Poslovni broj: 62 Pn-27/2021-50

 

 

                     

           Republika Hrvatska

         Općinski sud u Osijeku

   31000 Osijek, Europska avenija 7

          Stalna služba u Valpovu

31550 Valpovo, K.P.Krešimira IV br.3

Poslovni broj: 62 Pn-27/2021-50

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sutkinji toga suda Tatjani Varžić, u pravnoj stvari tužitelja M. M., OIB:… iz B., L. G., zastupan po punomoćniku M. L., odvjetniku iz O., protiv tuženika A. osiguranje d.d. Z., L., OIB:…, zastupanog po punomoćniku B. N., odvjetniku iz O. društva G. & partneri iz Z., P. O., nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 19. listopada 2023. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, na ročištu za donošenje i objavu presude 30. studenog 2023.,                                                      

 

 

p r e s u d i o     j e

 

              I. Nalaže se tuženiku A. osiguranje d.d., Z., da tužitelju M. M. iz B., , na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 2.768,86 EUR[1] / 20.862,00 kn, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od 25. srpnja 2019 god. pa do isplate.

 

              II. Nalaže se tuženiku A. osiguranje d.d., Z., L. 2, da tužitelju M. M. iz B.,  na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 537,53 EUR¹ / 4.050,00 kn , zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od presuđenja pa do isplate.

 

              III. O d b i j a   s e  zahtjev tužitelja na ime naknade neimovinske i imovinske štete, iznad dosuđenog, kao neosnovan.

 

              IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.401,27 EUR[2] / 10.557,87 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od donošenja ove presude pa do isplate, a sve u roku 15 dana.

 

              V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka u preostalom dijelu iznad dosuđenog, kao neosnovan.

             

i

 

r i j e š i o   j e

 

              Utvrđuje se da je tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete u iznosu od 11.394,35 kn / 1.512,29 EUR.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Tužitelj je podnio ovome sudu tužbu protiv tuženika radi naknade štete. 

1.1. U činjeničnim navodima tužbe tužitelj tvrdi da je kao vozač motocikla marke „Suzuki“ doživio prometnu nesreću 25. srpnja 2019. god. u 16,05 sati u B. u ulici L. G. 106, a za koju prometnu nesreću je jedino i isključivo odgovoran D. Š., koji je tom prilikom upravljao osobnim automobilom marke BMW SERIJA 3, reg. oznaka .... - koje je osigurano za ovaj štetni događaj tuženikovom policom obveznog osiguranja broj: 068300766376 - na način da je oduzeo prednost prolaska tužitelju iznenadnim naglim presijecanjem i zaustavljanjem na kolniku u vrijeme kada se tužitelj motociklom de facto nalazio u položaju na cesti neposredno s lijeve strane osobnog automobila u vlasništvu tuženikovog osiguranika, pa u takvom vremenskom i prostornom odnosu u konkretnoj prometnoj situaciji i pri najvećoj dopuštenoj brzini tužitelj niti bilo koji drugi prosječno osposobljeni vozač nije imao vremenske i prostorne mogućnosti za zaustavljanje motocikla prije udara u vozilo kojim je upravljao  osiguranik tuženika.

1.2. Tužitelj je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio ozljede teške naravi u vidu frakture artikulacijskih nastavaka C4 i C5 desno i lamine C4 s desne strane. Ova višestruka neimovinska šteta kao posljedica prometne nesreće se ogleda, pored zadobivenih ozljeda, i u pretrpljenom intezivnom primarnom strahu, zatim i strahu zbog zabrinutosti za ishod liječenja, a isto tako i kroz doživljene duševne boli i sekundarni strah, koji još uvijek trpi. Slijedom navedenog, tužitelj navodi da je pretrpio štetu: - za pretrpljene fizičke bolove zbog obostrano ograničene pokretljivosti vrata, kao i ograničenosti pokreta ruke, zatim glavobolje, prisutne bolnosti u desnom laktu i vratu sa širenjem na druge gornje ekstremitete, oslabljenost motorne snage desne šake, njihovo trajanje i intenzitet, kao i druge neugodnosti vezane uz samo bolničko liječenje kao što je podvrgavanje operativnom zahvatu, hospitalizacija, razne vrste imobilizacija i fiksacija – schanzov okovratnik, obavljanje pregleda i pretraga, osobito rendgenska snimanja, dobivanje infuzije, transfuzije, injekcije, posjećivanje ambulante, konzumiranje lijekova, mirovanje, provođenje propisane fizikalne terapije, kako slijedi: - za pretrpljene bolove jakog intenziteta iznos od 14.000,00 kn; - za pretrpljene bolove srednje jakog intenziteta iznos od 12.000,00 kn ; - za pretrpljene bolove blagog intenziteta iznos od 6.000,00 kn; - za pretrpljene povremene slabe bolove iznos od 9 .000,00 kn; odnosno ukupno: 41.000,00 kn; - za pretrpljeni intenzivan strah, koji se osobito očitovao kao strah prilikom doživljene prometne nesreće, a zatim uslijed zabrinutosti za ishod liječenja, jer zbog zadobivene ozljede prijeti opasnost nastanka težeg trajnog invaliditeta, te da je zatim pokretljivost tijela ograničena i da osjeća bolove, a zbog čega je trajnije narušena njegova psihička ravnoteža, pa s toga osnova tužitelj potražuje iznose: - za primarni pretrpljeni strah jakog intenziteta iznos od 16.000,00 kn; - za sekundarni strah srednjeg intenziteta iznos od 13.000,00 kn; - za sekundarni strah slabog intenziteta iznos od 9.000,00 kn, odnosno ukupno za ovaj vid štete 38.000,00 kn.

1.3. Zbog pretrpljenih ozljeda tužitelj doživljava intenzivnu duševnu bol zbog toga što predmetni štetni događaj za njega predstavlja negativno životno iskustvo i ima odlike traumatskog događaja, uslijed čega je trajnije narušena njegova psihička ravnoteža i u tom smislu osjeća određene psihičke tegobe u vidu postojanja napetosti, nervoze, pojačane potrebe za pušenjem, pati od nesanice i ima razne druge poremećaje u spavanju koji su uzrokovani nesrećom kao što su npr. noćne more, slab i kratkotrajan san i sl., a osobito se problemi očituju u oslabljenom apetitu i padu vitalnih nagona, zbog čega je po ovlaštenom liječniku indiciran postupak liječenja propisanim lijekovima, kao i provođenje pretraga i pregleda po liječnicima specijalistima neurologu i urologu, odnosno psihijatru, dok isto tako trpi duševnu bol uslijed određenog smanjenja životne aktivnosti (osjeća zdravstvene tegobe u vidu povećanog umora prilikom obavljanja uobičajenih poslova koji je posljedica narušenog stanja organizma, obostrano ograničene pokretljivosti vrata, kao i ograničenost pokreta ruke, zatim glavobolje, prisutne bolnosti u desnom laktu i vratu sa širenjem na druge gornje ekstremitete, oslabljenost motorne snage desne šake) zbog čega je onemogućen u izvršavanju roditeljskih obveza u odnosu na svoje mlt. dijete u pogledu kojeg zbog djetetovih poteškoća ima status roditelja njegovatelja, a isto tako je onemogućen u obavljanju privremenih poslova koje pronalazi izvan okvira radnog odnosa i koji predstavljaju dodatne potrebne prihode za vlastito uzdržavanje i uzdržavanje mlt. djece, kao i da se ne može na dosad uobičajeni način baviti niti sportskim aktivnostima u slobodno vrijeme ( nogomet), a koje posljedice smanjenja životne aktivnosti osjeća u svojoj duhovnoj sferi, pa s obzirom na navedeno zahtijeva pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene i buduće duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 28.000,00 kn.

1.4. Tužitelju je bila potrebna briga i skrb treće osobe nakon predmetne prometne nesreće, budući isti nije bio u objektivnoj mogućnosti zbog prirode i proizašlih posljedica zadobivenih ozljeda samostalno zadovoljavati svoje osnovne životne potrebe. Također je tužitelju bila potrebna pomoć treće osobe u odnosu na izvršavanje roditeljskih obveza u odnosu na svoje mlt. dijete u pogledu kojeg ima status roditelja njegovatelja zbog postojanja veoma teških oštećenja funkcionalnih sposobnosti organizma na nivou IV stupnja invaliditeta kod mlt. djeteta, uslijed kojih je u potpunosti zavisno od tužitelja u zadovoljavanju osnovnih potreba. Stoga tužitelj zahtijeva za tuđu pomoć i njegu u odnosu na zadovoljavanje osnovnih vlastitih potreba iznos od 8.000,00 kn, a u odnosu na ispunjavanje roditeljskih obveza glede mlt. djeteta iznos od 10.000,00 kn.

1.5. Kod tužitelja je zbog posljedica ozljeda iz predmetne prometne nesreće došlo do naruženja tijela, jer mu je od operativnog zahvata ostao ožiljak trajnog karaktera, zbog čega je značajno narušen njegov dosadašnji vanjski izgled s obzirom da je riječ o ožiljcima koji kod njega i kod osoba s kojima se susreće izaziva osjećaj neugode i gnušanja okoline, a što u znatnoj mjeri utječe na psihičko stanje tužitelja u cjelini. Po osnovi duševnih bolova zbog  naruženosti tužitelj zahtijeva pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 7.000,00 kn.

1.6. Dakle, tužitelj zahtijeva pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu višestruku neimovinsku štetu u ukupnom iznosu od 132.000,00 kn.

1.7. U predmetnoj prometnoj nesreći nastala su oštećenja na tužiteljevom motociklu marke „Suzuki“ i to: - prednji disk, lijeva kočiona čeljust, desna kočiona čeljust, kočione pločice prednje, vilica donja desna,  vilica donja lijeva, uložak vilice gornji,  far prednji,  sat kompletni, prednja maska oko fara,  zadnji blatobran,  prednji blatobran,  maska desna strana komplet, maska lijeva strana komplet,  rezervoar,  čep rezervoara,  naljepnice rezervoara,  pumpa goriva,  nogar prednji desni,  nogar prednji lijevi,  nogar stražnji lijevi,  poluga mjenjača nožna,  ispušna grana,  ispušni top,  filtar ulja,  hladnjak komplet,  CDI ECU MODUL, a u pogledu kojih oštećenja se tužitelj obratio ovlaštenom servisu VER d.o.o. Motormania koji je izdao ponudu po računu-otpremnici br. 659-1-111 prema kojoj ukupna vrijednost novih oštećenih dijelova potrebnih za popravak predmetnog motocikla iznosi 108.194,06 kn, a kako temeljem usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih motocikala kao predmetni motocikl proizlazi da vrijednost odnosnog motocikla u vrijeme prije prometne nesreće je iznosila 25.000,00 kn, to slijedi kako s obzirom na vrijednost popravka bez vrijednosti potrebne činidbe rada proizlazi kako je odnosna vrijednost veća od vrijednosti predmetnog motocikla, što znači kako je riječ o tzv. totalnoj šteti i stoga tužitelj potražuje iznos od 25.000,00 kn, koji predstavlja tržišnu vrijednosti oštećenog motocikla prema stanju u kojem se nalazio prije predmetne prometne nesreće.

1.8. Slijedom naprijed izloženog tužitelj predlaže sudu nakon provedenog postupka donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske štete iznos od 132.000,00 kn, a na ime imovinske štete iznos od 25.000,00 kn, kao i da obveže tuženika na naknadu troška postupka tužitelju.

 

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu i tijekom postupka protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, smatrajući isti neosnovanim. Tuženik spori odgovornost odnosno isključivu krivnju svog osiguranika. Naime, tužitelj je upravljao motociklom prije stjecanja prava na isto i to nepropisnom brzinom, te je uslijed nepropisne brzine i vozačke neobučenosti za upravljanje motornim vozilom – motociklom neprimjereno reagirao pa je došlo do kontakta s automobilom koji se uključivao na kolnik, a koji automobil je bio osiguran kod tuženika. Uz to, prema stanju dokaza i podacima policije sa očevida tužiteljev motocikl je bio tehnički neispravan tj. neregistriran i tehnički nepregledan, jer nije prošao tehnički pregled pa se tužitelj uopće nije uopće smio nalaziti na cesti u prometu. Prema podatku iz prometne dozvole motocikl tužitelja je zadnji puta bio na tehničkom pregledu 26.06.2017. odnosno više od dvije godine prije predmetnog štetnog događaja. Motocikl tužitelja nije bio registriran na dan štetnog događaja, nije imao registarske pločice, a iste nisu niti vidljive na fotodokumentaciji koju je sačinili policija prilikom očevida. Prilikom tehničkog pregleda svakog motornog vozila - pa i motocikla - izdaje potvrda o ispravnosti ili neispravnosti vozila. U konkretnom slučaju tužiteljev motocikl takvu potvrdu nije imao. Kada se sve te okolnosti uzmu u obzir, jasno je da je takvim načinom sudjelovanja u prometu (tehnički nepregledan motocikl bez registracije + nepropisna brzina + neobučenost tužitelja koji nema položen vozački ispit pa nema vještinu upravljanja motociklom niti poznaje prometne propise + neprimjerena reakcija sa gubitkom kontrole nad upravljačem, uslijed čega pada na kolnik i u klizanju udara u vozilo osiguranika tuženika) tužitelj pridonio nastanku štetnog događaja i težini odnosno posljedicama štete najmanje 40%. Tuženik smatra da zbog prednje navedenih protupravnosti na strani tužitelja postoji njegova odgovornost koja je u direktnoj uzročno posljedičnoj vezi sa opsegom i visinom štete. Predlaže razmjerno stupnju krivnje tužitelja od 40% osloboditi tuženika od odgovornosti.

2.1. Nadalje, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva s osnova neimovinske štete. Kako ZOOP-u nije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, u ovom predmetu se primjenjuju opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05 i to u čl. 19, 1046 i 1100. Ako je tomu tako, onda je osigurani rizik „tjelesne ozljede“ zapravo jednak povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao jedan od podoblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Člankom 1100 st.1. ZOO/05, propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to [1] težina povrede i [2] okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, iz čega slijedi zaključak da svaka povreda prava osobnosti ne znači istovremeno i pravo oštećenika na pravičnu novčanu naknadu. Zbog toga sud mora najprije utvrditi „ težinu povrede “, da bi ocijenio opravdava li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini.

2.2. Obzirom na posljedice koje tužitelj navodi kako trpi, tuženik osporava i visinu zahtjeva tužitelja za neimovinsku i imovinsku štetu, a u cijelosti je sporan traženi tijek kamata na svu utuženu štetu.

2.3. Osporavaju se tvrdnje i zahtjev glede visine štete s osnova tuđe pomoći i njege, jer su previsoko postavljeni. U cijelosti se kao neosnovan osporava zahtjev glede „ispunjavanja roditeljskih obveza“. Također se posebno osporavaju tvrdnje o visini imovinske štete na motociklu. Na motociklu tužitelja je došlo do tzv. totalne štete koja nije veća od 6.999,13 kn, radi čega se osporava potraživanje tužitelja u visini od čak 25.000,00 kn za štetu na motociklu.

2.4. Tuženik dodaje da se prije podnošenja tužbe tužitelj putem tadašnjeg punomoćnika S. M., odvjetnika iz B. obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadom štete iz predmetnog štetnog događaja i da je taj odvjetnik komunicirao u ime tužitelja s tuženikom u postupku pokušaja izvansudskog rješenja naknade štete. Iako do izvansudskog rješenja nije došlo, tuženik je prije podnošenja ove tužbe  isplatio tužitelju putem njegovog tadašnjeg punomoćnika odvjetnika S. M.,  kao nesporni dio, naknadu u iznosu od 16.200,00 kn + 4.620,00 kn ili ukupno iznos od 20.820,00 kn za pretrpljenu neimovinsku štetu, a tuženik je dodatno naknadno isplatio tužitelju putem sadašnjeg punomoćnika odvjetnika M. L., i daljnju naknadu u iznosu od 4.199,48 kn na ime štete na motociklu.

2.5. Tuženik predlaže sudu da kod donošenja konačne odluke u ovoj pravnoj stvari uzme u obzir obzir činjenicu plaćanja i za plaćeni iznos umanji eventualnu daljnju obvezu tuženika prema tužitelju.

2.6. Tuženik u cijelosti osporava utuženi početak tijeka zakonskih zateznih kamata na utuženu naknadu štete, a to obzirom tuženik kao osiguratelj, pravilnom primjenom odredbi čl. 12. ZOOP-a ne može pasti u zakašnjenje s ispunjenjem obveze prije nego što je šteta uopće nastala. Točnije, tuženik kao osiguratelj ne može pasti u zakašnjenje prije nego što je opseg štete dokumentiran i potkrijepljen relevantnim ispravama na temelju kojih se može utvrditi visina obveze, te ukoliko poštuje proceduru propisanu istom zakonskom odredbom, a što se odnosi na potraživanja naknade za sve vidove štete, pa tako i na potraživanje naknade kako neimovinske tako i naknade novčane imovinske štete

2.7. Obveze tuženika kao osiguratelja po polici osiguranja od auto-odgovornosti propisane su odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu [„Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13, u daljnjem tekstu: ZOOP], koji pak te obveze osiguratelja regulira na poseban način. Ovdje treba naglasiti da postoji bitna razlika između odgovornosti štetnika i odgovornosti osiguravatelja - jedno je odgovornost štetnika, uređena ZOO-om, a drugo obveze osiguratelja koje na temelju i unutar okvira te odgovornosti nastaju, a propisane su ZOOP-om. Tako je primjerice osiguratelj u slučaju odgovornosti svog osiguranika (štetnika) u obvezi samo do iznosa limita osiguranja. Za osiguratelja nadalje postoje i neki razlozi isključenja od obveze naknade štete koji ne vrijede za štetnika, a propisani su ZOOP-om.

2.8. Jednako tako za osiguratelja vrijedi i poseban režim kamata propisan odredbama ZOOP-a, kao provedbenog propisa. Provedbeno zakonodavstvo mora se primjenjivati na način koji je usklađen s normom prava EU koju provodi i s praksom Europskog suda. Stoga se nacionalni sudac nikada ne može u potpunosti osloniti na nacionalnu provedbenu normu, već mora poznavati i njezinu europsku pozadinu, na kojoj se ona temelji, što u konkretnom slučaju znači Direktive Europske unije o osiguranju motornih vozila od kojih je najznačajnija VI. Direktiva. Prema toj Direktivi,

kada se isplata naknade štete potražuje iz police i po polici obveznog osiguranja od autoodgovornosti osiguratelj ima obvezu platiti kamatu samo ako nije udovoljio propisanoj proceduri na davanje ponude ili obrazloženog odgovora [„kada ponuda nije dana unutar propisanog roka“]. Ako je proceduri udovoljeno ne primjenjuje se ni kamata. U konkretnom je slučaju tuženik u cijelosti postupio propisano proceduri i tužitelju isplatio nesporni dio naknade štete. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u skladu s navodima i prigovorima tuženika iz odgovora na tužbu, te ga obvezati da tuženiku naknadi parnični trošak razmjerno uspjehu tuženika u ovom sporu.

 

              3. Konačan tužbeni zahtjev tužitelj je postavio nakon provedenog medicinskog i prometnog vještačenja podneskom od 23. svibnja 2023. (l. 212-214 spisa) na način da potražuje na ime isplate neimovinske štete 17.519,41 eur / 132.000,00 kn te na ime imovinske štete iznos od 1.805,78 eur / 13.605,65 kn, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kako je u izreci pobliže naznačeno. Ujedno predlaže da sud obveže tuženika na naknadu troškova ovog parničnog postupka.

 

              4. Nakon specifikacije tužbenog zahtjeva tuženik u podnesku od 29. lipnja 2023. navodi da je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu imovinske štete na motociklu te je tužitelj suglasan s tim povlačenjem, ali potražuje naknadu troška postupka za povučeni dio tužbenog zahtjeva u iznosu od ukupno 1.742,02 eura.

 

5. U dokaznom postupku sud je saslušao tužitelja i svjedoka D. Š., izvršio uvid u spis Općinskog suda u o. broj K-704/2019, u nalaz KBC O. od 26. kolovoza 2019. na listu 10 te u dokumentaciju Policijske postaje B. na listu 11-12 spisa, u medicinsku dokumentaciju za tužitelja na listu 13-14, pročitano je rješenje C. V. od 4. lipnja 2019. na listu 15-16, izvršen uvid u nalaz psihologa dr. sc. M. P. K. od 3. siječnja 2020. na listu 17-18 te u medicinsku dokumentaciju za tužitelja na listu 19-26 spisa. Pročitan je odgovor tuženika na tužbu na listu 29-35 spisa te podnesak tuženika od 8. travnja 2021. na listu 37-38 i dokumentacija dostavljena uz taj podnesak na listu 39-55 spisa (zapisnik o očevidu PP B. od 25. 7. 2019., situacijski plan mjesta prometne nesreće, zahtjev za naknadu neimovinske štete, nalozi o uplatama, odštetni zahtjev i dr.), pročitan je podnesak tužitelja od 29. travnja 2023. na listu 60-62 spisa, izvršen uvid u priloge tog podneska, pročitan je odgovor HZZO i odgovor HZMO na listu 79 i izvršen uvid u potvrdu na listu 80-81 spisa. Izvršen je uvid u presliku osobnog zdravstvenog kartona tužitelja na listu 87-118 spisa.  Pročitan je podnesak PP Belišće na listu 123 te prilozi tog podneska i to zapisnik o očevidu od 25. srpnja 2019. na listu 124-127 spisa, kaznena prijava PP Belišće od 23. rujna 2019. protiv D. Š. podnesena O. u O. na listu 128-129 spisa. Izvršen je uvid u službenu bilješku na listu 130 te u ostalu dokumentaciju na listu 131-141 spisa. Pročitan je se nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke prof. dr. sc. I. L., prim. dr. med. na listu 147-151 spisa, podnesak tužitelja od 23. veljače 2022. na listu 158, podnesak tuženika od 11. travnja 2022. na listu 160-163 spisa, podnesak tužitelja od 4. svibnja 2022. na listu 166-168 i podnesak tužitelja od 9. svibnja 2022. na listu 170-171, podnesak tužitelja od 27. lipnja 2022. i izvršen uvid u uvjerenje Hrvatskog autokluba, Ispitnog centra V. o položenom vozačkom ispitu na listu 178, pročitan je podnesak tuženika od 5. srpnja 2022. na listu 179-181, podnesak PP B. o provjeri uvjerenja HAK-a o vjerodostojnosti uvjerenja o položenom vozačkom ispitu tužitelja za kategoriju B, izvršen je uvid u uvjerenje HAK-a od 27. kolovoza 2018. o položenom vozačkom ispitu B kategorije na listu 189 i u karton kandidata – M. M. na listu 190 spisa pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu izrađen po M. ing za vještačenje i procjenu šteta, vještaku D. J., univ. spec. traff. na listu 196-206 spisa, pročitan je podnesak tužitelja od 23. svibnja 2023. na listu 212-214 te podnesak tuženika od 29. lipnja 2023. na listu 215-227 spisa i izvršen uvid u priloge na listu 228-238 spisa. Pročitan je podnesak tužitelja od 25. kolovoza 2023. na listu 241-245 spisa.

 

6. Svjedok D. Š. saslušan na glavnoj raspravi od 30. lipnja 2021. iskazivao je da je 25. srpnja 2019. bio u automobilu te je htio s parkirališta uvesti automobil u radionicu i morao je prijeći cestu. Kada je već krenuo van automobilom s parkirališta, vidio je da nailazi motocikl i da pokušava zakočiti. Svjedok je prešao cestu da bi on mogao proći, ali motocikl je pao oko 20-tak metara prije mjesta gdje je bio njegov automobil te je M. tijelom udario u zadnji kraj automobila, a motocikl je otklizao na drugu stranu. Nije bilo nikakvog fizičkog kontakta između motocikla i njegovog automobila, već je motocikl udario u drugi automobil koji je bio parkiran malo dalje. Zakočio je automobil te je izašao pomoći vozaču motocikla. M. nije bio pri svijesti, krenuo ga je polijevati vodom, skinuo  kacigu i stavili su mu ručnik na vrat, a M. je bio razbijen nos pa je bilo dosta krvi i nije mogao disati. M. nije baš mogao pričati jer su mu djelatnici Hitne pomoći stavili Shantzov ovratnik, koji su jače stegli. Ne može se sjetiti zbog proteka vremena jesu li bile vidljive kakve druge ozljede na M., no sjeća se da je imao ogrebotine po ruci, a svjedok je bio u šoku.

Svjedok se osjeća djelomično krivim za prometnu nezgodu, jer prije nego što je započeo kretanje s parkirališta provjerom nije uočio nikakva vozila na cesti, jer u tom slučaju ne bi krenuo naprijed, a već kada je krenuo, tek tada je uočio da na nailazi motocikl. U toj ulici ima dosta drveća i blagi zavoj  od strane s koje je naišao motocikl. Svjedok je prvo zakočio kad je uočio motocikl, a kad je vidio da se motocikl ne može zaustaviti, odnosno zakočiti, prešao je cestu kako bi motocikl mogao proći cestom, no M. je prije izgubio kontrolu nad motociklom kada je zakočio. Preglednost do tog zavoja oko 150 do 200 metara. Na upit svjedok je izjavio da je on išao ravno, a motocikl mu je došao s lijeve strane. Svjedok je morao malo u koso prijeći cestu s mjesta gdje je automobil bio parkiran do radionice. Automobil u kojem je bio ima ručni mjenjač, koji je ubacio u prvu brzinu te pogledao i lijevo i desno prije nego što je krenuo i nije vidio nikoga na cesti. Krenuo je vrlo sporo u prvoj brzini. Radi se o uskoj cesti gdje se dva automobila ne mogu mimoići ako se oba malo ne pomaknu uz kraj ceste. Cesta nema razdjelnu crtu po sredini, ali je namijenjena kretanju vozila u oba smjera. Ne može procijeniti kojom brzinom je vozio motociklist. Svjedok je automobilom išao naprijed, a u očevidu je pogrešno konstatirano da je išao unatrag te ga policija nije ništa ni pitala kako je došlo do prometne nesreće.  Na tom mjestu odakle je on kretao automobilom uvijek bude parkiranih vozila, jer i susjedi tu parkiraju, a i osobe čije automobile treba pregledati ili popraviti, obzirom da je odmah preko ceste autoservis. Nakon što je svjedoku predočen situacijski plan mjesta prometne nesreće na listu 43 spisa, svjedok je izjavio da vozilo koje je prikazano na tom situacijskom planu nije automobil u kojem je on bio, već se radilo o drugom osobnom automobilu koji je bio parkiran ispred susjeda. Tužitelj je udario u zadnji lijevi branik auta (ćošak) u kojem se svjedok nalazio.

              Punomoćnik tužitelja stavio je primjedbu na iskaz svjedoka s obzirom da je isti neistinit u pravcu prikazivanja vlastitog postupanja prilikom nastanka predmetne prometne nesreće s ciljem otklanjanja odgovornosti za predmetnu prometnu nesreću imajući u vidu da je postojala sasvim dovoljna udaljenost da bi se na vrijeme uočila na dolazak drugog vozila. Svjedok je izjavio da je istinito iskazivao u cijelosti.

 

7. Tužitelj M. M. iskazivao je da već godinama vozi motor i razumije se u motore pa se i tog dana 25. 07.2019. vozao, a njegova kuća se nalazi par kuća ispred svjedokove kuće. Vozio je 60 do 70 km/h otprilike te je vidio da su pred kućom svjedoka D. Š. bili parkirani automobili, kao što je to i inače te su bili parkirani i nasuprot njegove kuće i do šume. Nije mogao vidjeti svjedoka od tih parkiranih automobila sve dok prednjim dijelom automobila nije krenuo na cestu. Počeo je kočiti čim ga je vidio, ali kako se razumije u motore znao je da neće moći zaustaviti motor već ga je izbacio iz brzine i bacio se s motora  da ne pogine. Izgubio je svijest. Sjeća se da mu je na desnoj ruci bila kost vani i sav je bio u krvi. Povremeno je dolazio k svijesti i gubio svijest. Na glavi je imao modrice te po nosu i obrazima, odnosno cijeli je bio u modricama i oguljen. Ima u desnoj ruci šipku i šarafe.

Kako je tužitelj bio u majici kratkih rukava, na raspravi je bio vidljiv duži ožiljak na desnoj ruci ispod lakta i u predjelu lakta od šava.

Tužitelj je iskazivao da je imao dosta zdravstvenih problema od te prometne nesreće te dosta pretraga i neugodnosti tijekom liječenja. Desna ruka ga i danas zna boljeti, kao i vratni kralješci. Ima vozačku dozvolu B kategorije, ali nema dozvolu za vožnju motora, tj. A kategoriju nema. Na motoru je nastala totalna šteta, a uništeni dijelovi koje je trebalo zamijeniti su koštala skoro 100.000,00 kn, a sam motor nije vrijedio 25.000,00 do 30.000,00 kn. Motocikl nije bio prije prometne nesreće tehnički pregledan ni registriran, a nije imao ni tablicu odnosno registracijsku oznaku. Nije imao ni policu osiguranja, jer ga je tek bio kupio 5 do 6 dana prije nego što je nastradao. Cesta je uska, odnosno širine 4 m, te se jedva mogu mimoići dva automobila, odnosno moraju se pomicati s ceste, a promet je predviđen u oba smjera. D. Š. je prednjim dijelom automobila kretao na cestu i morao je malo ukoso skrenuti kako bi došao do radionice. Poznato mu je da je tamo autoradionica i da ima auta, a prije nekoliko godina i sam tužitelj je radio kod njega. Kad je došao iz bolnice, dobio je prekršajnu kaznu ukupno 3.000,00 kn, jer motocikl nije bio registriran i nije bio osiguran. Motor nije ni popravljao, već ga je prodao za 9.000,00 kn pod dijelove osobi kojoj je trebala mašina za motor. Liječenje još nije završeno, jer treba vaditi šipku iz te desne ruke.

 

8. Nakon izvršenog uvida u predmetni spis, a naročito zapisnik o očevidu Policijske postaje B. od 25. srpnja 2019., situacijski plan mjesta prometne nesreće i fotografije očevida prometne nesreće, stalni sudski vještak prometne struke D. J., univ. spec. traff., je izradio pisani nalaz i mišljenje. Prometnim vještačenjem je nedvojbeno utvrđeno da se prometna nesreća od 25. srpnja 2019. u B. dogodila na način da je osobni automobil reg.oznake ****, kojim je upravljao osiguranik tuženika D. Š., vršio radnju uključivanja u promet i vožnju preko kolnika U. L. G. s parkirališne površine prema kolnom prilazu kbr. 106 iz smjera sjevera u smjeru juga, a tužitelj se  motociklom bez registarske oznake kretao istim kolnikom iz smjera istoka u smjeru zapada. Uslijed izbjegavanja naleta na osobni automobil reg. oznake … došlo je do pada motocikla na lijevi bok i klizanja po kolniku, uslijed čega je tužitelj tijelom udario u stražnji lijevi dio osobnog automobila reg. oznake …, a motocikl bez reg. oznake je u nastavku kretanja prednjim dijelom udario u stražnji lijevi dio parkiranog osobnog automobila reg. oznake …. 2. Mjesto kontakta između tijela tužitelja i osobnog automobila reg. oznake … nalazi se 21,6 m zapadno od PTM i 1,5 m udesno od osovine.

U trenutku udara tijela tužitelja u osobni automobil reg. oznake … motocikl bez reg. oznake se kretao brzinom oko 49 km/h. U trenutku pada i početka klizanja po kolniku motocikl bez reg. oznake se kretao brzinom oko 65 km/h.

Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu i način kretanja motocikla bez reg. oznake u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Od početka uključivanja u promet vožnjom preko kolnika do dolaska u sudarni položaj osobni automobil reg. oznake .... je prešao put duljine oko 7,0 m. Također, na temelju materijalnih tragova nije moguće odrediti način kretanja osobnog automobila reg. oznake ..... Ukoliko je osobni automobil reg. oznake .... cijelim putem ubrzavao prosječnim ubrzanjem od 1,8 m/s2, u trenutku kontakta se kretao brzinom oko 18 km/h. U tom slučaju vrijeme kretanja osobnog automobila preko kolnika je bilo oko 2,8 s. Ukoliko se motocikl bez reg. oznake u fazi prilaza kretao konstantnom brzinom od 65 km/h, u trenutku započinjanja uključivanja osobnog automobila reg. oznake .... u promet, isti je od mjesta kontakta bio udaljen oko 48,4 m.

Na mogućnost pravovremenog međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće je negativno utjecao položaj parkiranih vozila na travnatoj površini sa sjeverne strane kolnika.

Prije poduzimanja radnje uključivanja u promet i vožnje preko kolnika vozač osobnog automobila reg. oznake .... je pravilnom prometno-tehničkom provjerom i pogledom u smjeru istoka (u lijevu stranu) mogao uočiti motocikl bez reg. oznake koji se nalazio na udaljenosti oko 48,4 m, te se mogao uvjeriti da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način. Odustajanjem od radnje vožnje preko kolnika i propuštanjem motocikla bez reg. oznake vozač osobnog automobila reg. oznake .... bi izbjegao prometnu nesreću.

U trenutku prometne nesreće tužitelj je upravljao neregistriranim motociklom i bez položenog vozačkog ispita za motocikl (A kategorije). Vozači motocikla u cilju izbjegavanja naleta na motorno vozilo i/ili smanjenja posljedica često poduzimaju radnju rušenja motocikla na bok kako bi izbjegli direktni udar u motorno vozilo.

Popravak motocikla bez reg. oznake ugradnjom novih dijelova i sklopova nije bio ekonomski isplativ. Na motociklu je nastala totalna šteta koja s PDV-om iznosi 1.805,78 EUR ili 13.605,65 kn. Na fotografijama iz očevidne dokumentacije nije vidljivo da bi neka oštećenja na motociklu bez reg.oznake nastala prije prometne nesreće. Tržišna vrijednost motocikla bez reg. oznake se s PDV-om procjenjuje na 2.579,69 EUR ili 19.436,67 kn. Ostatak motocikla bez reg. oznake se procjenjuje na 30% tržišne vrijednosti vozila i s PDV-om iznosi 773,91 EUR ili 5.831,02 kn (fiksni tečaj konverzije je 1 EUR = 7,53450 kn).

 

9. Saslušan na glavnoj raspravi od 19. listopada 2023. stalni sudski vještak D. J. ostao je u cijelosti kod pisano dostavljenog nalaza i mišljenja u ovom predmetu. U odnosu na pitanja tuženika iz podneska od 29.6.2023. vještak se očitavao se na sljedeći način: kod izračuna totalne štete u pisanom nalazu i mišljenju nije umanjio vremensku amortizaciju motocikla, već je primijenio korekcijski faktor po osnovu ponude i potražnje od 14%. Na taj način izračunom se dobije tržišna vrijednost motocikla koja približno odgovara tržišnoj vrijednosti takvog vozila na tržištu rabljenih vozila u trenutku prometne nesreće (provjera uvidom u oglasnike). Vezano za katalog vrijednosti rabljenih vozila, vještak je izjavio da isti sadrži orijentacijske vrijednosti rabljenih vozila koje često dosta odstupaju od stvarnih tržišnih vrijednosti. Iz navedenog razloga, kod izračuna tržišne vrijednosti vozila navedeni katalog ne koristi. Prema pravilima struke, ostatak vozila se procjenjuje prema stupnju oštećenja i mogućnostima daljnje prodaje. U praksi se može dogoditi da se ostatak vozila proda po procijenjenoj vrijednosti, ali se može dogoditi i da se proda po većoj ili manjoj vrijednosti od procijenjene. Tužitelj je npr. mogao iskazati da je ostatak vozila prodao za 500 eura, što također ne bi imalo utjecaja na izračun tržišne vrijednosti vozila i visinu totalne štete. O utjecaju povećane brzine kretanja vozila na povećanje intenziteta ozljeđivanja stručno mišljenje ne može dati prometni vještak bez prethodne konzultacije sa sudsko medicinskim vještakom. U praksi je vještačio i predmete u kojima je pri vrlo maloj brzini kretanja npr. bicikla od 10-15 km/h došlo do pada vozača bicikla u kojoj je isti zadobio smrtne ozljede. Analiza mogućnosti za izbjegavanje prometne nesreće od strane tužitelja u nalazu nije provedena, jer na temelju materijalnih tragova nije moguće odrediti brzinu i način kretanja motocikla u fazi prilaza, odnosno prije pada motocikla i klizanja na kolniku. Navedenu analizu bi bilo moguće provesti isključivo uz pretpostavku da se motocikl u fazi prilaza kretao konstantnom brzinom od 65 km/h, ali u tome slučaju navedena analiza ne bi imala uporišta u materijalnim tragovima. Na stranici 7 pisanog nalaza i mišljenja je navedeno da je u trenutku prometne nesreće tužitelj upravljao neregistriranim motociklom i bez položenog vozačkog ispita za motocikl. Obveza registracije vozila i polaganja vozačkog ispita su određene Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i kao takve ne mogu biti predmetom prometno tehničkog vještačenja.  Pod pretpostavkom da je tužitelj kritične zgode vozio brzinom od 50 km/h, a da se vozilo osiguranika tuženika u tom trenutku nalazilo udaljeno 48,4 m kada započinje radnju uključivanja na kolnik, vještak je izjavio da kod poduzimanja radnje intenzivnog kočenja bitno je napomenuti da je motocikl vozilo s jednim tragom (na dva kotača) koje pri intenzivnom kočenju lako gubi upravljivost i stabilnost. Iskustveno može reći da je motocikl moguće kočiti, a da pri tome ne izgubi upravljivost i stabilnost nešto intenzivnijim kočenjem, pri čemu se na suhom asfaltnom kolniku ostvaruje usporenje od oko 4 m/s2. Za navedeno usporenje i početnu brzinu motocikla od 50 km/h ili 13,9 m u sekundi, u vremenu reagiranja vozača motocikl bi prešao put duljine oko 9,7 m, a prilikom kočenja do potpunog zaustavljanja put duljine oko 24,1 m. Za navedeni slučaj ukupni zaustavni put motocikla bi bio duljine oko 33,8 m.

 

10. Na iskaz prometnog vještaka nije bilo primjedbi pa sud u cijelosti prihvaća njegov nalaz i mišljenje, kako pisani nalaz, tako i usmeni iskaz kojim je odgovorio na sva pitanja, jer se radi o stručnom i nepristranom vještaku s dugogodišnjim iskustvom kao prometnog vještaka.

 

11. Prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. Ivana Lovrića, proizlazi da je tužitelj M. M. ozlijeđen 25. srpnja 2019. kada je stradao u prometnoj nezgodi kao vozač motora. Dovezen je kolima Hitne medicinske pomoći, imobiliziran dugom daskom, tvrdim ovratnikom, bočnim fiksatorima. Prema navodima liječnika iz HMP, po njihovom dolasku bila mu je skinuta kaciga te je bio pri svijesti. Udario je glavom, događaj ne rekonstruira u potpunosti. Prilikom pregleda tužitelj je bio pri svijesti, kontaktibilan, orijentiran u prostoru i vremenu, zjenice izokorične, urednih reakcija na svjetlo, uredne bulbomotorike. Konstatirano je da je tužitelj grubo neurološki b.o., pri pregledu GCS 15. Glavaje konstatirano:- na čelu kontuzijski otisak te kontuzija nosne kosti sa suspektnom frakturom. Tužitelju je vrat imobiliziran mekim ovratnikom, pokretljivost se ne ispituje, bolan ne perkusiju spinoznih nastavaka. Kraniokaudalna kompresija se ne izvodi, bezbolna. Tužitelj je bez perifernih neuroloških ispada. Abdomen mu je bio mekan, bezbolan na palpaciju, bez peritonealnog podražaja, a torakalna i LS kralježnica bezbolna na perkusiju, zdjelica čvrsta na kompresiju, bezbolna. U odnosu na ekstremitete konstatirano je: VLC desnog lakta, kretnje ne izvodi zbog boli,  NC status uredan, ekskorijacije lijeve podlaktice te dorzuma obje šake. Nakon obrade u sklopu koje je učinjen i CT glave i vratne kralježnice konzilijarno su pozvani ORL, MFK i neurokirurg, nakon čega sje tužitelj primljen na Odjel za traumatologiju.

11.1. Tužitelju je postavljena imobilizacija Philadelphia ortozom, učinjena tamponada nosa te je nakon kraće prijeoperacijske obrade pristupljeno hitnom operacijskom zahvatu zbrinjavanja prijeloma lakatne kosti (Revisio vulneris, Osteosynthesis olecranii ulnae dex – Kanilarni vijak 7.0/90 mm, Drainage NOI.)  Poslijeoperacijski tijek protiče uredno, plasirana je nadlaktična longeta. Treći poslijeoperacijski dan odstranjen je dren, previjene su rane koje uredno cijele, započeto je s fizikalnom terapijom. Tužitelj je 29.7.2019. konzilijarno  pregledan po neurokirurgu i ORL kirurgu. Prema nalazu CT: primjerena je širina pericerebralnih i likvorskih prostora na bazi i konveksiteru velikog mozga, središnje strukture su primjereno razvijene i medioponirane, u koštanom prostoru vidi se fraktura nosnih kostiju s laterlanom devijacijom desne i medijalnom devijacijom koštanog ulomka lijeve nosne kosti, artefakti zbog neadekvatne suradnje pacijenta (tremor) pri snimanju limitiraju analizu; prekid kontinuiteta lateralnih zidova obje orbite i posterolateralnog zida medijalnog zida lijevog maksilarnog sinusa – vjerojatno posljedica artefakata zbog micanja pacijenta. Prema nalazu CT vrtne kralježnice: fraktura artikulacijskih nastavaka C4 i C5 desno i lamine C4  s desne strane bez značajnog pomaka; trupovi C kralježaka su uredne visine i smještaja uz održane interkorporalne linije; uredno širok vertebralni kanal.

11.2. Tužitelj je 29.7.2019. na vlastiti zahtjev otpušten iz bolnice na kućno liječenje s preporukama: previjati ranu po nadležnom lijčeniku, imobilizacija desne nadlaktice nadlaktičnom longetom, vrata Philadelphida ortozom te je određena kontrola za 9.8.2019. godine. Na otpusnom pismu zabiležene su sljedeće dijagnoze:

- Excoriatio faciei reg frontalis – oguljotina lica i glave u području čela,

- fractura ossium nasalium – prijelom nosnih kostiju,

-fractura olecrani ulnae dex. multigragmentaris aperta gr. I – otvoreni višeiverni prijelom gornjeg okrajka desne lakatne kosti I. stupnja,

-excorationes antebrachi 1. sin. – oguljotina lijeve podlaktice,

-Excorationes dorsi mani bill. – oguljotina obje šak,e

-contusio capitis – natučenje glave,

-fract. process. art. vert. C4 et 5 lat.dex.sine disl. – prijelom poprečnih nastavaka IV. i V. vratnog kralješka bez pomaka desno,

-fract. laminae vert C 4 1. dex sine disl. – prijelom dijela trupa IV. vratnog kralješka desno bez pomaka,

-fract. proces. spinosi vert C 4 – prijelom trnastog nastavka IV. vratnog kralješka,

-cervicalgia – bolovi u vratu.

11.3. U tijeku daljnjeg liječenja tužitelj je bio na više kontrola i pregleda u svezi zadobivenih ozljeda u predmetnoj prometnoj nesreći, i to: 2.8.2019. na kontroli ORL, 9.8.2019. i 26.8.2019. na kontroli traumatologa, 25.9.2019. na pregledu neurokirurga, 15.10.2019. na kontroli traumatologa, iz nalaza: pod kontrolom neurokirurga. Desni lakat u potpunosti razgiban, 3.1.2020. na pregledu psihologa. Tužitelj je klinički pregledan 2.12.2021. na Klinici za ortopediju i traumatologiju KBC Osijek. Od subjektivnih tegoba navodi povremene bolove u vratu i desnoj ruci prilikom intenzivnijih fizičkih napora. Brzo se umara te osjeća slabost u desnoj ruci. Objektivnim kliničkim pregledom je utvrđeno da je tužitelj: samostalno pokretan, u razgovoru jasan, na postavljena pitanja daje suvisle odgovore. Na glavi nema neuroloških ispada, nosne kosti čvrste, na pritisak bezbolne, obje nosnice prohodne. Od ranije ima blažu devijaciju nosnog septuma. Stisak zubima bezbolan, jagodične kosti na pritisak čvrste, bezbolne. Vratna kralježnica normalno konfigurirana s očuvanim fiziološkim krivinama. Muskulatura vratne kralježnice očuvanog tonusa, na pritisak bezbolna. Kretnje u vratnoj kralježnici zaostaju u svim smjerovima u blažem stupnju. Bez neuroloških ispada na gornjim ekstremitetima. Na desnom laktu zaostao postoperacijski ožiljak dužine oko 10 cm. Fleksija u desnom laktu izvodiva do 130 st., lijevo 150 st. Ekstenziju izvodi u potpunosti, jednako kao i u lijevom laktu. Supinacija i pronacija zaostaju za oko 1/3 pokreta u odnosu na lijevi lakat. Na desnoj ruci nema neuroloških ispada, GMS desne šake uredna. Muskulatura podlaktice i nadlaktice očuvanog tonusa, eutrofična. Osteosintetski materijal u desnoj lakatnoj kosti nije odstranjen.

11.4. Na temelju pregleda cjelokupne medicinske dokumentacije uložene u omotu sudskog spisa, kao i pregleda tužitelja, vještak predlaže sljedeću ocjenu nematerijalne štete, a u svezi zadobivenih ozljeda u spornoj nezgodi: za pretrpljene i buduće fizičke bolove: jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i lakog intenziteta 30 dana. Zbog pretrpljenih ozljeda tužitelj je tijekom liječenja imao bolove različitog intenziteta. Imao je i nelagode tijekom liječenja: klinička i dijagnostička obrada, kirurški zahvat, kontrolni pregledi, dodatna dijagnostička obrada. 

Slijedom navedenog, sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada na ime povrede prava osobnosti zbog pretrpljenih bolova koji su u uzročnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom u iznosu od ukupno 16.000,00 kn / 2.123,56 EUR,  a imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, odnosno težinu zadobivenih ozljeda, kirurški zahvat, razne dijagnostičke obrade, fizikalne terapije i druge neugode koje je tužitelj imao uslijed zadobivenih ozljeda, sukladno nalazu i mišljenju medicinskog vještaka.

 

              11.5. U odnosu na pretrpljene i buduće duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti vještak je utvrdio da ozljede tužitelja s obzirom na tip, lokalizaciju, intenzitet, kao i konačni ishod cjelokupnog liječenja s nastalim posljedicama uvjetovali su smanjenje životne aktivnosti od 10%. Ozljeda tužitelja spada u tešku tjelesnu ozljedu. Tužitelju su ostale anatomsko – funkcijske posljedice nakon ozljeđivanja: -smanjena pokretljivost vratne kralježnice u lakom stupnju nakon saniranih prijeloma trnastog i poprečnog nastavka vratne kralježnice bez pomaka koštanih ulomaka, kao i smanjena pokretljivost desnog lakta u lakom stupnju nakon operacijski saniranog prijeloma lakatne kosti.

              Sud smatra da tužitelju pripada za ovaj vid štete 17.000,00 kn / 2.256,29 EUR, jer je tužitelj osoba mlađe životne dobi (rođen 27.12.1990.), te će kroz ostatak života biti uskraćen u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti zbog ograničenosti pokreta lijevom rukom i ograničenosti pokreta vrata  u lakom stupnju, radi čega neće moći obavljati sve poslove  koje je obavljao prije štetnog događaja na dosad uobičajen način niti se baviti sportskim aktivnostima, a bit će mu otežana i skrb o maloljetnom djetetu, za koje ima status roditelja njegovatelja. Kod određivanja naknade sud je cijenio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka iz kojeg proizlazi da je tužitelju smanjena životna aktivnost 10%.

 

              11.6. U odnosu na pretrpljene i buduće duševne bolove zbog naruženosti vještak je mišljenja da ozljede nastale prilikom nezgode kod tužitelja ostavile su naruženost izgleda i skladnosti tijela u lakom stupnju uočljivo trećim osobama ponekad (operacijski ožiljak opisa u Objektivnom kliničkom pregledu).

              Obzirom da je medicinskim vještačenjem utvrđeno da kod tužitelja postoji naruženost lakog stupnja, jer se radi o operacijskom ožiljku dužine oko 10 cm na desnom laktu, a koji je ožiljak vidljiv trećima samo ponekad kada je tužitelj u majici kratkih rukava, odnosno ljeti i kada je toplije vrijeme, sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 5.000,00 kn / 663,61 EUR. Pri tome je sud uzeo sve okolnosti konkretnog slučaja i dob tužitelja.

 

11.7. Vezano za pretrpljeni i budući strah kod tužitelja medicinski vještak smatra da je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta – kratkotrajan te sekundarni strah, koji je bio: jakog intenziteta – 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i lakog intenziteta 15 dana.               Tužitelj je nakon nezgode osjećao trenutni primarni strah jakog intenziteta kratkotrajno u trenutku ozlojeđivanja. Sekundarni oblik straha različitog intenziteta uvjetovan je zabrinutošću o mogućim posljedicama nakon ozljeđivanja.

U odnosu na povredu prava osobnosti tužitelja zbog pretrpljenog straha, a sukladno rezultatima provedenog medicinskog vještačenja i cijeneće sve okolnosti slučaja te intenzitet i trajanje straha, sud smatra da tužitelju pripada pravična nočana naknada u iznosu od 6.,000,00 kn/ 796,34 EUR.

 

              11.8. Vezano za potrebnu tuđu njegu i pomoć, medicinskim vještačenjem je utvrđeno da s obzirom na karakter i lokalizaciju ozljede, kao i konačni ishod liječenja, tužitelju je nakon izlaska iz bolnice bila potrebna tuđa njega i pomoć od nemedicinske osobe 30 dana po 6 sati dnevno (tijekom nošenja imobilizacije za desnu ruku), a nakon još 15 dana po 3 sata dnevno u obavljanju svih životnih aktivnosti (osobna higijena, odijevanje, previjanju, kupke, odlasci na kontrole i sl.).

              Dakle, kako je tužitelju bila potrebna po izlasku iz bolnice tuđa njega i pomoć po 6 x dnevno 30%, a vrijednost sata sud uzima u iznosu od 20,00 kn (što je stajalište sudske prakse), te imajući u vidu da mu je nakon toga trebala tuđa njega i pomoć još 15 dana u trajanju od 3 sata dnevno, sud smatra da tužitelju za ovaj vid štete pripada ukupno 4.500,00 kn / 597,25 EUR.

 

              12. Na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Ivana Lovrića nije bilo primjedbi te ga i sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan dokaz, jer je nalaz i mišljenje dan stručno i nepristrano na temelju dugogodišnjeg iskustva kao sudskog vještaka.

 

13. Uvidom u spis Općinskog suda u O. br. K-704/2019 nedvojbeno je utvrđeno da je osiguranik tuženika D. Š. pravomoćnom presudom broj K-704/2019-2 od 25. listopada 2019. proglašen krivim što je: "dana 25. srpnja 2019. oko 16,00 sati, u B., L. G. 106, upravljajući osobnim automobilom "BMW 320 D" registarske oznake ….. izlazeći s kolnog ulaza vožnjom unazad na kolnik ulice L. G., a da se prethodno nije uvjerio da se uključiti u promet može tako da ne dovodi u opasnost druge sudionike u prometu, te nije se sa sigurnošću uvjerio da se navedenom ulicom ne kreću druga vozila, što je bilo suprotno odredbama čl . 43. st. 1. i 2. i čl. 45. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te stoga nije propustio M. M..a koji je upravljao motociklom S. krećući se ulicom L. G. iz smjera istoka u smjeru zapada, olako držeći da ulicom L. G. ne nailaze druga vozila i da time ne dovodi u opasnost druge sudionike u prometu, zbog čega je u zadnji dio automobil "BMW 320 D"  reg. oznake OS-796-KL navedenim motociklom udario M. M., uslijed čega je imenovani zbog udara i pada na tlo zadobio otvoreni prijelom gornjeg dijela desne lakatne kosti, prijelom zglobnog nastavka 4. i 5. vratnog kralješka bez pomaka, prijelom trupa 4. vratnog kralješka bez pomaka i prijelom trnastog nastavka 4. vratnog kralješka, koje povrede su teške naravi, dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za tijelo ljudi pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno dijelu protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227.- st. 2. KZ/11.".

Zbog počinjenja tog kaznenog djela okrivljeni D. Š. je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci, a temeljem čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ-a/11 izrečena mu je uvjeta osuda tako što se kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljeni u vremenu provjeravanja u trajanju od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

 

14. Dakle, u ovom je predmetu sud vezan za pravomoćnu kaznenu presudu Općinskog suda u O. broj … od 25. listopada 2019. glede odgovornosti osiguranika tuženika J. Š. za prometnu nesreću koja se dogodila 25. srpnja 2019. u B. u ulici L. G. ispred kućnog broja 106, a u kojoj je prometnoj nesreći tužitelj M. M. zadobio naprijed opisane teške tjelesne ozljede.

 

15. Nesporno je utvrđeno da je vozilo osiguranika tuženika u vrijeme prometne nesreće bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja broj 068300766376.

 

16. Nije sporno da motocikl marke Suzuki, kojim je u vrijeme štetnog događaja upravljao tužitelj, nije bio registriran niti je bio tehnički pregledan (zadnji puta tehnički pregledan više od dvije godine prije predmetne prometne nesreće).

 

17. Nadalje, iz izvedenih dokaza te iskaza tužitelja nesporno proizlazi da isti u trenutku štetnog događaja nije imao izdanu vozačku dozvolu.

 

18. Prometnim vještačenjem i saslušanjem tužitelja nesporno je utvrđeno da je na motociklu tužitelja nastala totalna šteta te da je tužitelj prodao motocikl pod dijelove za iznos od 9.000,00 kn, jer popravak nije bio isplativ.

 

19. Nadalje, nesporno je utvrđeno da je tužitelj prije podnošenja ove tužbe podnio tuženiku odštetni zahtjev u svezi prometne nezgode od 25. srpnja 2019. te je tuženik isplatio tužitelju nesporni dio naknade na račun njegovog bivšeg punomoćnika odvjetnika S. M. u iznosu od ukupno 20.820,00 kn (16.200,00 kn 8. siječnja 2020. i 4.620,00 kn 07. veljače 2020.) na ime neimovinske štete te iznos od 4.199,48 kn na ime imovinske štete na motociklu dana 07. veljače 2020., o čemu su priloženi nalozi o uplati na listu 48-50 spisa.

 

20. Među strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva tužitelja, kao i da li postoji odgovornost odnosno isključiva krivnja osiguranika tuženika za predmetnu prometnu nesreću, obzirom da tuženik ističe prigovor da je tužitelj odgovoran za predmetnu prometnu nesreću u omjeru od 40%, jer je kritične zgode upravljao motociklom bez vozačke dozvole te motocikl nije bio registriran niti je bio tehnički pregledan, jer je zadnji puta motocikl tužitelja bio na tehničkom pregledu 26.6.2017., odnosno više od dvije godine prije predmetnog štetnog događaja. Ujedno tuženik navodi da je tužitelj vozio nepropisnom brzinom. Također je bila sporna i činjenica je li tužitelj imao položen vozački ispit.

 

21. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("NN" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05 i 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 23/15, 70/19, 80/22, 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu naknade neimovinske i imovinske štete djelomično osnovan.

 

              22. Naime, temeljem odredbe čl. 7 . st. 1. Zakona o parničnom postupku, stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

 

              23. Člankom 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

 

              24. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja, sukladno odredbi čl. 221.a Zakona o parničnom postupku.

 

              25. U konkretnom slučaju, a u smislu citiranih zakonskih odredaba, sud smatra da je tužitelj dokazao osnovanost zahtjeva za naknadu štete, a glede visine zahtjev je djelomično osnovan. Ovakav zaključak proizlazi iz svih izvedenih dokaza, kako personalnih tako i materijalnih.

 

              26. Tužitelju pripada pravo na naknadu štete na temelju odredbe čl. 19., 1046. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08).

 

              27. Vezano za prigovor tuženika koji je isticao tijekom postupka da tuženik nema položen vozački ispit, sud je zatražio dostavu podataka od Autoškole Zeleni val te je iz dostavljenih podataka na listu 189-190 spisa nedvojbeno proizlazi da je Hrvatski auto klub izdao uvjerenje o položenom vozačkom ispitu za kandidata M. M..a iz B., odnosno tužitelja, od dana 27. kolovoza 2018.. Iz uvjerenja je razvidno da je tužitelj osposobljen u Autoškoli Z. val, V. kod instruktora vožnje D. V. te je položio vozački ispit B. kategorije vozila u V. 27. kolovoza 2018. Također je uz uvjerenje o položenom vozačkom ispitu B kategorije vozila priložen karton kandidata na ime M. M., OIB:87532412306.

 

              28. Dakle, iako tužitelj nije imao izdanu vozačku dozvolu u vrijeme predmetnog štetnog događaja, nisu osnovani prigovori tuženika da isti nije upoznat s prometnim propisima, obzirom da je tužitelj položio vozački ispit gotovo godinu dana prije predmetne prometne nesreće za B kategoriju vozila. S tog osnova što tužitelj nije imao vozačku dozvolu za upravljanje motociklom ne može se uzeti u obzir navod tuženika da je tužitelj pridonio nastanku prometne nesreće po tom osnovu, jer je reakcija tužitelja neposredno prije prometne nesreće, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka D. J. bila uobičajena za vozače motocikla jer "vozači motocikla u cilju izbjegavanja naleta na motorno vozilo i/ili smanjenja posljedica često poduzimaju radnju rušenja motocikla na bok kao bi izbjegli direktni udar u motorno vozilo".

 

              29. Također, za doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja nije odlučna ni činjenica što motocikl Suzuki kojim je isti kritične zgode upravljao nije bio na tehničkom pregledu, jer je očito da je isti bio u voznom stanju, odnosno da je motocikl bio tehnički neispravan, tužitelj ga zasigurno ne bi niti mogao voziti. Pored navedenog, sud je glede odgovornosti osiguranika tuženika za predmetnu prometnu nesreću vezan pravomoćnom kaznenom presudom Općinskog suda u O. broj K-… od 25. listopada 2019., kako je već naprijed konstatirano u obrazloženju ove presude pod točkom 13. i 14.

 

              30. Sud smatra da je osiguranik tuženika D. Š. odgovoran za predmetnu prometnu nesreću 90%,(uzevšvi u obzir i njegovu kaznenu osuđivanost za izazivanje prometne nesreće u kojoj je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede), jer je prometnim vještačenjem u ovom predmetu nedvojbeno utvrđeno da je prije poduzimanja radnji prije uključivanja u promet i vožnje preko kolnika isti mogao pravilnom prometno – tehničkom provjerom i pogledom u smjeru istoka (u lijevu stranu) uočiti motocikl tužitelja bez registarske oznake koji se nalazio na udaljenosti oko 47,4 m te se mogao uvjeriti da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način. Odustajanjem od radnje vožnje preko kolnika i propuštanjem motocikla bez registarske oznake osiguranik tuženika bi izbjegao prometnu nesreću.

 

              31. Odgovornost tužitelja u konkretnom slučaju za nastanak predmetne prometne nesreće sud cijeni s 10% (građansko pravna odgovornost je šira od kazneno pravne odgovornosti), obzirom da je prometnim vještačenjem, kao i iz iskaza tužitelja i svjedoka D. Š. u ovom predmetu nedvojbeno utvrđeno da je na mogućnost pravovremenog međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće negativno utjecao položaj parkiranih vozila na travnatoj površini sa sjeverne strane kolnika. Sud smatra da su oba vozača – i osiguranik tuženika i tužitelj, trebali pažljivije postupati neposredno prije štetnog događaja, obzirom da je vidljivost bila djelomično smanjena zbog pariranih vozila na travnatoj površini sa sjeverne strane kolnika, a što im nije moglo biti nepoznato, jer su obojica iz istog mjesta te je i tužitelj izjavio da mu je poznato da je tamo auto radionica i da ima auta.

 

              32. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na listu 78 spisa utvrđeno je tužitelj nije ostvario nikakva prava iz zdravstvenog osiguranja na ime bolovanja putnih troškova ili ostalih naknada vezano za prometnu nesreću niti ima podataka da je pokušao tražiti isto.

 

              33. Uvidom u podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, područna služba u Osijeku na listu 39 spisa utvrđeno je da tužitelj nije korisnik mirovinskih primanja, prema podacima o kojima Zavod vodi službene evidencije, a iz potvrde HZMO-a na listu 80 proizlazi da je tužitelju od 6. svibnja 2019. priznat status roditelja njegovatelja.

 

              34. Slijedom svega iznijetoga, prilikom dosude pravične novčane naknade tužitelju zbog povrede prava osobnosti za pretrpljenu neimovinsku (nematerijalnu) štetu, sud je uzeo u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela  Vrhovnog suda RH broj Su-IV-47/2020-5 s druge sjednice Građanskog odjela VSRH (2/20) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. (kojim se pravnim shvaćanjem mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29.11.2002., broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%).

 

              35. Naime, na temelju nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. I. L. te imajući u vidu sve okolnosti slučaja i dob tužitelja, kako je naprijed u obrazloženju pod točkama 11.4.-11.7. navedeno, sud smatra da tužitelju na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu nematerijalnu štetu pripada ukupno iznos od 44.000,00 kn (16.000,00 kn za pretrpljene fizičke bolove, 17.000,00 za smanjenje životne aktivnosti, 5.000,00 za naruženost i 6.000,00 kn za strah).

 

              36. Međutim,  kako je tuženik na ime neimovinske štete isplatio tužitelju prije pokretanja ovog sudskog postupka na ime nespornog iznosa neimovinske štete iznos od 20.820,00 kn, tužitelju pripada razlika u iznosu od ukupno 23.180,00 kn za ovaj vid neimovinske štete, umanjen za doprinos tužitelja  nastanku prometne nesreće od 10%, što iznosi ukupno 20.862,00 kn / 2.768,86 EUR[3].

 

              37. U odnosu na pretrpljenu imovinsku štetu vezano za štetu koju je tužitelj pretrpio zbog totalne štete na motociklu, koja prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka iznosi 13.605,65 kn te vezano za tuđu njegu i pomoć koja je tužitelju trebala po izlasku iz bolnice 30 dana po 6 sati i 15 dana po 3 dnevno, sud smatra da je tužitelj u cijelosti namiren zbog štete koju je imao na motociklu, obzirom da iz njegovog iskaza proizlazi da je motocikl prodao za 9.000,00 kn, a tuženik tvrdi da je tužitelju za štetu na motociklu isplaćen iznos od 4.199,48 kn (9.000,00 kn + 4.199,48 kn= 13.199,48 kn), dok u odnosu na materijalnu štetu zbog tuđe njege i pomoći sud smatra da tužitelju pripada pravičan novčani iznos od 4.500,00 kn, kako je naznačeno pod točkom 11.8. obrazloženja ove presude. Međutim, umanjeno za doprinos tužitelja od 10% predmetnoj prometnoj nesreći, tužitelju pripada za ovaj vid štete 4.050,00 kn / 537,53 EUR[4] (tuđa njega i pomoć).

 

              38. Tužitelju pripada na dosuđeni iznos pravične novčane naknade za neimovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno 25. listopada 2019. do isplate, dok mu za dosuđeni iznos imovinske štete pripadaju zakonske zatezne kamate od dana donošenja presude odnosno 30. studenog 2023. do isplate.

 

              39. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za naknadu štete tužitelj je odbijen, jer je isti previsoko postavljen.

 

              40. Iako je tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev u odnosu na imovinsku štetu (prvotno u tužbi zatražen iznos od 25.000,00 kn za imovinsku štetu, a u podnesku od 23.05.2023. za taj vid štete potražuje iznos od 1.805,78 EUR / 13.605,65 kn), zbog tog dijela smanjenog tužbenog zahtjeva nisu tuženiku nastali posebni troškovi, jer se raspravljalo o ostalim vidovima neimovinske i imovinske štete pa je sud ovom presudom odlučio o naknadi troškova postupka razmjerno uspjehu u sporu stranaka.

 

              41. Ostale navode stranaka, kao nepotrebne, sud nije posebno niti obrazlagao.

 

              42. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku.

 

43. Tužitelj potražuje trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku koji se odnosi na: odštetni zahtjev u iznosu od 500,00 EUR, sastav tužbe u iznosu od 500,00 EUR, sastav podneska od 30. travnja 2021. u iznosu od 500,00 EUR, pristup ročištu od 12. svibnja 2021. u iznosu od 500,00 EUR, pristup ročištu od 30. lipnja 2021. u iznosu od 500,00 EUR, sastav podneska od 28. listopada 2021., 23. veljače 2022., 05. svibnja 2022., 09. svibnja 2022. 4 x 500,00 EUR, pristup ročištu od 23. lipnja 2022. u iznosu od 500,00 EUR, sastav podneska od 28. lipnja 2022. u iznosu od 500,00 EUR, sastav podneska od 24. svibnja 2023. u iznosu od 500,00 EUR, sastav podneska od 25. kolovoza 2023. u iznosu od 500,00 EUR, pristup ročištu od 19. listopada 2023. u iznosu od 500,00 EUR, trošak PDV 25% u iznosu od 1.750,00 EUR, trošak predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 EUR, te sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 800,00 EUR. Dakle, tužitelj sveukupno potražuje 9.950,00 EUR.

Za napomenuti je da je punomoćnik tužitelj za svaku radnu u postupku tražio iznos od 500,00 EUR, ali mu isti ne pripada u tom iznosu, već prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora, tužitelju pripada za zastupanje na ročištima i sastave podnesaka iznos od 497,50 EUR za one radnje u postupku koje su bile nužne. 

Tužitelju ne pripada trošak postupka za sastav podneska od 28. listopada 2021., jer je uz taj podnesak punomoćnik tužitelja samo dostavio dokaz o uplati predujma za medicinsko vještačenje, a koji je dokaz mogao dostaviti i bez tog podneska.  Također je nepotreban podnesak tužitelja od 23. veljače 2022., obzirom da tužitelj u tom podnesku navodi na nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, a sud je pozvao stranke da se pisano očituju samo ako imaju eventualnih pitanja ili primjedbi na nalaz vještaka rješenjem od 2 veljače 2022. na listu 153 spisa. Nadalje, nepotreban je i trošak tužitelja koji se odnosi na sastav podneska od 9.5.2022., jer tim podneskom punomoćnik tužitelja samo obavještava sud da tužitelj nije u mogućnosti isplatiti trošak med. vještačenja, a što je mogao učiniti na ročištu. Također je nepotreban trošak sastava podneska tužitelja od 28.6.2022., jer uz taj podnesak tužitelj samo dostavlja uvjerenje HAK-a o položenom vozačkom ispitu tužitelja, obzirom da je to mogao dostaviti i bez podneska te imajući u vidu i da je sud službenim putem n prijedlog tuženika pribavio navedeno uvjerenje.  

Nadalje, nepotreban je i trošak tužitelja za sastav podneska od 25.8.2023., jer u tom podnesku punomoćnik tužitelja samo ponavlja već ranije iznesene navode tijekom postupka i obrazlaže zašto tužitelj ne bi imao pravo na trošak djelomičnog povlačenja tužbe, jer je to mogao učiniti i na ročištu za glavnu raspravu te se ne radi o nužnom trošku. Dakle, tužitelju pripada za zastupanje po pun. odvjetniku ukupno 4.477,50 EUR, uvećano za PDV 25% u iznosu 1.119,37 EUR, što ukupno iznosi 5.596,87 EUR. Na taj trošak treba dodati trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 254,83 EUR i na presudu u iznosu od 239,70 EUR te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR, tako da sveukupan opravdani trošak iznosi 6.491,40 EUR.

 

44. Tužitelj je glede osnove u ovoj parnici uspio 100%, a glede visine 17,10 %, tako da ukupan kvalitativan i kvantitativan uspjeh tužitelja u parnici iznosi 58,55 %, dok se uspjeh tuženika cijeni s ukupno 41,45 %.

Imajući u vidu uspjeh tužitelja u parnici  58,55%, valjalo je trošak tužitelja koji se odnosi na zastupanje po punomoćniku odvjetniku i trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od ukupno 6.091,40 kn priznati u omjeru 58,55% što iznosi 3.566,51 EUR. Na ovaj trošak treba dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR, jer je isti bio neophodan za vođenje ove parnice, tako da ukupan opravdani trošak tužitelja iznosi 3.966,51 EUR.

 

45. Tuženik potražuje trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku koji se odnosi na: odgovor na tužbu u iznosu od 497,50 EUR, podnesak od 08. travnja 2021. u iznosu od 497,50 EUR, ročište od 12. svibnja 2021. u iznosu od 199,00 EUR, ročište od 30. lipnja 2021. u iznosu od 497,50 EUR, sastav obrazloženog podneska od 11. travnja 2022. u iznosu od 497,50 EUR, ročište od 23. lipnja 2022. u iznosu od 497,50 EUR, podnesak od 05. srpnja 2022. u iznosu od 497,50 EUR, sastav obrazloženog podneska od 29. lipnja 2023.u iznosu od 497,50 EUR, ročište od 19. listopada 2023. u iznosu od 497,50 EUR, odnosno ukupno 4.179,00 EUR, kao i trošak PDV 25% u iznosu od 1.044,75 EUR, te trošak prometnog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR, što ukupno iznosi 5.623,75 EUR.

 

46. Trošak punomoćnika tuženika sukladan je važećoj Odvjetničkoj Tarifi i svi zatraženi troškovi za zastupanje po punomoćniku su bili nužni za vođenje ove parnice, kao i trošak prometnog vještačenja. Tuženiku jedino nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu, jer se o tom trošku odlučuje tek nakon pravomoćnog završetka postupka ovisno o uspjehu u parici. Dakle, od ukupnog troška tuženika za zastupanje po punomoćniku odvjetniku 5.623,75 sud je priznao tuženiku 41,45% razmjerno uspjehu u parnici, što iznosi 2.165,24 EUR. Na ovaj trošak treba dodati još trošak prometnog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR što iznosi 2.565,24 EUR.

 

47. Dakle, kada se razmjerno uspjehu u parnici prebiju troškovi tužitelja i tuženika (3.966,51 EUR – 2.565,24 EUR) dobije se iznos od 1.401,27 EUR, koji je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

 

48. Stoga je sud preostali dio zahtjeva za naknadu troška postupka tužitelju iznad dosuđenog  odbio kao neosnovan, zbog naprijed navedenog.

 

U Valpovu 30. studenog 2023.

 

                                                                                                                                            Sutkinja

                                                                                                                                            Tatjana Varžić, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku                                  od 15 dana računajući od dana objave presude. Žalba se podnosi u 3 primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu u Osijeku.

 

 

Dostaviti:                                                                     

1. Punomoćniku tužitelja,                                                                                     
2. Punomoćniku tuženika.