Poslovni broj: Usž-2029/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članova vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu u tužitelja RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kovačević, Koren i partneri d.o.o. Rijeka, Supilova 6/III, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 33706439962, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-394/2024-6 od 12. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-394/2024-6 od 12. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadom troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/32, URBROJ: 443-02-02-12-24-02/VŽ od 25. siječnja 2024. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora (točke I. i II.).

1.1. Osporenim rješenjem tuženika od 25. siječnja 2024. naređeno je tužitelju, kao investitoru, ukloniti zidove visine prizemlja izgrađenih od blok opeke na postojećim temeljima legaliziranog objekta, otvoreno ognjište visine veće od 3 m tlocrtnih dimenzija 1,5 x 2,5 m s otvorenim lavandinom od kamena izgrađenog uz otvoreno ognjište, drvenu nadstrešnicu tlocrtnih veličina 5,0 x 6,0 m oslonjenu na dvije horizontalne A.B. grede dužine 6,0 m i A.B. stup visine 1,40 m, jednostrešno krovište s pokrovom kupom kanalica tlocrtnih dimenzija 11,5 x 6,0 m, kojim je natkriven objekt zajedno s nadstrešnicom izgrađenom uz objekt, potporni kameni zid visine 2,20 m, dužine 6,0 m, na kojega je oslonjena horizontalna A.B. greda nadstrešnice dužine 6,0 m i objekt od drveta, tlocrtne veličine 4,0 x 4,0 m, visine prizemlja, natkriven jednostrešnim krovištem s limenim pokrovom, koji služi kao skladište, sve izgrađeno izvan granica građevinskog područja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navodi da se ni tuženik, a ni prvostupanjski sud nisu osvrnuli na njegovo osporavanje svojstva investitora u predmetnom postupku. Tvrdi da je jednu polovinu suvlasničkih dijelova stekao 2013. godine, dok je drugu polovicu stekao u prosincu 2023. godine, a da su, prema njegovim saznanjima, svi eventualni radovi, izvedeni prije nego je postao vlasnikom nekretnine u cijelosti. Tvrdi da je time što je sud odbio dokazni prijedlog kojim je prethodne navode namjeravao dokazati, počinio bitnu povredu odredaba upravnog spora, a naročito jer je iz samog rješenja o izvedenom stanju vidljivo da je rješenje zatražila osoba različita od tužitelja. Poziva se na odluku Upravnog suda u Rijeci poslovni broj: Us I-2383/2024 od 29. siječnja 2025. u kojoj je sud poništio rješenje tuženika, upravo iz razloga jer je utvrdio da tužitelj nije investitor.

2.1. Nadalje tvrdi da niti iz jednog dokaza nije vidljivo na koji bi način bilo utvrđeno legalno stanje, niti koji su eventualno naknadni radovi izvedeni, u kojim dimenzijama i sl., a naročito kraj činjenice da prilikom provođenja nadzora 9. siječnja 2024. prisutne osobe nisu imale nikakvu opremu, niti su izvršile ikakva mjerenja ili bilo kakvu drugu radnju usmjerenu na bilo kakva utvrđenja. Ukazuje na to da je prvostupanjski sud odbio provesti očevid na licu mjesta iako iz spisu priležećih fotografija nije mogao utvrditi da ozakonjenja zgrada ne odgovara trenutno izvedenom stanju.

2.2. Netočnim smatra zaključak prvostupanjskog suda da se radovi navedeni u pobijanom rješenju (čak i pod pretpostavkom da su izvedeni u obujmu koji se navodi) smiju izvoditi isključivo temeljem građevinske dozvole te da nema primjene Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, obzirom da je riječ upravo o radovima koji se izvode bez građevinske dozvole sukladno odredbi članka 128. Zakona o gradnji, a detaljno su razrađeni Pravilnikom. Tvrdi da je pobijano rješenje donio građevinski inspektor, a ne komunalni redar, iako se radi o objektu iz odredbe članka 2. stavku 1. točka 16. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, koji se može graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Pobija i točku II izreke presude u kojem je sadržana odluka o troškovima postupka, obzirom da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan, a slijedom čega je i pogrešno odlučeno u pogledu naknade troškova postupka. Slijedom svega navedenog predlaže poništiti presudu i riješiti upravnu stvar uz naknadu dosadašnjeg troška tužitelju prema troškovniku koji prileži spisu uvećan za sastav žalbe u iznosu od 1.250,00 eur uz pripadajući PDV, podredno predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.

6. Rješenje tuženika doneseno je sukladno odredbi članka 113. stavka 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21.). Tom odredbom je propisano da će u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine, odnosno njezinog dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja, 9. siječnja 2024., od strane više građevinske inspektorice, u prisutnosti tužitelja kao investitora, proveden očevid na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu spisu predmeta prileži zapisnik, kao i fotografije zatečenog stanja. Tom prilikom je tužitelj izjavio da je na legaliziranom objektu izvedena rekonstrukcija na način da su uklonjeni stari kameni zidovi, da su izvedeni novi zidovi od blok cigle koji su natkriveni jednostrešnim krovištem s kupom kanalica, a ispod kojeg je otvoreno ognjište i otvoreni kameni lavandin. Tom prilikom je utvrđeno da je na istoj čestici izgrađen objekt od drveta koji je natkriven jednostrešnim krovištem s limenim pokrovom koji je postavljen na drvenim gredama i služi za skladištenje alata, a po izjavi investitora izgrađen je prije sedam godina bez akta kojim se odobrava građenje. Iz spisu predmeta priležećeg zapisnika, također proizlazi, da se rekonstruirani objekt nalazi na odaljenosti od 15 m od mora, a potpornim zidom od kamena visine 2,20 m, dužine 6,00 m da je ograđena otvorena vanjska terasa natkrivena naprijed navedenom nadstrešnicom.

7.1. Također, spisu predmeta prileži rješenje o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361- 03/18-14/1, URBROJ: 2170/1-03-05-12-18-12 od 28. rujna 2018. iz kojeg je vidljivo da je na predmetnoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ozakonjena nedovršena, slobodnostojeća, jednostavna zgrada gospodarske-poljoprivredne namjene (spremište), pravokutnog tlocrta, dimenzija 5,0 m x 5,50 m, ukupne građevinske bruto površine 29,70 m2, pokrivena jednostrešnim krovištem, visine 2,00 m do vijenca i 2,80 m do sljemena, katnosti: prizemlje.

8. Kraj činjenice da je predmetni nadzor provela viša građevinska inspektorica koja je svakako stručna i kvalificirana za provođenje istog te da je tužitelju u tom postupku pružena mogućnost izjasniti se o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, to ni po ocjeni ovog Suda nije bilo niti potrebe za određivanjem vještačenja radi utvrđenja koji su naknadni radovi izvedeni nakon legalizacije objekta, a na što tužitelj neosnovano upire. Sve sporne činjenice na koje tužitelj predlaže da se utvrde vještačenjem, utvrđene su temeljem dokaza koji prileže spisu predmeta i na kojima je utemeljena odluka upravnog tijela čiju zakonitost je pravilno ocijenio prvostupanjski sud. Ovdje se napominje da osim što je tužitelj bio nazočan očevidu, na kojem se, kao što je prethodno opisano i očitovao u svojstvu investitora, istog je, bez primjedbi i potpisao. Zapisnik je sastavljen sukladno odredbi članka 76. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) te je isti javna isprava i predstavlja dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava (članak 76. stavak 5. ZUP-a). Slijedom navedenog pravilno je rješenjem tuženika naloženo upravo tužitelju, kao investitoru, ukloniti predmetne građevine, a pri čemu nije utjecaja okolnost što rješenje o izvedenom stanju nije doneseno povodom prijedloga tužitelja.

9. Nadalje, tužitelj žalbenim navodima ne osporava da je prijeporna gradnja izvedena bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju, već smatra, kako je to isticao i u tužbi, da je riječ o gradnji koja je sukladna odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/2017, 34/2018, 36/2019, 98/2019, 31/2020, 74/2022, dalje: Pravilnik).

10. Međutim, u konkretnom slučaju, kako je to pravilno ukazao i prvostupanjski sud, građevina opisana rješenjem tuženika, ne može se podvesti niti pod jednu građevinu koja se sukladno odredbama Pravilnika može graditi bez dozvole za gradnju. Naime, odredba članka 2. stavka 1. točka 16. Pravilnika, na koju tužitelj upire u žalbi, odnosi se na građenje građevine i opreme namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, a o kakvoj građevini se ovdje ne radi.

11. Slijedom navedenog, imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje kao i fotografije koje prileže spisu predmeta te opis izvedenih radova ovdje se radi o građenju kakvog ima u vidu odredba članka 3. stavka 1. točka 11. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.). Prema toj odredbi građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Stoga, budući se radi o građevini, neosnovano tužitelj smatra da u konkretnom slučaju građevinski inspektor nije bio nadležan za donošenje predmetnog rješenja jer se nadležnost građevinskog inspektora proteže na sve oblike gradnje i građevinskih radova, kako to proizlazi iz odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu.

12. Zaključno se napominje tužitelju da nije od utjecaja pozivanje na odluku Upravnog suda u Rijeci poslovni broj: Us I-2383/2024 od 29. siječnja 2025. jer u tom predmetu, a kako proizlazi iz obrazloženja presude, nije bilo nesporno utvrđeno tko je investitor pa se ne radi o istom činjeničnom i pravnom supstratu kao u konkretnom predmetu. Također, navedena odluka Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI- 1959/21 od 22. srpnja 2022., na koju se poziva tužitelj, nije bila predmet drugostupanjskog spora, stoga, niti ta prvostupanjska odluka ne obvezuje ovaj Sud, što proizlazi iz stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u presudi broj U-Zpz-51/17 od 19. rujna 2018.

13. Slijedom iznesenog, pravilno su primijenjene odredbe Zakona o Državnom inspektoratu koje daju ovlaštenje inspektoru za poduzimanje mjera među kojima je i donošenje rješenja o uklanjanju, budući u konkretnom predmetu tužitelj nesporno nije ishodio nikakvo odobrenje za gradnju, a koje je, obzirom na opis izvedenih radova, trebao ishoditi.

14. Budući je odbijen tužbeni zahtjev, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom članka 147. stavka 1. ZUS-a, odlučio o zahtjevu tužitelja za naknadu zatraženih troškova upravnog spora, jer prema navedenoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

15. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o trošku (točka II.) izreke, utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. obzirom da tužitelj sa žalbom nije uspio.

U Zagrebu, 8. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić