Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Velikoj Gorici

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj Gž-689/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Zinke Bulka članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vitomira Boića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐC iz [adresa], vlasnice ugostiteljskog objekta "Next", OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Josip Pulić, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika VC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Arsen Stipinović, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Arsen Stipinović i dr. iz Rijeke, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-253/2023-7 od 2. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 7. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tužiteljice ĐC kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-253/2023-7 od 2. svibnja 2024. pod stavkom II. izreke.

    II. Odbija se žalba tuženika VC kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-253/2023-7 od 2. svibnja 2024. pod stavkom I. Izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici naknadi štetu u iznosu od 1.000,00 Eur na ime naknade neimovinske štete zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na isti teče od dana 6. svibnja 2021. do isplate po stopi od 5,75% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, prema stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

    III. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-253/2023-7 od 2. svibnja 2024. pod stavkom II. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici na dosuđeni iznos štete od 1.000,00 Eur isplati kamatu za razdoblje od 10. travnja 2020. do 5. svibnja 2021. i pod stavkom III. izreke i za navedeno sudi:

    a) Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    „Nalaže se tuženiku da tužiteljici na dosuđeni iznos štete od 1.000,Eur isplati kamatu za razdoblje od 10. travnja 2020. do 5. svibnja 2021“.

    b) Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak postupka u iznosu od 1.221,87 Eur zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 7. listopada 2025., a po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

    IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    „“I:Nalaže se tuženiku VC, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici ĐC, vlasnici ugostiteljskog obrta "Next", [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.000,00 EUR-a (slovima: tisućueura) na ime naknade neimovinske štete zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na isti teče od dana 10. travnja 2020. godine pa do dana 30. lipnja. 2020 po stopi od 6,11% godišnje, od dana 1. srpnja 2020. godine pa do dana 31. prosinca 2020. godine po stopi od 5,89% godišnje, od dana 1. siječnja 2021. godine pa do isplate po stopi od 5,75% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata, sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima, prema stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

    II.U preostalom dijelu za zatraženih 1.654,45 eura zahtjev tužiteljice odbija se kao neosnovan.

    III. Svaka strana snosi svoj trošak.“

    2. Protiv dijela navedene presude, pod stavkom II. i III. izreke žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se žalba uvaži i presuda u pobijanom dijelu preinači i u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev te obveže tuženika na naknadu prouzročenih parničnih troškova kao i troška sastava žalbe s pripadajućim kamatama, a podredno da se presuda ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

    3. Protiv dijela navedene presude, pod točkom I. i III. izreke žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se žalba uvaži i presuda preinači i odbije tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

    4. Žalba stranaka su djelomično osnovane.

    5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva koju je počinio tuženik na način da je objavio u Facebook grupi "Nova riječka enciklopedija-Fiuminensia" sljedeće izjave: "Trenutno u jednom kafiću pored Guvera fešta. Policija obaviještena.", a radi te objave da je nastala i prepiska u komentarima Facebook grupe.

    6. Pobijana presuda nema nedostataka i može se ispitati, izreka presude je neproturječna razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, navedeni razlozi su jasni i neproturječni, pa stoga u postupku suda prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koju ukazuju žalbe tuženika i tužiteljice, a nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

    7. Suprotno žalbenim navodima stranaka da sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP ispitao je sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a na temelju tako izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama.

    8. Tako je sud prvog stupnja utvrdio:

    - da je tužiteljica vlasnica lokala Next u [adresa], koji se nalazi blizu guvernerove palače, koju riječani zovu „Đ“,

    - da je tuženik osnovao Facebook grupu Nova riječka enciklopedija-Fiuminensi, to da je grupa zatvorenog tipa,

    - da je članica grupe ĐCŽ obavijestila tuženika kao administratora grupe da je prolazila kod svoje majke i vidjela da se u predmetnom lokalu fešta, da se nešto događa i da ima muzike,

    - da je temeljem te obavijesti tuženik oko 1,00 sat dana 9. travnja 2020., a nakon što je prethodno obavijestio policiju, objavio istu informaciju na facebooku,

    - da tuženik nije spomenuo niti ime vlasnika niti ime lokala već samo da je lokal otvoren i da je u njemu muzika i fešta usprkos lockdownu,

    - da je na facebooku objavljena fotografija predmetnog caffe bara i navodi da je kraj "Guvera" (a to je Guvernerova palača u [adresa]),

    - da se pored Guvernerove palače ne nalazi niti jedan drugi lokal,

    - da su policijski službenici postupili po dojavi tuženika, da su došli na mjesto događaja te da nije utvrđeno kršenje odluke, odnosno nije utvrđeno pružanje ugostiteljskih usluga. Uz vlasnika lokala da su zatekli joj jednu osobu.

    - da je na RI portalu izašao članak "Korona histerija u Rijeci: party u kafiću ili svjetlo frižidera izazvali rat u društvenim mrežama", a sve temeljem objave tuženika na facebooku,

    - da je nakon objave tuženika krenula lavina poziva, a sin je obavještavao tužiteljicu o objavama na facebooku te je ona morala svako malo nekom objašnjavati da nije istina da je u njezinom caffe baru bio Corona party,

    - da je nakon objave članka na RI portalu tužiteljica dobivala razne poruke nalijepljene na caffe bar u smislu da ih treba objesiti, politi kantom benzina i zapaliti i sl.,

    - da joj se tuženik nije ispričao,

    - da je tužiteljica starije životne dobi, ima visok tlak, a radi ovog događaja morala je piti tablete za smirenje jer joj je to bilo stresno razdoblje.

    9. Prvostupanjski sud je dao uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto, kojim od provedenog dokaza vjeruje, a kojima ne i zašto. Stoga zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, a stranke vlastitom ocjenom izvedenih dokaza nisu uspjele dovesti u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda.

    10. Na valjano utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 19. st. 2. i čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima – dalje:

    ZOO ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice te naložio tuženiku isplatu iznosa od 1.000,00 Eur, a odbio tužbeni zahtjev u iznosu od 1.654,45 Eur.

    11. Naime, Ustavom Republike Hrvatske - dalje: Ustav ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - pročišćeni tekst, 55/01 i 76/10) u čl. 22. st. 1. određuje se da je čovjekova osobnost nepovrediva. Člankom 19. st. 2. ZOO-a propisano je da se pod pravima osobnosti razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Sva nabrojena prava osobnosti navedena su samo primjerice i ne predstavljaju zatvorenu listu, već su prava osobnosti ljudska prava koja su zaštićena Ustavom, brojnim zakonima, ali i međunarodnim dokumentima.

    12. Prvostupanjski sud je valjano utvrdio da je došlo do povrede prava osobnosti tužitelja, jer su mu narušeni ugled i čast, odnosno ugled i dostojanstvo, pravilno utvrdivši da štetne radnje tuženika i to objava informacije unutar Facebook grupe prije negoli je došlo očitovanje policije o njegovoj dojavi, odnosno nije provjerio istinitost informacije koju mu je dojavila prijateljica i članica Facebook grupe VCŽ jer je trebao sačekati postupanje policije povodom njegove dojave, izazvale su osjećaj uznemirenosti te joj je povrijeđeno dostojanstvo pa je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da je tuženik odgovoran tužiteljici za počinjenu štetu zbog širenja neistinitih navoda.

    13. Naime, svaki čovjek ima pravo od drugih zahtijevati uvažavanje i poštivanje osjećaja vlastite vrijednosti, a što je sve štetnim radnjama tuženog povrijeđeno u odnosu na tužiteljicu. Osim toga, kada je riječ o dosuđenju pravične novčane naknade neimovinske štete, za istaknuti je da pravična novčana naknada nema samo kompenzacijsku već i satisfakcijsku funkciju, gdje su navedene funkcije pravične novčane naknade fokusirane na oštećenika i potrebu da se on barem približno dovede u stanje u kojem je bio prije poduzimanja štetne radnje i nastupanja njezinih štetnih posljedica.

    14. Nisu osnovani žalbeni navodi tuženika koji se odnose na utvrđivanje nastanka štete kao i dosudi određenog iznosa na ime neimovinske štete i to iz razloga što je sud prvog stupnja detaljno obrazložio sve elemente odgovornosti za štetu, a sa kojim obrazloženjem je suglasan i ovaj drugostupanjski sud. Naime, kod povrede dostojanstva i časti nema potrebe za izvođenjem dokaza (npr. vještačenjem), kao što to pogrešno smatra tuženik.

    15. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da okolnost da nije objavljen naziv lokala ne utječe na nastalu štetu. Naime, objavljena je slika lokala i navedeno da se radi o lokalu pokraj „Guvera“, a u Rijeci pored Guvernerove palače (Guver) nema drugog lokala.

    16. Ostali žalbeni navodi tuženika, u odnosu na odgovornost i visinu dosuđene štete nemaju uporišta u izvedenim dokazima. Uz to valja upozoriti da relevantne činjenice prvostupanjski sud utvrđuje prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu izvedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima kako bi se moglo provjeriti da li ocjena izvedenih dokaza izvršena po sudu prvoga stupnja ima pravnu i činjeničnu osnovu, a čemu je u konkretnom slučaju u cijelosti udovoljeno. Osporavajući ocjenu dokaza prvostupanjskog suda i na osnovi nje utvrđenih relevantnih činjenica, tužitelj u žalbi iznosi vlastitu analizu i tumačenje sadržaja izvedenih dokaza, koje tvrdnje prema ocjeni ovoga suda predstavljaju subjektivni i jednostrani prikaz sadržaja dokaza izvedenih tijekom postupka koji nema objektivno uporišta u sadržaju spisa.

    17. Pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 1100. st. 2. ZOO, tužitelju za povredu prava osobnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 Eur, koliko je sud prvog stupnja pravilno i dosudio tužitelju, a pravilno je odbio dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.654,45 Eur. Pri tome je pravilno sud prvog stupnja uzeo u obzir sve okolnosti slučaja, da je objavljena vijest na facebook grupi zatvorenog tipa, da je nakon te objave slijedila prepiska između članova, da iako tužiteljica nije članica grupe o istom ju je obavijestio sin, da je vijesti prenio RI portal, da je nakon objave na RI portalu tužiteljica doživjela niz neugodnosti, da je u vrijeme ove sporne objave vladala psihoza jer je to bio prvi lockdown, da je tužiteljica osoba starije životne dobi.

    18. U odnosu na žalbeni navod tužiteljice da je dosuđena naknada preniska, valja istaći da je sud prvog stupnja cijenio sve okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade, odnosno okolnosti u kojima je do štetnog događa došlo.

    19. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi stranaka koji se odnose na visinu dosuđene naknade.

    20. Međutim, osnovano tuženik ističe da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno kada je na dosuđeni iznos štete dosudio i kamatu od nastanka štetnog događaja, primjenjujući čl. 1086. ZOO.

    21. Točno je da je čl. 1086. ZOO propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Međutim, početak tijeka kamata na neimovinsku štetu propisuje čl. 1103. ZOO. Člankom 1103. ZOO propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo odbiti zahtjev tužiteljice za isplatom kamate na dosuđeni iznos štete od nastanka štetnog događaja (10. travnja 2020.) do dana podnošenja tužbe (5. svibnja 2021).

    22. Iz navedenih razloga, valjalo je odbiti žalbe stranaka kao neosnovane i sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu pod stavkom I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici naknadi štetu u iznosu od 1.000,00 Eur na ime naknade neimovinske štete zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na isti teče od dana 6. svibnja 2021. do isplate i stavkom II. izreke, a temeljem čl. 373. toč. 2. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu pod stavkom I. izreke i odbiti zahtjev tužiteljice za isplatom kamate na dosuđeni iznos štete od 10. travnja 2020. do 5. svibnja 2021.

    23. Pravilno tužiteljica u žalbi ukazuje da je sud prvog stupnja prilikom donošenja odluke o troškovima postupka pogrešno primijenio materijalno pravo. Odredbom čl. 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 70/19, dalje: ZIDZPP/19), koji se sukladno čl. 117. st. 3. ZIDZPP/19 primjenjuje na postupke u kojima nije donesena prvostupanjska odluka, propisano je da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će u konačnici toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (čl. 154. st. 2. ZPP).

    24. Tužiteljica je u odnosu na osnovu uspjela 100 % dok je u odnosu na visinu uspjela sa 39,1 %. Stoga je tužiteljica u sporu uspjela sa 69,55 %.

    25. Tuženik s osnovom zahtjeva nije uspio, a s visinom je uspio 60,9 %, to je uspjeh tuženika u sporu 30,45 %, pa slijedom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP od uspjeha tužiteljice u sporu valja oduzeti uspjeh tuženika (69,55 %-30,45 %) te uspjeh tužiteljice iznosi 39,10%.

    26. Temeljem čl. 155. ZPP kao trošak potreban tužiteljici uzet je trošak sastava tužbe od 200,00 Eur (Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje: Tarifa), zatim 600,00 Eur trošak sastava 3 obrazložena podneska, svaki po 200,00 Eur (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) i to podneska od 14.7.2021., 3.3.2022. i 14.3.2024., 1.600,00 Eur trošak pristupa punomoćnika tužiteljice na 8 ročišta, svako po 200,00 Eur i to ročišta 21.10.2021., 24.2.2022., 9.5.2022., 1.9.2022., 5.12.2022., 6.6.2023., 1.2.2024. i 15.4.2024., zatim 100,00 Eur trošak sastava žalbe od 28.8.2023. ili ukupno 2.500,00 Eur uvećano za 25 % PDV ili ukupan trošak od 3.125,00 Eur.

    27. Kako je tužiteljica uspjela sa 39,10 % to joj je u tom omjeru i dosuđen zatraženi trošak, odnosno u iznosu od 1.221,87 Eur.

    28. Tužiteljici nije dosuđen trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 Eur plus PDV, jer istom nije prisustvovala.

    29. Tužiteljici nije dosuđen trošak žalbenog postupka iz razloga što sa žalbom u odnosu na glavnu stav nije uspjela već je djelomično uspjela samo u odnosu na sporedno potraživanje (trošak postupka).

    U Velikoj Gorici 7. listopada 2025.

    Predsjednik vijeća

    Ankica Jakovina

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.