Poslovni broj: Usž-2273/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja MČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa odvjetnik Tomislav Krka, Split, Starčevićeva 13, protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB:95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, klasa: UP/II-361-05/23-26/410, urbroj: 531-03-4- 24-2 od 27. lipnja 2024., radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1842/24- 9 od 20. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija te potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1842/24-9 od 20. veljače 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-05/23-26/410, urbroj: 531-03-4-24-2 od 27. lipnja 2024. kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, klasa: UP/I-361-03/17-04/273, urbroj: 2181-1-10-3/26-23-6 od 1. kolovoza 2023. Rješenjem suda tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora je odbijen.
2. Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja od 1. kolovoza 2023. odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene stambene zgrade izgrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
3. Tužitelj u žalbi navodi da su granice Park šume Marjan utvrđene na temelju zakona bivše SFRJ i to temeljem Zakona o zaštiti prirode. Što se tiče tih granica Visoki upravni sud Republike Hrvatske u dopisu Usoz-95/2019 naveo je da su navedeni zakoni na temelju kojih su utvrđene granice Park šume Marjan prestali važiti. Upire na odredbe Zakona o zaštiti prirode kojim su dane definicije park šume kao i na Zakon o šumama pa kako su granice Park šume Marjan utvrđene na temelju propisa bivše SFRJ, a koji propisi su prestali važiti, a kako nisu temeljem novih zakona utvrđene granice Park šume Marjan to smatra da ima mjesta ozakonjenju predmetne građevine. Navodi da je objekt koji se nalazi na istom zemljištu izgrađen prije 15. veljače 1968. zbog čega ga je trebalo legalizirati. Smatra da Splitsko-dalmatinska županija nije uskladila granice Park šume Marjan s važećim Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je pogrešan stav suda da bi se zemljište nalazilo unutar Park šume Marjan pa predlaže presudu i rješenje prvostupanjskog suda preinačiti na način da tužbeni zahtjev bude prihvaćen a podredno presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak te potražuje trošak sastava žalbe.
4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS), Sud ne nalazi da je osporenom presudom povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
7. Odredbom članka 6. stavka 1. alineja 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17., 14/19. – dalje: ZOPNIZ) propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom i zgrade izgrađene unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom.
8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U postupku je utvrđeno da se predmetna građevina nalazi u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita ("Službeni glasnik Grada Splita", broj 1/06., 15/07., 3/08., 3/12., 32/13., 52/13., 41/14. i 55/14. – proč. tekst) izvan građevinskog područja, u zoni javnih zelenih površina PŠ – Park šuma Marjan, za koju vrijede odredbe članka 15. GUP-a Grada Splita o čemu prileži i izvod iz kartografskog prikaza navedenog plana s legendom.
9. Stoga, kraj nedvojbenog utvrđenja da se predmetna građevina, koja je izgrađena bez valjanog odobrenja za gradnju, nalazi u zoni PŠ – Park šuma Marjan, osnovano je, imajući u vidu naprijed citiranu odredbu ZOPNIZ-a a koja propisuje isključenje od mogućnosti ozakonjenja zgrade zahtjev tužitelja odbijen.
10. Konačno, treba reći, ako bi i bila točna tvrdnja tužitelja da se radi o objektu izgrađenom do 15. veljače 1968., ista ne može dovesti do drugačijeg rješenja ove upravne stvari. Ovo iz razloga jer se odredbe ZOPNIZ-a ne odnose na objekte izgrađene do navedenog datuma budući se takvi objekti sukladno odredbama Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.) smatraju izgrađenim na temelju pravomoćne građevinske dozvole i ne podliježu odredbama ZOPNIZ-a.
11. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.
U Zagrebu, 8. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić