Predlagatelj u odgovoru na žalbu i dopunu žalbe osporava žalbene navode protustranke te predlaže žalbu i dopunu žalbe odbiti kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

3. Žalba i dopuna žalbe su osnovane.

4. Kada je prihvatio zahtjev predlagatelja i naložio povratak mlt. djeteta stranaka u Republiku Austriju, prvostupanjski je sud primijenio mjerodavne odredbe čl. 1.a i čl. 12. Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece potpisane 25. listopada 1980. u Hagu ("Službeni list SFRJ – Međunarodni ugovori 7-23/91 i "Narodne novine – Međunarodni ugovori" br. 8/18, dalje: Konvencija/80), zaključujući kako su ostvarene pretpostavke nezakonitog odvođenja i zadržavanja iz čl. 3. st. 1. dok pretpostavke za iznimku iz čl. 13. st. 1.b. i st. 2. Konvencije/80 nisu ostvarene.

5. Navedenu odluku je prvostupanjski sud donio temeljem utvrđenja da je dana 24. ožujka 2025. godine na prvostupanjskom sudu zaprimljen zahtjev predlagatelja RU, proslijeđen od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, radi povratka u Republiku Austriju mlt. RUZ, a temeljem Haške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece (od 25. listopada 1980. godine, Sl.list MU 7/91, notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je stranka od 8. listopada 1991. NN MU 4/94; u daljnjem tekstu Konvencija). U zahtjevu se navodi kako je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, putem središnjeg tijela Republike Austrije ovlaštenog za postupanje po predmetnoj konvenciji, dostavljen zahtjev za povratak protupravno zadržanog djeteta predlagatelja RU iz kojeg proizlazi da majka ČU nije spremna dogovorno vratiti mlt. dijete u Republiku Austriju, gdje je mlt. dijete do tada živjelo, pa predlaže provođenje postupka te donošenje odluke povodom zahtjeva za vraćanje.

6.1. Kao nesporno je utvrđeno da je mlljt. dijete stranaka rođeno **.**.2024. u [adresa] gdje su s oba roditelja s mlljt. djetetom stanovali do prosinca 2024. kada je nakon međusobne svađe protustranka kontaktirala policiju i predlagatelju je zabranjeno da joj priđe na udaljenost manju od 100 metara, odnosno da dođe u stan. Nakon kontakta sa Socijalnom službom Austrije, Centrom za nasilje u Austriji te Sigurnom kućom u Hrvatskoj organiziran je prijevoz protustranke i mlt. djeteta u Hrvatsku te se od tada do danas majka i mlt. FU nalaze u sigurnoj kući na području Republike Hrvatske. U Austriji je u tijeku postupak razvoda braka stranka i odluke o skrbi nad mlt. djetetom te za sada nije donesena bilo kakva odluka s time da nema suglasnosti oca da majka sa djetetom ode u Republiku Hrvatsku, dakle, utvrđeno je da je mlljt. LU odvedena bez suglasnosti oca koji traži da se mlljt. dijete vrati u Republiku Austriju gdje ima uobičajeno boravište.

6.2. Nadležni Stručni tim u Republici Hrvatskoj navodi: „kako je njihova procjena da je mlt. RUZ trenutno adekvatno zbrinuta te da majka ČU na primjeren način zadovoljava sve njezine potrebe. Dijete ne pokazuje znakove traumatizacije, što je u skladu i s procjenom psihologinje iz Udruge u kojoj je dijete smješteno. Ako bi se dijete zajedno s majkom vratilo u [adresa] i tamo ostvarivalo osobne odnose s ocem, stručni tim procjenjuje da se takvo što ne bi nepovoljno odrazilo na daljnji psihoemocionalni razvoj djeteta. Međutim, budući da je otac mlt. FU zadnji put vidio u prosincu 2024. godine, a dijete je niske kronološke dobi, odnos sigurne privrženosti između djeteta i oca potencijalno nije uspostavljen, stoga je potrebno uvoditi postepene, redovite, ali kontinuirane kontakte oca i djeteta. Prisutnost i uključenost oba roditelja u rastu i razvoju mlt. djeteta je od iznimne važnosti. Oba roditelja smatraju da raspolažu adekvatnim roditeljskim kompetencijama i izvještavaju o vlastitim snagama. Za dobrobit mlt. djeteta bilo bi poželjno da roditelji uspostave dogovor prema kojem bi dijete imalo mogućnost stalnih kontakata s oba roditelja. Mišljenja su da je u interesu mlt. djeteta da oba roditelja suradnički funkcioniraju u svrhu zaštite i dobrobiti njihova djeteta. Povratak mlt. djeteta zajedno s majkom u Austriju i kontakt mlt. djeteta s ocem nisu procijenjeni kao potencijalno štetni za dijete, pod uvjetom da se pristupi pažljivo i postepeno.“

6.3. Poseban skrbnik mlt. djeteta navodi da iz dopisa [obrt] proizlazi kako su bili upoznati s obiteljskim prilikama stranaka u vidu njihovih međusobnih sukoba te je također utvrđeno da ne postoji ugroženost djeteta u obitelji i da su oba roditelja bili vrlo angažirani oko skrbi za mlt. dijete. Predlagatelj već duže vrijeme nije ostvarivao kontakt s mlt. djetetom, a u svojem iskazu izjavio je kako je spreman ustupiti majci i mlt. djetetu stan u slučaju povratka u [adresa], kako bi majka sama s djetetom boravila u stanu. Zaključak je posebnog skrbnika kako iz provedenog postupka ne proizlazi da postoji ozbiljna opasnost da bi povratak djeteta u [adresa] izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo mlt. dijete u nepovoljniji položaj.

7. Prvostupanjski sud je saslušao obje stranke i prihvatio mišljenje stručnog tima nadležnog zavoda za socijalnu skrb i zaključio da ne postoji ozbiljna opasnost da bi povratak u [adresa] bilo potencijalno opasno za dijete, a u prilog tome zaključku uzeto je u obzir i identično mišljenje posebnog skrbnika mlljt. djeteta.

8. Protustranka u bitnome u žalbi kao i tijekom prvostupanjskog postupka navodi da je predlagatelj svojim protupravnim ponašanjem prema njoj (psihičko i fizičko nasilje) u prisutnosti djeteta, ugrozio dobrobit i interese mlljt. djeteta te da zbog toga postoji ozbiljna opasnost da bi povratkom dijete bilo dijete bilo ponovno izloženo psihološkoj traumi ili bi dijete na drugi način bilo dovedeno u nepovoljan položaj. Tvrdi da prvostupanjski sud nije prihvatio njen prijedlog za dopunu mišljenja nadležnog stručnog tima u kojem bi se uzele u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja radi pravilne ocjene prvostupanjskog suda o postojanju okolnosti iz odredbe čl. 13. st. 1. t. b) Konvencije kao niti činjenicu da je predlagatelju određena zabrana približavanja, i da je protiv predlagatelja podnesena kaznena prijava zbog nasilja u obitelji.

9. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti određene bitne povrede odredaba postupka u smislu čl. 365. ZPP-a, ovaj sud nalazi da je predmetno rješenje opterećeno bitnom povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju osnovano ukazuje i žalba protustranke jer se rješenje ne može ispitati jer nisu jasno navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama.

10.1. Naime, člankom 1.točka a) Konvencije propisano je kako su ciljevi Konvencije osigurati što hitniji povratak djece nezakonito odvedene ili zadržane u nekoj državi ugovornici.

Odredbom članka 3. stavak 1. navedene Konvencije propisano je kako se odvođenje ili zadržavanje djeteta smatra nezakonitim: -ako predstavlja povredu prava na skrb što ga je dobila osoba, institucija ili bilo koje drugo tijelo, kolektivno ili pojedinačno, po zakonu države u kojoj je dijete imalo redovno boravište neposredno prije odvođenja ili zadržavanja, te -ako su se u vrijeme odvođenja ili zadržavanja ta prava ostvarivala kolektivno ili pojedinačno, ili bi se bila ostvarivala da nije došlo do odvođenja ili zadržavanja.

Prema članku 5. Konvencije izraz "pravo na skrb" uključuje prava koja se odnose na brigu o ličnosti djeteta, osobito pravo na određivanje mjesta boravka djeteta.

Člankom 12. stavak 1. Konvencije određeno je da ako je dijete nezakonito odvedeno ili zadržano u smislu članka 3., a na dan početka postupka pred sudskim ili upravnim organom države ugovornice u kojoj se dijete nalazi proteklo je manje od jedne godine od dana nezakonitog odvođenja ili zadržavanja, nadležni organ naređuje momentalni povratak djeteta.

Odredbom članka 13. stavak 1. Konvencije propisano je da bez obzira na odredbe prethodnog članka, sudski ili upravni organ države kojoj se zahtjev upućuje nije dužan narediti povratak djeteta ako osoba, institucija ili drugo tijelo koje se suprotstavlja njegovu povratku utvrdi:

a) da osoba, institucija ili drugo tijelo koje se brine o ličnosti djeteta nije stvarno ostvarilo pravo na skrb u vrijeme odvođenja ili zaduženja, ili da se suglasilo ili naknadno pristalo na odvođenje ili zadržavanje,

b) da postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihološkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepovoljan položaj.

Stavkom 2. istog članka propisano je da sudski ili upravni organ može također odbiti odrediti povratak djeteta ako utvrdi da se dijete suprotstavlja povratku i da je ono napunilo godine i steklo stupanj zrelosti zbog čega je primjereno uzimanje u obzir njegovo mišljenje.

10.2. Dakle, od odlučne je važnosti u ovakvom postupku temeljito raspraviti tvrdnje protustranke da bi povratkom djeteta ono bilo izloženo ozbiljnoj opasnosti od psihičke traume do koje može doći u situaciji kada nije dijete osobno, ali je majka izložena agresiji od oca djeteta, a zbog kojeg ponašanja je u konkretnom slučaju ocu bilo zabranjeno približavanje majci i dolazak u stan u [adresa] i zbog čega je ona zajedno s djetetom prevezena iz [adresa] u sigurnu kuću u [adresa] gdje se i danas nalazi zajedno s djetetom.

11. Nadalje, treba voditi računa i o tome da se može naložiti povratak djeteta i kada se dokaže ozbiljna opasnost po dijete. S tim u vezi potrebno je u smislu odredbe čl. 11. st. 4. Uredbe Bruxelles IIa utvrditi postoji li ograničenje iznimke „ozbiljne opasnosti“ predviđenu u čl. 13. st. 1. t. B Haške konvencije iz 1980. koje u načelu utvrđuje da će dijete uvijek biti predano čak i ako bi povratak mogao izložiti dijete psihičkim ili fizičkim ozljedama ili ga staviti u nepovoljnu situaciju, ako se ustanovi da su poduzete sve potrebne mjere kako bi se osigurala zaštita djeteta nakon povratka u [adresa]. Potrebne mjere ovisno o konkretnoj situaciji mogu se odnositi npr. na pružanje sigurnog smještaja majci i/ili djetetu (što je često u slučajevima u kojima je majka otela dijete u biljegu od obiteljskog nasilja ili agresivnosti oca ili npr. osiguranje da će se otac, koji se smatra izvorom opasnosti, držati dalje od majke i djeteta po njihovom povratku). Pri tome je potrebno ispitati hoće li takve mjere biti poduzete u praksi, a ne samo da za njih postoji teorijska mogućnost, dakle potrebno je utvrditi jesu li tijela države članice u koju treba naložiti povratak djeteta poduzele konkretne mjere za zaštitu djeteta ukoliko se utvrdi da za dijete postoji ozbiljna opasnost.

12. O navedenim odlučnim činjenicama nije prvostupanjski sud dao razloge zbog čega je pobijano rješenje opterećeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, slijedom čega se prvostupanjska odluka ne može ispitati, a na nju osnovano ukazuje i žalba protustranke.

13. Stoga je postupajući temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u svezi s čl. 381. valjalo prihvatiti žalbu protustranke, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u kojem će prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom odlukom, provesti predložene dokaze radi utvrđenja postojanja ozbiljne opasnosti po dijete kojemu može biti izloženo povratkom u [adresa] na koje ukazuje protustranka, vodeći računa i o tome da ako se utvrdi da ozbiljna opasnost postoji, jesu li poduzete i koje konkretne mjere za zaštitu djeteta u [adresa], odnosno gdje se i na koji način dijete treba vratiti, te po potrebi izvesti druge dokaze koje stranke eventualno predlože te uz ocjenu svih izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) utvrditi sve odlučne činjenice i pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o osnovanosti zahtjeva predlagatelja.

14. Radi svega iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

15. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 14. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.