Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-130/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Irena Mesiček, odvjetnica u Zagrebu, i protustranke ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Darko Belaić, odvjetnik u Zagrebu, radi zabilježbe pokretanja postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-22156/2024-8 (ozn.Z- 21098/2024) od 13. siječnja 2024., dana 8. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se kao osnovana žalba predlagateljice te se preinačava rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-22156/2024-8 (ozn.Z- 21098/2024) od 13. siječnja 2024. i rješava se:
"Odbija se kao neosnovan prigovor protustranke i potvrđuje se rješenje toga suda poslovni broj Z-21098/2024 od 29. srpnja 2024.
Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga."
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je uvažio kao osnovan prigovor protustranke i preinačio rješenje Zemljišnoknjižnog odjela toga suda broj Z- 21098/2024 od 29. srpnja 2024. tako što je odbio prijedlog za upis od 26. srpnja 2024., naložio uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo toga upisa, uz zabilježbu odbijanja prijedloga.
2. Protiv ovoga rješenja predlagateljica je izjavila žalbu u kojoj opisno ističe žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava (čl. 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH; 84/08, 96/08-Odluka USRH; 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH; 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) u svezi čl. 99.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19, 128/22 - dalje: ZZK), s prijedlogom za preinačenje rješenja i dopuštanje upisa zabilježbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Pri donošenju pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije počinio ijednu od bitnih povreda odredbi postupka na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK pazi po službenoj dužnosti.
5. Nije sporno da su stranke suvlasnici nekretnine, u naravi stana u stambenoj zgradi, etažno vlasništvo, svaki u ½ dijela, da je predlagateljica pokrenula postupak radi razvrgnuća suvlasništva geometrijskom diobom ili civilnom ukoliko geometrijska nije moguća, u ovom postupku je predložila upis zabilježbe pokretanja toga postupka.
6. Rješenjem zemljišnoknjižnog referenta dopušten je upis zabilježbe pokretanja postupka dok je ovdje pobijanim rješenjem uvažen prigovor protustranke te preinačeno to rješenje na način da je odbijen prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka. Prijedlog za upis zabilježbe prvostupanjski sud smatra neosnovanim jer vanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nije postupak u kojem bi se mogao odrediti bilo kakav zemljišnoknjižni upis, žaliteljica u prijedlogu za razvrgnuće nije predložila ikakav upis, stoga nisu ispunjene pretpostavke zabilježbe pokrenutog postupka u smislu odredbe čl. 90. st. 1. ZZK.
7. Izloženi razlozi pobijanog rješenja temelje se na pogrešnom pravnom shvaćanju.
8. Zabilježba je vrsta knjižnog upisa kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom (čl. 34. st. 4. ZZK).
9. Prema odredbi čl. 90. st. 1. ZZK zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige a za koji se ne može upisati zabilježba spora.
10. Prema odredbi st. 3. istog zakonskog članka, zabilježba pokretanja postupka ima učinak da odluka donesena pred sudom ili drugim tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda.
11. Pogrešno je shvaćanje prvostupanjskog suda prema kojem se u postupku razvrgnuća suvlasništva nekretnine ne bi mogao odrediti ikakav upis.
12. Prema odredbi čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - dalje: ZVDSP) kad provodi razvrgnuće sud je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, kao i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (st. 1.) Ukoliko sud nije vezan u smislu ove odredbe, nekretninu će podijeliti geometrijski (st. 2.). Ako geometrijska dioba nije moguća a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi način a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće - st. 4.).
13. Razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva jedan je od načina razvrgnuća suvlasničke zajednice propisan člankom 53. ZV.
14. U smislu odredbe čl. 55. ZVDSP, pravni učinak razvrgnuća suvlasništva nekretnine stjecanjem vlasništva na posebnom dijelu nekretnine ostvaruje se tek uknjižbom prava vlasništva, temeljem sudske odluke ili sporazuma.
15. Također, prema odredbi članka 72. toga Zakona, vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine te da se vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnoga dijela, uz navođenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etažno vlasništvo (stavak 2. članka 72. ZV).
16. Dakle, suprotno shvaćanju suda prvoga stupnja iz citiranih odredbi ZVDSP proizlazi da u postupku razvrgnuća suvlasništva nekretnine može biti određen upis u zemljišne knjige kojim se doduše ne mijenja ospeg suvlasničkih omjera ali se mijenja dosadašnji opseg i način izvršavanja ovlasti. Time je ostvarena pretpostavka iz odredbe čl. 90. st. 1. ZVDSP za dopuštenost zabilježbe njegovog pokretanja, bez prejudiciranja ishoda postupka razvrgnuća i načina na koji će u ovom konkretnom slučaju suvlasništvo biti razvrgnuto.
17. Okolnost da predlagateljica nije u prijedlogu za razvrgnuće tražila ikakav zemljišnoknjižni upis je irelevantan, jer prema citiranoj odredbi čl. 50. ZVDSP način diobe ovisi prije svega o ispunjenju pretpostavki propisanih strogim zakonskim odredbama a ne o volji stranaka, stoga sud u takvom postupku nije nužno vezan zahtjevima stranaka.
18. Uz to, u trenutku podnošenja prijedloga određeni zahtjev za upis vlasništva posebnog dijela niti nije u moguće postaviti jer donošenju ikakve odluke ili zahtjeva za upis nužno prethodi elaborat sudskog vještaka kojim će biti definirani određeni realni dijelovi nekretnine na kojima se uspostavlja vlasništvo svakog od dosadašnjih suvlasnika. Naime, odluku o razvrgnuću suvlasništva u ovakvom slučaju sud donosi tek kada utvrdi da su ispunjene pretpostavke uspostave etažnog vlasništva koje propisuje odredba čl. 73. st. 3. ZVDSP. Nadalje, odlukom suda o razvrgnuću suvlasništva na ovaj način moraju biti utvrđeni točno određeni realni dijelovi nekretnine na kojima se uspostavlja individualno vlasništvo dosadašnjih suvlasnika, u protivnom nije podobna za ovršnu uknjižbu prava vlasništva. Naime, nekretnina na kojoj je potrebno izvršiti upis prava individualnog vlasništva svakog od dosadašnjih suvlasnika mora biti sudskom odlukom (ili drugom ispravom podobnom za zemljišnoknjižni upis) određena sukladno odredbama čl. 4. st. 1. u vezi čl. 11. ZZK.
19. Dakle, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da odluka u postupku koji predlagateljica vodi ne može biti temelj ikakvog upisa i da stoga nisu ispunjene pretpostavke za zabilježbu iz čl. 90. ZZK te je stoga ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava.
20. Slijedom izloženog, uvažena je žalba predlagateljice kao osnovana i temeljem odredbi čl. 380. t. 3. ZPP i čl. 149. st. 1. t. 1. ZZK odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
U Zagrebu, 8. listopada 2025.
Sudac:
Jasenka Grgić