Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1819/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u Vijeću sudaca mr. sc. Krunoslava Barana, predsjednika vijeća, izvjestiteljice Vesne Bjelousov i članice vijeća i sutkinje Jasne Bratek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Gordana Peraković-Turković, odvjetnica iz Otočca, protiv tužene Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, OIB 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužene protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu, poslovni broj P-257/2020-9 od 15. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu, poslovni broj P-257/2020-9 od 15. rujna 2022.
II. Tuženoj se ne dosuđuje trošak žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
" I.Utvrđuje se da je tužitelj ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva dosjelošću na novoformiranoj katastarskoj čestici [katastarska čestica], šuma Biljevina površine 1 h 97 a 39 m² upisanoj u k. o. [katastarska općina] što mu je tužena Republika Hrvatska dužna priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa svog imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužitelja temeljem ove presude, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 16.170,04 kn/2.146,13 eura1 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima zračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3 postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužena zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. – odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., dalje ZPP). Predložila je uvažiti njenu žalbu, uz dosudu troška tog podneska.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 354. st. 2. ZPP-a.
6. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud proveo sve potrebne dokaze odlučne za donošenje pravilne i zakonite presude.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je stekao pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama pobliže određenim u točki I. izreke pobijane presude.
8. Između parničnih stranaka nije sporna činjenica da je tužena u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina, a niti da je u posjedovnom listu proveden upis na tuženu za iste nekretnine.
9. Sporno je između parničnih stranka tijekom prvostupanjskog postupka, a i sada u žalbi je li tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću na novoformiranoj katastarskoj čestici.
10. Prema činjeničnim utvrđenjima prvostupanjskog suda utemeljenim na nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka proizlazi da se radi o dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je ukupna sporna površina 19.740 m2.
11. Pravilnom ocjenom dokaza odnosno povijesti posjedovanja proizlazi da se kč. br. [katastarska čestica] od osnivanja katastarskog operata 1954. godine nalazila u različitim posjedovnim listovima, a dio te kč. br. u površini od 500 čhv [adresa] čhv šuma upisan je 1954. godine u posjedovni list 224 na posjednika Ć ĐA, a 1988. na ČA.
12. Žalbeni navodi tužene da se radi o razlici u površini od 4634 m2 za koliko prednici tužitelja nisu bili upisani u katastarskom operatu su neosnovani.
13. Ovo stoga jer je prvostupanjski sud ispitao pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju instituta izvanredne dosjelosti, a sama činjenica da pravni prednici nisu bili upisani kao posjednici na cjelokupnoj površini, ne čini njihov posjed nesavjesnim.
14. Tužitelj je zajedno sa svojim pravnim prednicima u posjedu predmetnih nekretnina od 1900. godine, a izvjesno je i da je bila u posjedu tužiteljeve obitelji odnosno ŠA i od polovine 19. stoljeća.
15. Takve činjenice o dugotrajnosti posjeda koji su pravni prednici tužitelja izvršavali bez ikakvog osporavanja tog posjeda odnosno uz puna vlasničkopravna ovlaštenja, prvostupanjski sud je utvrdio na osnovi iskaza svjedoka PA, TA, te tužitelja.
16. Pri tome je prvostupanjski sud cijenio iskaz svjedoka TA da se predmetna nekretnina kosila te da je sedamdesetih godina 20. stoljeća počela rasti samonikla šuma, a što odgovara iskazu svjedoka NA, djelatnika Hrvatskih šuma da Hrvatske šume nisu pošumljavale predmetnu nekretninu, kao i da se radi o samonikloj šumi, a stabla su starosti do 50 godine te iskazu svjedoka FA, upravitelja [adresa] i iskazu svjedoka JA koji su iskazali da na tom dijelu nije bilo pošumljavanja, a niti doznaka.
17. U takvoj činjeničnoj situaciji, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo prihvaćanjem tužbenog zahtjeva jer je predmetna nekretnina u posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika više od 150 godina, a navedenu nekretninu posjedovali su kao vlasnici.
18. Stoga su ispunjene pravne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju instituta izvanredne dosjelosti primjenom pravnog pravila paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika kojim je bio propisan četrdesetogodišnji rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91.).
19. U odnosu na žalbeni navod da se radi o šumi te da se prema čl. 55. st. 2. Zakona o šumama na šumskom zemljištu ne može steći pravo vlasništva dosjelošću, valja navesti da to nije od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj pravnoj stvari.
20. Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom, poslovni broj: U-I-374/98 od 12. siječnja ("Narodne novine" br. 99/99.) ukinuo je odredbu čl. 55. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine" br. 41/90., dalje ZIDZŠ), tako da se ta odredba odnosi isključivo na mogućnost stjecanja prava vlasništva na šumama nakon što su one postale državno vlasništvo.
21. Nadalje, u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Rev-291/2014-2 od 18. travnja 2018., taj sud je naveo da se na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odluke čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08. i 38/09., dalje ZUDSP) nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinaca koji je stekao pravo dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud Republike Hrvatske naknadno ukinuo posebice u onom slučaju kada postoji drugi suprostavljeni privatni interes trećih osoba.
22. O tom pitanju se ranije izjasnio i Europski sud za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10.
23. Stoga je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini do stupanja na snagu čl. 55. st. 2. ZIDZŠ dana 16. listopada 1990. godine.
24. Odluka o trošku postupka pravilna je i zakonita.
25. S obzirom na izloženo, odlučeno je kao u izreci presude na temelju čl. 368. st. 1. u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a.
Osijek, 9. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
mr. sc. Krunoslav Baran
