Poslovni broj: Usž-2888/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja MT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Ivana Stojić, odvjetnica u Slatini, Trg svetog Josipa 1, protiv tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV broj 1, OIB: 66486182714, radi priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-387/2024-7 od 24. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-387/2024-7 od 24. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, KLASA: UP/II-560-01/24-01/14, URBROJ: 512-25-24-2 od 16. siječnja 2024. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva obrane, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Osijek, KLASA: UP/I-560-01/23-01/2575, URBROJ: 512M2-76-23-2 od 14. prosinca 2023., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na temelju pripadnosti naoružanim odredima Narodne zaštite za razdoblje od 17. rujna 1991. do 31. prosinca 1991.
3. Tužitelj pobija presudu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, 36/24. - dalje: ZUS). Navodi da tijekom upravnog spora nisu provedeni dokazi kojima bi se utvrdilo da je sudjelovao u neposrednim borbenim akcijama ili izravnom oružanom otporu. Ističe da je upravo zbog potrebe sudjelovanja u neposrednim borbenim akcijama imao vlastito naoružanje (pištolj), a prilikom preuzimanja dužnosti stražarenja zaduživao je i puškomitraljez. Ponavlja da je za vrijeme sudjelovanja u naoružanim odredima Narodne zaštite sudjelovao u čuvanju stanovništva i vitalnih objekata, stražario, kontrolirao prelazak nepoznatih osoba i vozila kroz ulice i izvršavao druge zadaće po nalogu zapovjednika. Smatra da se stoga odlučne činjenice nisu mogle utvrditi iz pisanih dokaza, prvenstveno spisa upravnog postupka, već jedino saslušanjem svjedoka. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovni postupak.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu ostaje kod svih navoda iznesenih u upravnom sporu. Smatra da je pobijana presuda na zakonu osnovana i da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno. Predlaže odbiti žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući presudu Upravnog suda u granicama žalbenih razloga, u skladu s člankom 134. stavkom 1. ZUS-a, Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanima.
7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja prvostupanjski sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza te, imajući na umu relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pri tome na sve tužbene navode (članak 119. stavak 5. ZUS-a).
8. Naime, suprotno navodima tužitelja, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenice koje su odlučne za rješavanje predmetne upravne stvari, uzimajući u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke tuženika, kao i činjenice koje je sam utvrdio u sporu na temelju priloženih dokaza i navoda tužitelja iznesenih tijekom upravnog postupka. Sud je, ocjenjujući provedene dokaze, na utvrđeno činjenično stanje primijenio mjerodavni i u presudi citirani članak 3. stavak 1. i stavak 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine", 121/17., 98/19. i 84/21. – dalje: ZOHBDR) te je za svoju odluku dao dostatno i razumno obrazloženje koje ovaj Sud prihvaća u cijelosti.
9. U članku 3. stavku 1. i stavku 2. ZOHBDR-a propisane su pretpostavke za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, koje moraju biti kumulativno ispunjene.
10. U postupku te pretpostavke na strani tužitelja nisu utvrđene, stoga nije ni prema mišljenju ovoga Suda bilo osnove da se udovolji njegovom zahtjevu. Tužitelj nije dokazao da je u predmetnom razdoblju bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora odreda Narodne zaštite, a što je uvjet u smislu članka 3. stavka 1. ZOHBDR- a za priznavanje predmetnog statusa. Isto tako, dužnosti i zadaće koje je izvršavao (ophodnje, stražarenje u smjenama, čuvanje ljudi i objekata), a kako ih je sam naveo u zahtjevu i iskazu danom tijekom upravnog postupka dana 16. listopada 2023., kao i iz izjava svjedoka ET od 16. listopada 2023. i DT od 16. listopada 2023., ne mogu se smatrati oružanim otporom agresoru i djelovanjem u izravnoj vezi s tim otporom u smislu članka 3. stavka 2. ZOHBDR-a, posebno imajući na umu njihove suglasne izjave da nije bilo oružanog otpora jer nisu bili napadnuti.
11. Prvostupanjski sud, u skladu s člankom 49. ZUS-a, slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Prvostupanjski sud je dostatno obrazložio zašto se u konkretnom slučaju, imajući na umu članak 3. ZOHBDR-a, tužiteljevo djelovanje ne može podvesti pod pružanje oružanog otpora agresoru te je ujedno naveo da je iz spisu priležećih materijalnih dokaza i izjava svjedoka utvrđeno da je u navedenom razdoblju izvršavao zadaće unutar okvira djelovanja naoružanih pripadnika Narodne zaštite, međutim nije sudjelovao u neposrednim borbenim akcijama niti u izravnom otporu agresoru u smislu stavka 2. članka 3. ZOHBDR-a. Također, tužitelj nije dokazao da je u zatraženom razdoblju bio pripadnik Narodne zaštite Slatina Sv. Marka Križevčanina, imajući na umu da se iz dokaza u spisu i nesuglasnih izjava svjedoka o vremenu sudjelovanja ne može utvrditi njegova pripadnost naoružanim odredima Narodne zaštite Slatina u smislu stavka 1. članka 3. ZOHBDR-a. S obzirom na navedeno, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužitelj nije ispunio kumulativne uvjete (članak 3. stavak 1. i stavak 2. ZOHBDR-a) za priznanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata niti je u skladu s člankom 51. ZUS-a predložio dokaze koji bi utjecali na drugačije rješenje predmetne upravne stvari.
12. Tužitelj razlozima navedenima u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost pobijane presude koja je donesena na temelju pravilno utvrđenih činjenica te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, dok povrede pravila postupka, kao i razloge ništavosti pojedinačne odluke na koje pazi po službenoj dužnosti ovaj Sud nije našao.
13. Sud stoga žalbene navode smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačiju odluku ovog Suda. Radi se o navodima koje je tužitelj isticao tijekom upravnog postupka i upravnog spora, o kojima su se javnopravna tijela i prvostupanjski sud izjasnili, a s čim je suglasan i ovaj Sud. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda mogla biti rezultat arbitrarnog postupanja.
14. Trebalo je stoga, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 8. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan
