Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-278/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice NĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Čizmić, odvjetnik iz Splita, radi ispravka u pojedinačnom ispravnom postupku, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-41042/2024. od 2. travnja 2025., dana 7. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-41042/2024. od 24. travnja 2025.

II Određuje se upis brisanja zabilježbe žalbe u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Citiranim rješenjem odlučeno je, da se odbija prijava-prijedlog za ispravak predlagateljice upisa u pojedinačnom ispravnom postupku glede nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada 28 m2, XV tijelo Z. U. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] te se nalaže upis zabilježbe odbijenog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na tim nekretninama do pravomoćnog okončanja postupka, nalaže se brisanje plombe u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] pod br. Z-41042/2024 (A-XV) te se provedba rješenja nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu.

2. Protiv navedenog rješenja predlagateljica je podnijela žalbu, po sadržaju zbog žalbenih razloga iz članka 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 80/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, u daljnjem tekstu: ZZK ) uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači i otvori pojedinačni ispravni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. U predmetnom postupku tužiteljica traži otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za citiranu nekretninu, koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Slatine, uz obrazloženje da je ona stekla vlasništvo i posjed te nekretnine Ugovorom o kupoprodaji od 29. studenoga 2016. od prodavatelja OĆ i NĆT, ali da omaškom ta nekretnina nije navedena u ugovoru iako su navedene druge nekretnine koje graniče s njom, te se ona nalazi u posjedu samostalno i po pravnim prednicima više od 50 godina te nitko nije isticao nikakve stvarnopravne ili obveznopravne zahtjeve. Predlagateljica je u postupku ishođenja građevinske dozvole na toj nekretnini radi gradnje odnosno rekonstrukcije garaže te traži da sud upiše njezino vlasništvo navedene nekretnine uz brisanje tog prava s imena Općenarodne imovine s organom upravljanja Mjesni Narodni odbor Slatine.

5. Dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovog nasljednika kojom se potvrđuje da je predlagatelj na tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo, kako proizlazi iz čl. 209. st. 4. ZZK, a u protivnom je povezano s utvrđivanjem spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku.

6. Pri tom se sud pozvao i na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke posl. br. Rev-346/2023. od 13. lipnja 2023. prema kojem se u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama, i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.

7. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se dosjelost u slučaju kao što je predmetni, kada je potrebno utvrđivanje činjenica izvođenjem dokaza koji se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu provoditi, može utvrđivati samo u parničnom postupku. Predlagateljica ne posjeduje ispravu koja bi bila podobna za zemljišnoknjižni upis, ugovor na koji se poziva nema za predmet česticu čiji se upis vlasništva traži, pa nema mjesta provođenju predloženog postupka.

8. Nisu zato osnovani navodi žalbe da bi u konkretnom slučaju u pojedinačnom ispravnom postupku (čiji smisao jest usklađivanje upisanog stanja sa stvarnim) bilo moguće utvrđivanje namjere stranaka prilikom sklapanja ugovor o kupoprodaji nekretnine, u kojem nesporno nije navedena čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada 28 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je predmet postupka.

9. Prvostupanjski je sud pravilno obrazložio, da je cilj pojedinačnog ispravnog postupku da se u zemljišnoknjižnom ulošku u vezi kojeg se vodi postupak zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim i isprave svi podaci u svim dijelovima zemljišne knjige, te koje su pretpostavke za provođenje takvog postupka, pozivajući se na odredbe čl. 209. st. 2. i 4. ZZK.

10. Zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak, pa sud ne može dopustiti provođenje pojedinačnog ispravnog postupka kada za to nisu ispunjene pretpostavke, što u konkretnom slučaju nije ispunjeno.

11. Ovo stoga jer prema ranije navedenom čl. 209. st. 4. ZZK prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga koje nisu dostavljene. Osim toga, u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka moraju se, prema čl. 209. st. 2. ZZK navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.).

12. Kada nema potrebne isprave kojima bi mogla dokazati neprekinuti red stjecanja nekretnina od osoba koje su upisane u zemljišnoj knjizi do svojih prednika, predlagateljica ne može tražiti provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, ali ima druge mogućnosti pravne zaštite (upravo zbog u postupku istaknute činjenice, da je u neprekinutom i nesmetanom posjedu).

13. Radi toga je navedena odredba ZZK pravilno primijenjena, kada je prijedlog odbijen.

14. Na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. listopada 2025.

S u d a c:

Gordana Bošković Majerović