Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-537/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Tomislavu Aralici, u pravnoj stvari tužitelja LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-6687/2021-13 od 23. ožujka 2023., dana 10. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-6687/2021-13 od 23. ožujka 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje o troškovima postupka sadržano u presudi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-6687/2021- 13 od 23. ožujka 2023. u dijelu pod točkom II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587 da tužitelju LM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime razlike plaće isplati i preostali iznos od 376,27 EUR / 2.834,98 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekući na iznose od:

- 26,61 eur od 16.11.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 19,43 eur od 16.12.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 18,55 eur od 16.01.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 42,24 eur od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 12,86 eur od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 13,43 eur od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 18,77 eur od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 13,43 eur od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 28,29 eur od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 26,85 eur od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 40,47 eur od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 7,91 eur od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 27,52 eur od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 43,15 eur od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 14,10 eur od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak

- 30,56 eur od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak, pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od 01.08.2015. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 1.069,25 EUR / 8.056,25 kn, s zakonskom zateznom kamatom koja na taj trošak teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Protiv dijela navedene presude pod t. I. izreke žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga, propisanih odredbom čl. 353. st. 1. t. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/09., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14., 70/19 - dalje: ZPP) i predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda.

3. Protiv rješenja o troškovima postupka sadržanog pod t. II. izreke žali se tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenog razloga propisanog odredbom čl. 353. st. 1. t. 3. ZPP-a, predlažući da se pobijana odluka u tom dijelu preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio utvrđeno je da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer pobijana presuda sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama pa stoga nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati, a na počinjenje koje neosnovano tužitelj upire u žalbi.

6. Nisu počinjene niti preostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a na počinjenje kojih ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 356. st. 2. ZPP-a.

7. U ovom predmetu se radi o sporu male vrijednosti, jer se tužbeni zahtjev odnosi na novčanu tražbinu koja ne prelazi svotu od 1.320,00 eur-a (čl. 458. st. 1. ZPP-a). Stoga se, sukladno odredbi iz čl. 467. st. 1. ZPP-a, prvostupanjska presuda ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Zbog navedenog, žalbeni navodi tužitelja kojima osporava pravilnost utvrđenja suda prvog stupnja, nisu cijenjeni.

9. Predmet spora jest zahtjev za isplatu na ime neplaćenih sati prekovremenog rada te naknadu troškova parničnog postupka. U postupku su utvrđene sljedeće bitne činjenice:

- tužitelj je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Split na radnom mjestu carinika sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto;

- u razdoblju od listopada 2013. do studenog 2017. godine tužitelj je radio prema utvrđenom radnom vremenu tuženika;

- tužitelj tvrdi kako je radeći u smjenama, turnusima i u radu na drugi način radio dulje od mjesečnog fonda radnih sati zbog čega je odradio prekovremene sate koje mu poslodavac nije platio;

- vještačenjem je obračunana visina neplaćenih prekovremenih sati rada iznad mjesečnog fonda radnih sati tijekom dijela tjedna u iznosu od 668,22 kn, a koji je iznos već pravomoćno dosuđen tužitelju

pa sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu.

10. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud jer s potrebnom sigurnošću proizlazi iz rezultata postignutih raspravljanjem i jer ga tužitelj svojim žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju.

11. Naime, odredbom čl. 44. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj: 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13 - dalje: KU) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog, za prekovremeni rad 50%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, da se prema stavku 2. citiranog članka dodaci na osnovnu plaću međusobno ne isključuju, da odredba čl. 44. st. 10. KU propisuje da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11. citiranog KU). Isto tako, st. 12. istog čl. propisano je da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Također, čl. 38. st. 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj: 112/17 i 12/18 - dalje: KU/18), propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno, dok je st. 12. propisano da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

12. Slijedom navedenog, kako je vještačenjem obračunana visina neplaćenih prekovremenih sati rada iznad mjesečnog fonda radnih sati tijekom dijela tjedna u iznosu od 668,22 kn, a koji je iznos već pravomoćno dosuđen tužitelju, to pravilno zaključuje prvostupanjski sud da tužitelj nema pravo na isplatu daljnjeg iznosa po navedenoj osnovi.

13. Naime, u konkretnom slučaju valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU (isto i čl. 38. st. 12 KU/17) kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Stoga, kada je blagdan neradni dan (koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka), to taj blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, slijedom čega žalbeni navodi tužitelja nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

14. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 2. i 4. ZPP-a.

15. U odnosu na žalbeni navod kako tuženik nije dao povoda za tužbu u smislu odredbe članka 157. ZPP treba reći da nije osnovan s obzirom da je u ovome postupku podnesena stupnjevita tužba te je tužbeni zahtjev određen nakon provedenoga financijskoga vještačenja. Ujedno tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a tuženik mu po navedenom osnovu nije ništa isplatio. I po mišljenju ovog drugostupanjskog suda tužitelj je sa osnovom tužbenog zahtjeva uspio sa 100%, a samo sa visinom ne u cijelosti, jer mu pripada pravo na isplatu određenog iznosa naknade u utuženom razdoblju, ali ne u cjelokupno zatraženom iznosu.

16. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a i čl. 380. t. 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

Zagreb, 10. listopada 2025.

Sudac:

Tomislav Aralica