- 1 -              III Kr 102/2023-3

Broj: III Kr 102/2023-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević-Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Slunjski, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog M. M. zbog kaznenog djela iz čl. 110. u vezi čl. 34. st. 1. i dr. Kaznenog zakona("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15-ispravak, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Županijskog suda u Bjelovaru od 7. listopada 2022. broj K-5/2022-39 i presuda Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 9. veljače 2023. broj I Kž-465/2022-4, u sjednici vijeća održanoj 30. studenoga 2023.,

p r e s u d i o   j e

Zahtjev osuđenog M. M. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Županijskog suda u Bjelovaru broj K-5/2022-39 od 7. listopada 2022. potvrđena presudom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj I Kž-465/2022-4 od 9. veljače 2023., osuđen je M. M. zbog dva kaznena djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11 za koje mu je svako utvrđena kazna zatvora od 6 mjeseci te zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva iz čl. 110. u vezi čl. 34. KZ/11 za koje mu je utvrđena kazna zatvora od 2 godine pa je, primjenom odredaba o stjecanju, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 10 mjeseci.

2. Osuđenik podnosi zahtjev za izvanredno preispitivanje presude po svom branitelju O. K., odvjetniku iz B.,'' zbog povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika iz čl. 469. st. 1. toč. 1. ZKP, povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP te povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi i povredu odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, a povreda je utjecala na presudu'', s prijedlogom da se pravomoćna presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Temeljem čl. 518. st. 4. zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 88/22 - dalje u tekstu: ZKP/08), Državno odvjetništvo Republike Hrvatske odgovorilo je na zahtjev osuđenika s prijedlogom da se isti odbije. Odgovor je dostavljen na znanje osuđeniku i njegovom branitelju.

4. Zahtjev nije osnovan.

5. U zahtjevu istaknuta povreda iz čl. 469. st. 1. toč. 1. ZKP/08 (ispravno: član 469. točka 1. ZKP/08) nije obrazložena niti je osnovana. Naime, ova se povreda procjenjuje prema činjeničnom opisu kaznenog djela iz izreke pravomoćne presude, a isti sadrži sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela pokušaja ubojstva iz čl. 110. u vezi čl. 34. KZ/11. Stoga se ne može teretiti da djelo za koje je predlagatelj osuđen, nije kazneno djelo.

6. Nadalje, nije ostvarena niti u zahtjevu istaknuta povreda iz čl. 468. st. 2. ZKP/08.

6.1. Naime, zahtjevom se problematizira utvrđenje sudova o izravnoj namjeri osuđenika na lišenje života ošt. V. R.. Analiziraju se provedeni dokazi u pitanju je li osuđenik zamahnuo sjekirom jačim ili slabijim intenzitetom o čemu, po stajalištu zahtjeva, ovisi pravna kvalifikacija djela. Osporava se utvrđenje sudova o jačem zamahu sjekirom dovodeći to u vezu s nalazom i mišljenjem liječnika vještaka koji smatra da je smrtni ishod žrtve bio moguć, ali teoretski. Također, osporava se ''bezrezervno'' prihvaćanje iskaza oštećenika i očevidaca, svjedoka Ž. B. i Z. Z. kao vjerodostojnih. Stoga, ''zaključak suda prvog stupnja o postojanju izravne namjere opt. M. M. za počinjenje kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz čl. 110. u vezi čl. 34. KZ/11 potpuna je apstrakcija i ne odgovara niti jednom tijekom rasprave izvedenom dokazu, već je ostala isključivo na razini indicija''.

6.2. Ovi navodi zahtjeva, iako ih podnositelj kvalificira kao tešku povredu prava na pravično suđenje, suštinski se svode na pobijane činjeničnog stanja utvrđenog u pravomoćnoj presudi. To uviđa i sam podnositelj zahtjeva navodeći da ''bez obzira što se iznesene tvrdnje odnose na činjenična pitanja'', ipak smatra da su time grubo povrijeđena prava obrane u smislu čl. 9., čl. 393. i čl. 450. st. 2. ZKP/08, ali i čl. 3. st. 3. ZKP/08 koji nalaže primjenu načela in dubio pro reo.

6.3. Nasuprot tome, pravičnost postupka u procesnom smislu, kako podrazumijeva odredba čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Europske konvencije o ljudskim pravima, ovdje nije ugrožena. Naime, optuženiku je omogućeno sudjelovanje u postupku uz stručnu pomoć njegovog branitelja, omogućeno mu je očitovanje o svim dokazima i poduzimanje svih radnji pod istim uvjetima kao i njegovom protivniku, što je i iskoristio predlaganjem dokaza koji su prihvaćeni (medicinsko vještačenje ozljeda). Također, ostvarene su i pretpostavke vezane uz kvalitetu sudskih odluka koje se temelje na zakonitim dokazima i ispunjavaju standarde obrazloženosti presude koja sadrži razumne i dostatne razloge.

6.4. Drugo je pitanje što se podnositelj zahtjeva s razlozima pravomoćne presude ne slaže i time, neizravno, traži revalorizaciju utvrđenog činjeničnog stanja. Međutim, s obzirom na jasnu i izričitu odredbu čl. 517. st. 1. ZKP/08, ovaj se izvanredni pravni lijek s tog osnova ne može podnijeti. Stoga se navodima zahtjeva, u stvari, traži preispitivanje utvrđenog činjeničnog stanja u trećem stupnju, a mimo zakonom dopuštenih uvjeta.

6.5. Osim toga, treba reći da se povreda iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 može isticati u postupku po ovom izvanrednom pravnom lijeku samo ako je prethodno istaknuta u žalbi protiv prvostupanjske presude, što ovdje nije bio slučaj (čl. 517. st. 2. ZKP/08).

7. Prigovori u odnosu na povrede žalbenog postupka koje bi utjecale na presudu uopće nisu konkretizirani, osim paušalne tvrdnje ''da je ista greška ponovljena i od strane suda drugog stupnja''. Nasuprot tome, analizom drugostupanjske presude proizlazi da je taj sud ocijenio sve relevantne navode žalbe te je valjano ispitao prvostupanjsku presudu , kako u okviru žalbenih razloga, tako i po službenoj dužnosti, te je za svoje stavove dao razumno i sveobuhvatno obrazloženje.

8. Kako time navodi zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nisu osnovani, trebalo je, temeljem čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08, odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 30. studenoga 2023.

              Predsjednik vijeća:

              Ranko Marijan, v.r.