Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1297/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Melite Novoselac, kao predsjednika vijeća, Jelene Bušić, kao suca izvjestitelja i Svjetlane Tolj, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Boško Kordić, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Josip Bilić-Prcić, odvjetnik u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7404/2024-76 od 5. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7404/2024-76 od 5. svibnja 2025.

II. Tužiteljici se ne dosuđuje trošak sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ĐĆ iz [adresa] koji glasi:

"I Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina stranaka upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je sastoji od zk. č. br. 135 u naravi kuća br. 50 [adresa] površine 86 m2 i dvorište [adresa], površine 349 m2, odnosno ukupno 435 m2, civilnom diobom – sudskom prodajom na javnoj dražbi na način da se tako postignuti iznos ostvaren njihovom prodajom uruči tužiteljici ĐĆ u 1/2 (slovima : polovini) dijela i tuženiku UĆ u 1/2 (slovima : polovini) dijela, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.", kao neosnovan.

II Nalaže se tužiteljici ĐĆ iz [adresa] da nadoknadi tuženom UĆ iz [adresa] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.806,76 eura, u roku od 15 dana.

III U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom prouzročenog parničnog troška u iznosu od 637,01 euro odbija se kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu izjavila je tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP). U žalbi sadržajno ukazuje na bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a. Predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači i u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Zahtjeva i trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivio svim žalbenim navodima tužiteljice.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, postupak koji joj je prethodio i žalbene navode tužiteljice, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5.1. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice nije počinjena niti bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a na koju sadržajno tužiteljica ukazuje jer je sud prvog stupnja pravilno ocijenio sve provedene dokaze pa tako i dokaze koji su provedeni u postupku koji se vodio kod istoga suda pod poslovnim brojem P-654/01 za koje su se parnične stranke suglasile da se ne izvode ponovno.

5.2. Stoga je i činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno i materijalno pravo.

6. Predmet spora među strankama je zahtjev tužiteljice da se razvrgne suvlasnička zajednica na nekretnini upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 50 [adresa] i dvorište ukupne površine 435 m2, na kojoj su tužiteljica i tuženik u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici svatko u ½ dijela, i to civilnom diobom – sudskom prodajom na javnoj dražbi i podjelom postignute kupovine sukladno suvlasničkim omjerima stranaka.

7. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude utvrđene su sljedeće odlučne činjenice:

- da se u zemljišnim knjigama i to u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] koja u naravi čini kuću i dvorište, tužiteljica i tuženik upisani kao suvlasnici svatko u ½ dijela;

- da je uknjižba prava vlasništva u ½ dijela u korist tužiteljice izvršena na temelju Ugovora o darovanju zaključenog 22. prosinca 1975. između nje i tuženika;

- da je u predmetnom darovnom ugovoru tuženik izričito naveo da između ostalog tužiteljici daruje i ½ dijela stambene zgrade pobliže ga označavajući kao stan u prizemlju koji se sastoji od određenih prostorija;

- da je isto darovanje izvršeno zbog dugovanja koje je tuženik imao prema tužiteljici na ime ulaganja u predmetnu nekretninu;

- da je provedenim građevinskim vještačenjem po ovlaštenom vještaku utvrđeno da stranke u naravi ne uživaju nekretninu svaka u ½ dijela već da tužiteljica koristi 43/100, a tuženik 57/100 dijela, odnosno da tužiteljica koristi prizemlje obiteljske kuće, zbog čega smatra da nije moguće izvršiti fizičku diobu sukladno suvlasničkim omjerima stranaka upisanim u zemljišnu knjigu, već samo prema udjelima kako ih stranke stvarno na terenu i koriste.

8. Na temelju svega naprijed navedenog i utvrđenog sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.- u daljnjem tekstu: ZV) odbija tužbeni zahtjev tužiteljice za razvrgnućem smatrajući kako između stranaka zapravo ne postoji suvlasnička zajednica, odnosno da su stranke izvršile realnu podjelu predmetne nekretnine iako isto nije provedeno u zemljišnim knjigama.

9. Ovakvu odluku suda prvog stupnja kao pravilnu i zakonitu prihvaća i ovaj sud.

11. Prema odredbi čl. 47. st. 1. ZV-a, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva.

11.1. Dakle, da bi se mogla razvrgnuti suvlasnička zajednica nekretnina ista mora i stvarno postojati i to na način kako čl. 36. st. 1. ZV-a definira suvlasničku zajednicu, odnosno da je to zajednica u kojoj više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari.

12. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, sud prvog stupnja je pravilnom ocjenom svih provedenih dokaza i to kako darovnog ugovora zaključenog između stranaka 22. prosinca 1975. koji je bio temelj za upis u zemljišne knjige, ali isto tako i provedenih dokaza u predmetu poslovni broj P-654/01, te nalaza i mišljenja građevinskog vještaka izrađenog za potrebe ovoga postupka, pravilno zaključio da su stranke nakon izvršenog darovanja izvršile realnu diobu predmetne nekretnine na koji način je svatko od njih postao samovlasnikom točno određenog dijela iste nekretnine, odnosno u ovom konkretnom slučaju tužiteljica prizemlja kuće, a tuženik kata iste kuće.

13. Stoga se neosnovano u žalbi tužiteljica poziva na odredbu čl. 122. ZV-a koja regulira načelo povjerenja u zemljišne knjige, zanemarujući pri tome da se isto primjenjuje u odnosu na pravnu zaštitu valjanog stjecanja vlasništva treće osobe koja je stekla određeno pravo pouzdajući se u potpunost i istinitost onoga što je upisno u zemljišnoj knjizi.

13.1. U konkretnom slučaju, tužiteljica zanemaruje činjenicu da nakon upisa u zemljišne knjige, ona i tuženik predmetnu nekretninu koriste na način da svatko od njih uživa fizički određeni dio iste nekretnine, odnosno tužiteljica prizemlje kuće koje je kao takvo i bilo navedeno kao predmet darovanja, a činjenicu da joj je darovano prizemlje kuće potvrdila je i sama tužiteljica u postupku koji se vodio pod brojem P- 654/01.

14. Stoga neosnovano u žalbi tužiteljica ukazuje da sud nije pravilno cijenio iskaze određenih svjedoka saslušanih u postupku P-654/01 i to svjedoka BĆ i ZĆ u dijelu gdje su oni iskazivali da je sama tužiteljica gradila predmetnu kuću, s obzirom da je pravomoćnom presudom utvrđeno da tužiteljici ne pripada veći suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini, niti to tužiteljica zahtjeva u ovom postupku.

15. Dakle, u konkretnom slučaju sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo i to odredbe čl. 36. i čl. 47. ZV-a kada je zaključio da ne postoje pretpostavke za diobu suvlasničke zajednice nekretnina između stranaka jer između njih zapravo ne egzistira suvlasnička zajednica u smislu čl. 36. ZV-a.

16. Upravo zbog naprijed navedenog neosnovano u žalbi tužiteljica ukazuje na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka koji zapravo potvrđuje da stranke u naravi uživaju predmetnu nekretninu kao fizički odvojene cjeline.

17. Kako žalbeni navodi tužiteljice ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka, pravilno je i zakonito donesena u skladu s čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a te važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023. – dalje Tarifa) posebno uzimajući u obzir da je tužiteljica pobija samo u kontekstu pobijanja odluke o glavnoj stvari.

19. Tužiteljici koja nije uspjela sa podnesenom žalbom primjenom čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a nisu niti dosuđeni troškovi žalbenog postupka.

20. S obzirom na navedeno, valjalo je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

Osijek, 9. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Melita Novoselac