REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-2256/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB
Frankopanska 16
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić , predsjednice vijeća , Ane Berlengi Fellner i Jelene Rajić , članice vijeća , te više sudske savjetnice - specijalistice Ivane Mamić Vuković , zapisničarke , u upravnom sporu tužiteljice ČĐiz [adresa], [adresa], koju zastupa opunomoćenica Morena Perinčić Šuljić , odvjetnica u Zadru , Braće Vranjanina 6b , protiv tuženika Ličko-senjske županije , Upravnog odjela za prostorno uređenje , graditeljstvo i zaštitu okoliša, Gospić , Doktora Franje Tuđmana 4 , u predmetu radi odlaganja i uklanjanja otpada, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-842/2024 od 31. ožujka 2025. , na sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2025.
pretpostavljam da je
I. Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-842/2024 od 31. ožujka 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog dijela upravnog spora.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila poništenje rješenja tuženika , klasa: UP/II-363-03/23-01/08 , ur.broj: 2125-06-03/16-24-2 od 4. ožujka 2024. i rješenja Grada Novalje , Upravnog odjela za komunalni sustav , klasa: UP/I-363-04/23-01/39 , ur.broj: 2125-6-05-01-01/02-23-01 od 23. svibnja 2023. Istom presudom odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova. upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba koju je tužiteljica izjavila protiv prvostupanjskog rješenja kojim je tužiteljica kao vlasnici k. č. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina]naloženo uklanjanje nepropisno odloženog/odbačenog otpada i drugih predmeta koji narušavaju izgled okoliša te uređenje zelene površine na istoj k.č. uz propisana upozorenja.
3. Protiv ove presude tužiteljica je izjavila žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog propisa. Navodi da osporena presuda kao i rješenja upravnih tijela sadrže brojne nedostatke i nezakonitosti. Prvenstveno ističe da je riječ o identifikaciji nekretnina od strane neovlaštene osobe jer samo inženjer geodezije može izvršiti identifikaciju nekretnine. Navodi da je vlasnica nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 1, što je različito od č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer se područje grada [adresa] dijeli na k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] – Nova i [adresa] – 1. Kako je tužiteljica vlasnica nekretnine različite od one naznačene u rješenju, smatra da je nalog komunalnog redara neprovediv. Nadalje smatra da je rješenje pogrešno i nezakonito te da su prekoračene i zloupotrijebljene ovlasti komunalnog redara jer je zadiranje u privatno vlasništvo ovlašten izvršiti samo sud na temelju pravomoćne i ovršne odluke ili pravomoćnog izvršnog rješenja u odgovarajućem sudskom postupku. Smatra da je prvostupanjskim rješenjem iskrivljen smisao odredbe članka 10. Odluke o komunalnom redu Grada [adresa] jer se u konkretnom slučaju radi o manjoj količini nepodobnih stvari nastalih uslijed renovacije jednog apartmana i kupaonice, a kuća se nalazi u sporednoj ulici u širem centru te je teško uopće uočiti tih par četvornih metara na kojima se nalazio sporni materijal od ukupno 771 m[2] budući da je materijal bio odložen iza kuće, daleko od pogleda na pročelje kuće. Također navodi da odloženi materijal ne predstavlja nikakav otpad niti je bio prijetnja okolišu jer se radi o predmetima koji imaju tržišnu vrijednost te se ne mogu smatrati otpadom, naročito u razdoblju od nekoliko dana kada su izvršeni radovi renoviranja kupaonice. Smatra indikativnim da je komunalni redar došao po dojavi nepoznate osobe u vrijeme kad tužiteljica pred Općinskim sudom u Zadru vodi spor oko uređenja međe sa vlasnikom susjedne čestice. Navodi da bi izvršenjem rješenja prvostupanjskog tijela izvršitelji izmijenili lice mjesta u sudskom postupku Općinskog suda u Zadru koji se vodi pod brojem: P-837/23 i time strankama nanijeli štetu. Predlaže da Sud žalbu usvoji, poništi prvostupanjsku presudu i usvoji tužbeni zahtjev te tužiteljici naknadi troškove upravnog spora uvećano za trošak sastava žalbe u iznosu 1.250,00 €.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja, tako i u pogledu primjene materijalnog prava te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka. Pri tome je prvostupanjski sud, protivno žalbenim navodima, odluku donio temeljem ocjene pravno relevantnih postupovnih i materijalnih prigovora tužiteljice istaknutih tijekom prvostupanjskog upravnog spora i ove prigovore valjano obrazložio, čime je obrazloženje osporene presude u cijelosti sukladno odredbi članka 119. stavka 5. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.).
6. Presudom prvostupanjskog suda potvrđeno je pravilno stajalište upravnih tijela prema kojem su se u konkretnom slučaju ispunile propisane pretpostavke temeljem kojih se vlasniku nekretnine nalaže uklanjanje nepropisno odloženih/odbačenih stvari koje narušavaju izgled okoliša. Pri tome se prvostupanjski sud pozvao na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj: 68/18. i 110/18.) kao i na odredbe Odluke o komunalnom redu Grada [adresa] ("Županijski glasnik Ličko- senjske županije", broj: 18/22.).
7. Iz obrazloženja osporene presude proizlazi da je komunalni redar 22. svibnja 2023. u prisutnosti tužiteljice izvršio nadzor na nekretnini u vlasništvu tužiteljice te je utvrdio da se na nekretnini u njezinom vlasništvu nalazi nepropisno odložen/odbačen glomazni i građevinski otpad i to keramičke pločice, cigle, drvena građa, metalno postolje od suncobrana, wc školjka, manja količina građevinskog pijeska, a na nekretnini zelena površina nije uređena i pokošena. O navedenom je sačinjen zapisnik kojem prileže fotografije lica mjesta.
8. Tužiteljica je tijekom prvostupanjskog upravnog spora osporavala rješenja upravnih tijela ističući da nije pravilno identificirana nekretnina na koju se rješenje odnosi. Ove prigovore prvostupanjski sud odbio je kao neosnovane jer je tužiteljica sudjelovala u provedenom nadzoru i potvrdila da se radi o nekretnini u njezinom vlasništvu.
9. S obzirom na ova utvrđenja žalbenim navodima tužiteljica nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude.
10. Komunalni redar ovlašten je obavljati poslove nadzora temeljem odredbe članka 109. Zakona o komunalnom gospodarstvu , au provedbi tog nadzora ima pravo i obvezu odrediti mjere za održavanje komunalnog reda koje su propisane Odlukom o komunalnom redu. Odredbom članka 10. stavka 1. Odlukom o komunalnom redu Grada [adresa]propisano je da su vlasnici odnosno korisnici zgrada i neizgrađenog građevinskog zemljišta dužni dvorište, vrtove, zelene i druge površine zgrade, neizgrađeno građevinsko zemljište te druge površine, osobito u dijelu koji je vidljiv s javne površine održavati urednim, a stavkom 6. ove Odluke zabranjeno je odlagati otpad i drugo što narušava izgled okoliša.
11. Žalbenim navodima tužiteljica nije dovela u sumnju pravilnost utvrđenja prema kojem se na čestici u njezinom vlasništvu u trenutku provođenja nadzora komunalnog redara nalazio nepropisno odložen otpad. Isticanje tužiteljice kako se u konkretnom slučaju ne radi o otpadu ovaj Sud nije prihvatio jer je u protivnosti sa žalbenim navodima iz kojih proizlazi da je predmetni otpad tužiteljica uklonila po završetku radova.
12. Slijedom navedenog, prema ocjeni Suda ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda žalbom pobija, zbog čega je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu.
13. Kako tužiteljica nije uspjela sa svojom žalbom, to je neosnovan i njezin zahtjev za naknadu troška sastava žalbe zbog čega je na temelju odredbe članka 147. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao pod točkom II. izreke.
U Zagrebu , 8. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić