Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Revd-2526/2025-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Andro Dikonić, odvjetnik u Vinkovcima, protiv tuženika OTP banke d.d., OIB 52508873833, sa sjedištem u Splitu, Domovinskog rata 61, kojeg zastupa punomoćnik Belizar Tomaić, odvjetnik u Osijeku, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž-205/2025-3 od 14. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-282/2024-40 od 30. siječnja 2025., u sjednici održanoj 7. listopada 2025.,

    r i j e š i o  j e:

    Dopušta se tuženiku revizija protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž-205/2025- od 14. ožujka 2025. zbog pravnog pitanja:

    ''Je li sklapanjem sporazuma o konverziji CHF kredita u skladu s odredbama Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine“ broj 102/15) otpala osnova potraživanja tužitelja kao korisnika CHF kredita radi vraćanja iznosa plaćenog zbog jednostranog povećanja početne kamatne stope temeljem ugovorne odredbe CHF kredita o jednostranoj promjeni kamatne stope odlukom tuženika koja je ugovorna odredba u kolektivnom sporu utvrđena ništetnom?''.

    Obrazloženje

    1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž-205/2025-3 od 14. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-282/2024-40 od 30. siječnja 2025.

    2. U prijedlogu su naznačena tri pravna pitanja za koja predlagatelj navodi da su važna za odluku u sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, i to zbog neujednačene prakse drugostupanjskih sudova jer predlagatelj cijeni da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda nepodudarno s praksom revizijskog suda pri čemu je ukazano na rješenje broj Gos- 1/2019-36 od 4. ožujka 2020., a kao razlog važnosti dopuštenja revizije ukazano je i na neujednačenost prakse drugostupanjskih sudova jer tuženik nalazi da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda neujednačeno s pravnim shvaćanjima na kojima su o istom pravnom pitanju utemeljene primjerice odluke Županijskog suda u Puli broj Gž-136/2018 od 29. kolovoza 2019., Gž-925/2017 od 20. ožujka 2020., Županijskog suda u Splitu broj Gž-979/2018 od 4. ožujka 2020., Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici broj Gž-1325/2021 od 19. listopada 2023. i dr.

    2.1. Naznačena pravna pitanja glase:

    ''1) Je li sklopljeni sporazum o konverziji CHF kredita u skladu s odredbama Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (''Narodne novine'' broj 102/15), valjanost kojeg sporazuma tužitelj ne osporava, od bitnog značaja za postojanje prava tužitelja potraživati od tuženika isplatu iznosa plaćenog zbog jednostranog povećanja početne kamatne stope temeljem ugovorne odredbe CHF kredita o jednostranoj promjeni kamatne stope ugovorne odredbe CHF kredita o jednostranoj promjeni kamatne stope odlukom tuženika koja ugovorna odredba je u kolektivnom sporu utvrđena nepoštenom tj. ništetnom;

    2) Je li sklapanjem sporazuma o konverziji CHF kredita u skladu s odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju (''Narodne novine'' broj 102/15), valjanost kojeg sporazuma tužitelj ne osporava, otpala osnova za potraživanje tužitelja kao korisnika CHF kredita radi vraćanja iznosa plaćenog zbog jednostranog povećanja početne kamatne stope temeljem ugovorne odredbe CHF kredita o jednostranoj promjeni kamatne stope odlukom tuženika koja ugovorna odredba je u kolektivnom sporu utvrđena nepoštenom tj. ništetnom;

    3) Predstavlja li sporazum o konverziji CHF kredita valjanost kojeg sporazuma tužitelj ne osporava, novu pravnu osnovu temeljem koje je tuženik kao banka sve uplaćene iznose u otplati CHF kredita i uz primjenu potpuno određenih kamatnih stopa koje su se primjenjivale na EUR kredite iste vrste, a s kojima je tužitelj u trenutku sklapanja sporazuma o konverziji bio upoznat, osnovano naplatila i upotrijebila za zatvaranje EUR kredita slijedom čega je otpala osnova za potraživanje tužitelja zbog ugovorne odredbe o jednostranoj promjeni kamatne stope iz konvertiranog CHF kredita?''.

    3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

    4. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da je pravno pitanje naznačeno u izreci važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pitanju o kojem ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari, a glede kojeg izneseno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda.

    5. Naime, o predmetnom je pravnom pitanju praksa revizijskog suda bila neujednačena (odluke broj Rev-1096/2022-2 od 8. studenoga 2022., Rev-637/2019-2 od 15. studenoga 2022.), pa je tako neujednačena praksa najvišeg suda bila povod održavanju Sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 13. i 20. prosinca 2022. koja je zakazana radi zauzimanja pravnog shvaćanja o pravnim učincima sporazuma o konverziji Ugovora o kreditu u CHF u EUR i pravima potrošača. Na toj je odjelnoj sjednici o spornom pitanju većinom glasova prihvaćeno pravno shvaćanje što je javno publicirano priopćenjem od 21. prosinca 2022. objavljenim na službenoj web stranici VS RH. Na tom većinski zauzetom pravnom shvaćanju utemeljena je presuda i rješenje ovog suda broj Rev-586/2019-14 od 21. prosinca 2022. Sve tri spomenute odluke otpravljane su strankama u vremenu od listopada do prosinca 2024. godine. Dostavom presuda donesenih prije ujednačavanja prakse o spornom pravnom pitanju zajedno s odlukom koja je utemeljena na ujednačenom pravnom shvaćanju, dana je tek osnova za stjecanje pogrešnog dojma o neujednačenoj praksi najvišeg suda, ali to ne znači stvarnu neujednačenost prakse revizijskog suda nakon što je praksa ujednačena i nakon što je činjenica ujednačenosti prakse o ovom spornom pitanju javno publicirana od strane najvišeg suda.

    6. U takvim je okolnostima presudom i rješenjem ovog suda broj Rev-925/2023-2 od 8. travnja 2025., koja je također utemeljena na većinski zauzetom pravnom shvaćanju spomenute odjelne sjednice ujedno odstupljeno od pravnih shvaćanja zauzetih u odlukama broj Rev-1096/2022-2 od 8. studenoga 2022. i Rev-637/2019-2 od 15. studenoga 2022. te su dani razlozi za odstupanje što je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje (tako i Ustavni sud RH u odlukama broj U-III- 350/2007 od 9. ožujka 2011., U-III-5154/2012 od 9. siječnja 2014., U-III-1862/2013 od 18. ožujka 2015., U-I-6950/2021 od 12. travnja 2022.). Tako je ocijenjeno da je temeljni razlog (pored ostalih) za odstupanje od manjinskih pravnih shvaćanja, a u skladu s europskim pravnim standardima, činjenica da je pri ujednačavanju sudske prakse na najvišem sudu načelo jedinstva sudske prakse zapravo načelo tumačenja prava jer samo takvo tumačenje vodi prema ostvarenju ustavne uloge najvišeg suda. Pritom je također uzeto u obzir da je uvjet za osiguranje ujednačenosti sudske prakse od strane vrhovnog suda upravo u ujednačenosti odluka koje on sam donosi jer odlučivanje o pravnom pitanju povodom pravnog lijeka od strane najvišeg suda ne osigurava jedinstvenu primjenu prava ako vijeća tog suda donose suprotne ili drugačije odluke o istim pravnim pitanjima.

    6.1. U odluci broj Rev-925/2023-2, jednako kao i u odluci broj Rev-925/2025-2 ujedno je detaljno pojašnjeno zbog čega, u izravnoj primjeni odredbe članka 19. stavka 1. podstavka 2. Ugovora o Europskoj uniji (SL EU, C 202/15 od 7. lipnja 2016.), a u skladu s pravnim shvaćanjima Suda Europske unije danim u presudi Hann-Invest od 11. srpnja 2024. (spojeni predmeti broj C-554/21, C-622/21 i C- 727/21 ECLI:EU:V2024:594), pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela, jest u granicama vrijednosnog okvira vladavine prava kao djelotvoran mehanizam ujednačavanja sudske prakse najvišeg suda, kao što je pojašnjeno i zašto u specifičnim također detaljno opisanim okolnostima konkretnog slučaja, spomenuta odjelna sjednica u svojoj biti ima funkciju zajedničkog proširenog sudskog vijeća. Pritom je posebno uzeto u obzir da je presuda u predmetu Hann-Invest donesena u vezi s drugostupanjskim postupkom, a da je u domaćem pravnom sustavu uloga drugostupanjskih sudova koja se, u bitnom, sastoji u kontroli zakonitosti prvostupanjskih odluka utoliko različita od uloge najvišeg suda jer se ona ogleda u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

    7. Pobijana je presuda utemeljena na pravnom shvaćanju da, usprkos tome što je tuženik ponudom konverzije postupio sukladno odredbama ZID ZPK /15, Dodatak Ugovora o kreditu predstavlja akt kojeg su banke bile dužne sklopiti na temelju zakona odnosno odredbe članka 19. b. ZID ZPK u cilju da se položaj korisnika kredita u valuti CHF kao potrošača izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u valuti EUR. Međutim, ocijenjeno je da to ne znači da je tužiteljica kao korisnica kredita izgubila pravo potraživati stečeno bez osnove zbog ništetnih ugovornih odredbi ukoliko se u postupku utvrdi da Sporazumom o konverziji tužiteljica nije u cijelosti obeštećena, odnosno da sklapanjem Aneksa Ugovora o kreditu nisu sanirane posljedice ništetnosti Ugovora o kreditu.

    8. S druge strane, ujednačeno pravno shvaćanje o spornom pravnom pitanju na kojem su utemeljene odluke broj Rev-586/2019-14 od 21. prosinca 2022. i Rev- 925/2023-2 od 8. travnja 2025. glasi: „Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15 - dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo u skladu s općim propisom iz članka 1111. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 - dalje: ZOO), na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije.“.

    9. Iz navedenog proizlazi da pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda odstupa od prakse revizijskog suda, slijedom čega su ostvarene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda dopuštenjem revizije na temelju odredbe članka 385.b stavaka 1. i 2. ZPP. U odnosu na ostala dva pitanja vrijedi presumpcija iz članka 389.b stavka 3. ZPP.

    Zagreb, 7. listopada 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Ivan Vučemil

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.