REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-2947/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner I Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], MT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Babić & Babić d.o.o., Split, Put Plokita 8, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Splita, OIB: 78755598868, Split, Branimirova obala 17, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1401/2024-10 od 7. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1401/2024-10 od 7. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/24-07/305, URBROJ: 541-11/6- 24-2 od 30. travnja 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, KLASA: UP/I-932-07/24-03/124, URBROJ: 541-28-02/4-24-2 od 1. ožujka 2024. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim je provedena promjena podataka u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] na način da se umjesto tužitelja, kao nositelja prava, upisuje ovdje zainteresirana osoba.
2. Tužitelji u žalbi u bitnom navode da prvostupanjski sud nije vodio spor u skladu sa zakonom. Naime, raspravni zapisnik je sastavljen tako da njegovim čitanjem nije moguće zaključiti o sadržaju. Zapisnik ne odražava, potpuno i precizno, angažman opunomoćenika tužitelja, a povremeno s obrnutim značenjem od izrečenog. Prilikom rasprave došlo je do učestalog prekidanja od strane prvostupanjskog suca uz obrazloženje da nema potrebe za izlaganjem opunomoćenika jer je isto sadržano u tužbi. Prekršene su odredbe članka 5., 6. i 7. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24.-dalje: ZUS). Ističu da prvostupanjski sud nije ni naveo u obrazloženju presude sve navode, već ih je označio kao preostale tužbene i raspravne navode, a nije ih analizirao ni pojedinačno ocijenio. Ističu da nije osnovano i zakonito prihvaćanje stanja upisa prava vlasništva u zemljišnoj knjizi od prije 1973. godine. Zanemareno je da su tužitelji upisani u katastar zemljišta, da je došlo do gradnje na predmetnoj nekretnini, prijave prebivališta i komunalnih priključaka, a što je sve odobravala zainteresirana osoba. Ističu da su već upućivali na pretvorbu prava vlasništva, a što prvostupanjski sud nije razmatrao. Pozivanje na zemljišnoknjižni izvadak ne može značiti pravilnu primjenu materijalnog prava. Predlažu usvojiti žalbu, preinačiti prvostupanjsku presudu tako da se usvoji tužbeni zahtjev.
3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. ZUS-a) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
6. Suprotno tvrdnji tužitelja, prvostupanjski sud je utvrdio sve bitne činjenice te je presudu valjano obrazložio u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. ZUS-a pa su stoga neosnovani žalbeni razlozi bitne povrede pravila sudskog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
7. Ovo stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela nakon čega je pravilno primijenio odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/18.-dalje: ZDIKN). Sud je osnovano zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za promjenu podataka u katastarskom operatu u pogledu ovlaštenika na predmetnoj nekretnini na način kako je to učinjeno u upravnom postupku s obzirom na priloženi zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu.
8. Pri tome se prvostupanjski sud pozvao na odredbu članka 97. stavka 3. ZDIKN- a prema kojoj se upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu. Prema stavku 4. tog članka odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige.
9. Budući da iz zemljišnoknjižnog izvatka za z.k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja prema identifikaciji odgovara predmetnoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proizlazi pravo vlasništva zainteresirane osobe na istoj, to je stoga zainteresirana osoba i upisana u posjedovni list katastarskog operata, neovisno o tome tko je u posjedovnom listu bio upisan kao posjednik tih nekretnina i u čijem se posjedu te nekretnine nalaze. Stoga su bez utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari prigovori tužitelja kojim upućuju na raspolaganje predmetnim zemljištem.
10. Prvostupanjski sud je u ovom upravnom sporu na temelju ovlaštenja propisanog odredbom članka 49. stavka 3. ZUS-a, uzeo u obzir činjenično stanje utvrđeno u postupku donošenja osporene odluke, dakle nije sam utvrđivao činjenično stanje, a održavanjem rasprave omogućio je strankama izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje odluke. Pri tome sudac na svrhovit način nastoji da se tijekom rasprave iznesu odlučne činjenice odnosno da se daju sva razjašnjenja potrebna za utvrđenje činjeničnog stanja važnog za odluku (članak 92. stavak 4. ZUS-a) pa su neosnovani žalbeni prigovori tužitelja u tom pogledu. Prvostupanjski sud postupa sukladno načelu učinkovitosti propisanom odredbom članka 8. ZUS-a prema kojem će sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, onemogućit će zlouporabu prava stranaka i drugih sudionika u sporu te odluku donijeti u razumnom roku, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.
11. Stoga, imajući u vidu činjenično stanje utvrđeno u postupku koje je prethodilo donošenju osporenog rješenja, a koje tužitelji ni svojim žalbenim navodima ne dovode u sumnju, osnovano je zaključio prvostupanjski sud da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.
12. Valjalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odbiti žalbu tužitelja.
U Zagrebu 8. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
