Poslovni broj: Usž-1919/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Radmile Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja ĆUKOVIĆ d.o.o., Rijeka, Medovićeva 15, kojeg zastupa opunomoćenica Antonela Jolić Zubčić, odvjetnica u Rijeci, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ŠC iz [adresa], radi profesionalne bolesti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2173/23-18 od 4. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2173/23-18 od 4. travnja 2024.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporavanom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-502-03/23-01/591, URBROJ: 338-01-06- 05-23-10 od 12. rujna 2023. i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-502-03/23-03-75, URBROJ: 338-08-02-01- 23-9 od 27. lipnja 2023. kao i zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

2. Rješenjem tuženika od 12. rujna 2023. odbijena je žalba tužitelja i potvrđena točka I. izreke rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka od 27. lipnja 2023. kojim je djelomično usvojen zahtjev ŠC (zainteresirane osobe) za priznavanje profesionalne bolesti i prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po toj osnovi te joj se bolest nastala kod poslodavca Ćuković d.o.o. (tužitelja) pod dijagnozom alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan bojama, MKB šifre L23.4 priznaje profesionalnom bolešću pod evidencijskim brojem PB 7006 140623 5/2023, kao i prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s te osnove s danom 14. lipnja 2023. (točka I. izreke). Točkom II. izreke rješenja prvostupanjskig tijela dijagnoza alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan ostalim tvarima MKB šifre L23.8 zainteresiranoj osobi nije priznata profesionalnom bolešću, kao niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s te osnove.

3. Tužitelj podnosi žalbu protiv prvostupanjske presude iz svih zakonom predviđenih razloga. U žalbi u bitnom ističe da prvostupanjski sud, bez jasnog i smislenog obrazloženja, pobijanu odluku temelji isključivo na nalazu sudskog vještaka te ponavljanju navoda stranaka. Smatra da u pobijanoj odluci nisu navedeni dostatni razlozi kojima se sud rukovodio u donošenju odluke, a koji bi upućivali na to da je sud stvarno ispitao slučaj i odgovorio na sve bitne navode tužitelja. Prigovara iskazu sudskog vještaka na raspravi. Smatra nedopustivim da sudski vještak ne zauzima svoje stručno mišljenje, već svoje mišljenje temelji na nalazu vještaka tuženika, smatrajući da je takav nalaz najkompetentniji. Prvostupanjski sud se na kontradiktorni usmeni iskaz vještaka u odnosu na pisani nalaz i mišljenje nije niti osvrnuo. Sud je mogao i morao zaključiti da su pisani nalaz i mišljenje vještaka u suprotnosti s onim što je vještak iskazivao prilikom svog saslušanja. Naglašava da on ne raspolaže medicinskim stručnim znanjem, ali smatra da je dokazao kontradiktornosti nalaza i mišljenja vještaka iz upravnog postupka i upravnog spora. Prigovara što prvostupanjski sud nije dao nikakvo obrazloženje glede potvrđene alergije zainteresirane osobe na ubikvitarni alergen. Ističe da nisu utvrđeni bilo kakvi propusti tužitelja u vezi s procesom rada niti je razvidno na temelju čega je utvrđena dugotrajnost u procesu rada na strani zainteresirane osobe, kao jednog od elemenata na temelju kojih se utvrđuje profeionalna bolest. Smatra da se rad u trajanju od jedne godine i nepuna dva mjeseca, koliko je radila zainteresirana osoba, ne može smatrati dužim procesom rada. Poziva se na ustavna i konvencijska prava na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje. Mišljenja je da je sud u konkretnom slučaju zanemario sve njegove navode te je formalističkim obrazlaganjem presude, bez upuštanja u sam meritum navoda, povrijedio njegovo pravo na obrazloženu odluku odnosno pravo na pošteno suđenje. Formalističko usvajanje dokaznog prijedloga tužitelja za provođenje vještačenja, potom formalištičko saslušanje vještaka, bez ocjene sadržaja iskaza vještaka, prema mišljenju tužitelja, predstavlja povredu Ustava. Pozivajući se na praksu Europskog suda za ljudska prava koju smatra mjerodavnom u konkretnom slučaju, ističe da je u predmetnom postupku riječ o formalističkom i arbitrarnom tumačenju i primjeni propisa, kako postupovnih tako i materijalnih, kojim se vrijeđaju njegova prava. Predlaže poništavanje osporene presude Upravnog suda u Rijeci, kao i osporenih rješenja javnopravnih tijela te vraćanje predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Traži naknadu troškova upravnog spora, uključujući i troškove žalbenog postupka, sa zakonskim zateznim kamatama.

4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da prvostupanjsku presudu smatra zakonitom. Predlaže odbijanje žalbe.

5. Zainteresirana osoba nije dostavila odgovor na žalbu.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine,“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.; u daljnjem tekstu: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, a niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

8. Upravni postupak koji je prethodio ovom sporu pokrenut je po prijavi tužitelja radi priznavanja profesionalne bolesti za zainteresiranu osobu, zaposlenicu tužitelja.

9. Iz spisa predmeta razvidno je da je zainteresirana osoba po zanimanju frizer, da je radila nepunih 18 mjeseci kod tužitelja na radnom mjestu frizer u okviru kojega je, među ostalim, prala i bojala kosu klijentima. Iz dokumentacije u spisu proizlazi da je odgovarajućim testovima utvrđeno da je zainteresirana osoba alergična na alergene tipične za frizerski sektor, kao i na alergen koji se koristi za bojanje tkanine (ubikvitarni alergen). U upravnom je postupku provedeno medicinsko vještačenje u dva stupnja u kojemu su oba tijela vještačenja, na temelju zdravstvenog kartona zainteresirane osobe te medicinske i ostale dokumentacije zaključila da je zainteresirana osoba alergična na alergene tipične za frizerski sektor te da se dijagnoza šifre prema MKB- 10: L23.4, alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan bojama, priznaje profesionalnom bolešću, dok dijagnoza šifre prema MKB-10: L23.8, alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan ostalim tvarima nema profesionalnu etiologiju.

10. U prvostupanjskom je sporu na prijedlog tužitelja provedeno sudsko medicinsko vještačenje po vještaku prof. dr. sc. Hrvoju Laliću, dr. med., spec. medicine rada. Prema mišljenju sudskog vještaka u konkretnom je slučaju riječ o profesionalnoj bolesti uzrokovanoj izloženosti kemikalijama iz domene frizerskog zanimanja na poslu. Sudski je vještak na raspravi dodatno obrazložio i objasnio svoj nalaz i mišljenje, ostavši kod pisanog nalaza i mišljenja.

11. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka prvostupanjski je sud ocijenio jasnim, argumentiranim, potpunim i uvjerljivim, sačinjenim u skladu s pravilima znanosti i vještine te propisima na temelju kojih je riješena predmetna upravna stvar.

12. U konkretnom je slučaju mjerodavan članak 68. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23.; u daljnjem tekstu: ZOZO) koji propsuje da su profesionalne bolesti prema tom Zakonu bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.

13. Ocjenjući osovanost žalbe ovaj Sud polazi od suglasnih nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz upravnog postupka, potvrđenih nalazom i mišljenjem sudskog vještaka, koji su prema ocjeni ovoga Suda, jasni, argumentirani i potkrijepljeni podacima o vrsti poslova koje je zainteresirana osoba obavljala gotovo 18 mjeseci kod tužitelja, zatim alergijskim reakcijama zainteresirane osobe kao i vrsti alergena koji su, prema obavljenim testovima, kod zainteresirane osobe doveli do alergijskih reakcija. Polazeći od toga, Sud ocjenjuje da tužitelj svojim navodima nije uspješno osporio suglasne ocjene vještaka iz upravnog postupka i spora. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju nije bilo činjenične ni pravne osnove za drugačije rješenje predmetne upravne stvari.

14. Sud ne prihvaća žalbeni navod tužitelja da je obrazloženje pobijane presude nedostatno, zbog čega su mu, kako smatra, povrijeđena ustavna i konvencijska prava, prije svega na obrazloženu sudsku odluku. Naime, obrazloženje osporene presude vrlo je iscrpno i sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje te otklanjaju sumnju da bi presuda bila rezultat arbitrarnog postupanja odnosno sudske samovolje.

15. Nije osnovan ni žalbeni navod da sudski vještak nije dao svoje stručno mišljenje, već je svoje mišljenje utemeljio na nalazu vještaka tuženika, smatrajući ga najkompetentnijim. Naime, sudski je vještak dao svoje mišljenje o tome može li se prema kriterijima propisanima člankom 68. stavkom 1. ZOZO-a bolest zainteresirane osobe smatrati profesionalnom bolešću, a koje mišljenje je istovjetno mišljenju tijela vještačenja iz upravnog postupka. Činjenica da je sudski vještak, mimo zadaće koja mu je postavljena, iznio svoje mišljenje i o zakonom propisanim kriterijima za priznavanje profesionalne bolesti te o svom viđenju obveza poslodavaca u slučajevima kao što je konkretni koje bi bile pravične, ne znači da je svojim nalazom i mišljenjem doveo u sumnju pravilnost ocjene tijela vještačenja iz upravnog postupka o profesionalnoj etiologiji bolesti zainteresirane osobe niti se može smatrati da je usmeni nalaz sudskog vještaka kontradiktoran pisanom nalazu i mišljenju. Ni žalbeni navod o potvrđenoj alergiji zainteresirane osobe na ubikvitarni alergen ne može dovesti u sumnju zakonitost osporene presude s obzirom na činjenicu da je u postupku utvrđeno da ta bolest zainteresirane osobe (za razliku od alergijskog kontaktnog dermatitisa uzrokovanog bojama) nema profesionalnu etiologiju, slijedom čega njeno postojanje ne dovodi u sumnju zakonitost, kako rješenja javnopravih tijela, tako ni osporene presude.

16. Slijedom iznesenoga, ne našavši osnovanost nijednog žalbenog navoda, Sud je na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučio kao u točki I. izreke.

17. Budući da tužitelj nije uspio u žalbenom postupku, to nije osnovan njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka. Stoga je na temelju članka 79. stavka 4. ZUS-a odlučeno kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 8. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Radmila Bolanča Vuković