Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-362/2025-3

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević, kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog PT, zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji - iz članka 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi optuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj K-633/2024-37 od 11. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 07. listopada 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba optuženog PT, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski sud u Rijeci proglasio je krivim optuženog PT zbog počinjenja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji - iz članka 179.a KZ/11 i kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – iz članka 117. stavak 2. KZ/11, činjenično pobliže opisanih u izreci presude te su mu na temelju članka 179.a. KZ/11 i članka 117. stavak 2. KZ/11 utvrđene kazne zatvora od po 1 (jedne) godine za svako djelo, a temeljem članka 51. KZ/11 osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, te je temeljem članka 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se ima izvršiti dio kazne zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci, a dio kazne zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci se neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja u odnosu na uvjetovani dio kazne počinje teći od pravomoćnosti presude. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru 15. i 16. prosinca 2023. te od 15. siječnja 2025. pa nadalje.

    2. Na temelju članka 69. KZ/11 optuženiku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena i za vrijeme trajanja kazne zatvora izvršavati će se u okviru zatvorskog sustava, a potom u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava.

    3. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13,145/13,152/14,70/17, 126/19, 80/22, 36/24 – ZKP), optuženik je u cijelosti oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka.

    4. Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženi PT, po braniteljici Arleni Čop, odvjetnici iz Rijeke, zbog povrede kaznenog zakona, bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni.

    5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    6. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    7. Žalba optuženog PT je osnovana.

    8. Nije u pravu optuženik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud propustio dati razloge o krivnji optuženika jer nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, pa da je time počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP. Prvostupanjski je sud iznio jasne i potpune razloge zbog kojih smatra da je utvrđena kaznena odgovornost optuženika, a druga je stvar što se optuženik s danim razlozima ne slaže te u žalbi navodi da je navedena bitna povreda usko povezana s pogrešno i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem, čime ukazuje da su razlozi o odlučnim činjenicama te zaključci prvostupanjskog suda pogrešni.

    9. U pravu je optuženik kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud, odbijanjem dokaznog prijedloga obrane za ispitivanjem vještaka sudskomedicinske struke dr. sc. Davora Mayera, koji je u prethodnom postupku izradio nalaz i mišljenje u pogledu dinamike nastanka tjelesnih ozljeda i same vrste ozljeda žrtve, povrijedio načelo kontradiktornosti.

    10. Načelo kontradiktornosti, kao sastavnica pravičnosti postupku, konkretizira se kroz minimalna prava obrane, a to je, između ostalog, konfrontacijsko pravo okrivljenika da ispituje svjedoke optužbe i da zahtijeva da se osigura prisustvo ispitivanja svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe. To pravo obrane garantirano je u članku 6. stavku 3. točki d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda, kao i u članku 29. stavku 2. alineji 6. Ustava RH.

    11. Prema tumačenju Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), pojam svjedok ima autonomno značenje neovisno o klasifikaciji u nacionalnom pravu te obuhvaća dokaz koji u bitnoj mjeri može poslužiti kao osnova za osudu. Relevantna sudska praksa ESLJP vezano za pitanje prava konfrontacije sadržana je u odlukama tog suda Kaste i Madhisen protiv Norveške (2006.), DT i P protiv Ujedinjenog Kraljevstva (2011.), Schatschaschwili protiv Njemačke (2015.), Vidgen protiv Nizozemske (2019.) i drugima.

    12. Iz spisa proizlazi da se pobijana presuda, između ostalih dokaza temelji i na nalazu i mišljenju sudskomedicinskog vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera od 15. siječnja 2024. koji je sačinjen na temelju naloga Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci u fazi istraživanja koje je vodio državni odvjetnik, dakle na dokazu optužbe. U pobijanoj presudi prvostupanjski je sud naveo da je prihvatio navedeni nalaz i mišljenje, te je obrazložio da je odbio dokazni prijedlog obrane da se na okolnost mehanizma nastanka ozljeda sasluša vještak sudske medicine obzirom da je njegov nalaz jasan i potpun, obrana nije isticala primjedbe, te da u mišljenju nema nedostataka niti sumnje u mehanizam nastanka ozljeda, te je navedeni prijedlog odbijen kao odugovlačeći.

    13. U pravu je optuženik da je neosnovano odbijen njegov dokazni prijedlog kao odugovlačeći s obzirom da je prva rasprava u predmetu održana 5. veljače 2025. , a dokazni prijedlog obrane podnesen je 11. travnja 2025. Pri tome, ovaj drugostupanjski sud primjećuje da optuženikovo ponašanje u postupku nije ukazivalo da on zloupotrebljava svoja prava ili svojim radnjama namjerno odugovlači ovaj kazneni postupak.

    14. Prvostupanjski je sud, odbijanjem navedenog dokaznog prijedloga, ispustio iz vida zajamčena prava optuženika utemeljena u Ustavu RH i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda, i to pravo da ispituje svjedoke optužbe i da zahtijeva da se osigura prisustvo ispitivanja svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe, pa je odbijanjem prijedloga obrane da na raspravi ispita vještaka, koji je u konkretnom predmetu u konvencijskom smislu svjedok optužbe kojeg obrana nije imala mogućnosti ispitati tijekom postupka, ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP, posljedicom čega je i činjenično stanje, za sada, ostalo pogrešno utvrđeno, kako pravilno ističe žalitelj.

    15. Stoga je trebalo prihvatiti žalbu optuženika te pobijanu presudu ukinuti i predmet uputiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.

    16. U ponovljenom postupku, prvostupanjski će sud ponovno izvesti sve dokaze, otkloniti nedostatke na koje mu je ovdje ukazano, vodeći računa o konvencijskim i ustavnim pravima obrane, te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. stavak 5. ZKP, pri čemu će, za slučaj da ponovno primjenjuje odredbu članka 57. KZ/11 imati u vidu odredbu članka 57. stavak 5. KZ/11 koja je u izreci pobijane presude nepravilno primijenjena.

    17. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP riješeno je kao u izreci.

    U Zagrebu 07. listopada 2025.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Renata Miličević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.