Poslovni broj: Usž-3739/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Jelene Rajić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1342/2024-9 od 17. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1342/2024-9 od 17. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom prvostupanjskog upravnog suda, odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/544, URBROJ: 443-02-04-18-24-8 od 26. srpnja 2024. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).
2. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljici, kao investitorici, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni:
− metalnu građevinu, tlocrtnih dimenzija 2,30 x 6,00 m, konstruktivno povezanu s natkrivenom terasom, tlocrtnih dimenzija 4,50 x 6,00m, sve izvedeno na betonskoj podlozi tlocrtnih dimenzija 6,00 x 6,80m,
− zidanu pomoćnu građevinu, tlocrtnih dimenzija 3,70 x 4,10m i
− drvenu pomoćnu građevinu, tlocrtnih dimenzija 2,00 x 2,00m,
sve izvedeno na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], [adresa], na zemljištu izvan građevinskog područja, unutar Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 metara, na području označeno kao "šuma gospodarske namjene Š1", prema Prostornom planu Grada Umaga.
3. Tužiteljica pravovremeno podnesenom žalbom pobija osporavanu presudu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava U bitnom, smatra da presudom prvostupanjskog suda nije obrazloženo na osnovi koje dokumentacije je prvostupanjski sud utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan te da je na taj način, kao i odbijanjem provođenja dokaznih prijedloga koje je predložila tužiteljica, došlo do bitne povrede odredaba upravnog spora. Navodi da prvostupanjski sud nije proveo dokaze koje je tužiteljica prethodno predložila u tužbi te ujedno nije obrazložio iz kojeg razloga iste nije prihvatio. Smatra da su izreka i obrazloženje pobijane presude u opreci te da je obrazloženje nerazumljivo. Navodi da zbog nedostatnog utvrđivanja dokaza sud nije mogao u dovoljnoj mjeri utvrditi koje bi to bile odlučne činjenice koje bi rezultirale donošenjem pobijane presude. Smatra da je tuženik povrijedio njezino pravo na uporabu svog materinjeg jezika, budući da je tužiteljica slovenska državljanka te govori i razumije slovenski jezik, ali ne govori i ne razumije hrvatski jezik. Slijedom navedenog, predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovni postupak te ujedno obvezati tuženika na naknadu svih troškova tužiteljici.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.
7. Prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio zakonitim osporavano rješenje tuženika, kojim je utvrđeno da je predmetnom gradnjom, bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19., dalje: ZoG), a koju povredu je građevinski inspektor dužan spriječiti i sankcionirati, sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18., 117/21., 67/23., 115/23., dalje ZDI).
8. Osporavano rješenje tuženika temelji se na rezultatima inspekcijskog nadzora koji je 14. travnja 2024. proveden na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu je sastavljen zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/544, URBROJ: 443-02-04-18-24-1, s fotografijama iz kojih proizlazi da se radi o gradnji izvan građevinskog područja na području označenom kao „šuma gospodarske namjene“, za kakvu je potrebno ishoditi izvršnu odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu, koju tužiteljica nesporno nije ishodila, smatrajući da se radi o metalnom kontejneru i jednostavnim građevinama za koje nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.
9. Međutim, po ocjeni ovog Suda, iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o jednostavnim ili drugim građevinama koje se mogu graditi bez građevinske dozvole sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22., 155/23., dalje: Pravilnik), a prigovori tužiteljice s tim u vezi su paušalni, neargumentirani i nepotkrijepljeni odgovarajućim dokazima.
10. U odnosu na metalnu građevinu, koju tužiteljica smatra mobilnim kontejnerom koji ne predstavlja građevinu, valja reći da se radi o građevini konstruktivno povezanoj s natkrivenom terasom, izvedenoj na betonskoj podlozi, koja je očito namijenjena boravku ljudi, stoga se, i po ocjeni ovog Suda, radi o građevini u smislu članka 3. stavka 1. točke 11. ZoG-a.
10. Sud je ocijenio neosnovanim prigovor tužiteljice o nedostatnom obrazloženju presude te o nesuglasju izreke i obrazloženja jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući odluku tuženika zakonitom, čime je sud postupio u skladu s odredbom članka 119. stavkom 5. ZUS-a.
11. Pritom sud nije bio dužan provoditi dokaze koje je predložila tužiteljica, jer je raspolagao s relevantnim podacima iz spisa javnopravnog tijela. Naime, prema članku 49. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima.
12. Sukladno odredbi članka 14. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09., 110/21.), postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, stoga neosnovano tužiteljica, koju zastupaju ovlašteni opunomoćenici odvjetnici, prigovara da joj je povrijeđeno pravo na uporabu materinjeg slovenskog jezika.
13. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pregledom dokumentacije priložene spisu tuženika te relevantnih odredaba ZoG-a i ZDI-a, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.
14. Kako tužiteljica ni u predmetnoj žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore kojima bi dovela u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika i koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe protiv presude iz žalbenih razloga na koje upire tužiteljica.
15. S obzirom da tužiteljica nije uspjela u ovom upravnom sporu, to je, sukladno odredbi članka 147. ZUS-a, prvostupanjski sud pravilno odbio zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
16. Slijedom svega navedenog, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a, žalba je odbijena kao neosnovana.
U Zagrebu 7. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
