Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4034/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, mr.sc.Iris Gović Penić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i Ines Kovačević kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Natalija Marević-Grgurić, odvjetnica iz Delnica, protiv tuženika 1. CU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao pravna slijednica iza pok. FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i

3. SU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj P-1352/2021-27 od 20. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 7. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj P-1352/2021-27 od 20. studenoga 2023. u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj LU iz [adresa], AU [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša u Reber površine 685 čhv, k. č. br [katastarska čestica] oranica u Široke njive površine 189 čhv, k. č. br [katastarska čestica] sjenokoša u Široke njive površine 65 čhv, k. č. br [katastarska čestica] sjenokoša u Široke njive površ8ine 45 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša u Duge njive površine 67 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u Duge njive površine 191 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] oranica u Duge njive površine 225 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] zgrada, dvorište, u Male drage površine 45 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 33 i dvorište, vrt, u Male drage površine 200 čhv i k. č. br [katastarska čestica] sjenokoša u Ograja površine 580 čhv, sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega su tuženici dužni trpjeti ispis njihovog prava suvlasništva i istodobno upis prava vlasništva tužitelja LU iz [adresa], AU [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na navedenim nekretninama u zemljišnim knjigama suda u cijelosti, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

II. Nalaže se 1. do 3. tuženicima da tužitelju nadoknade troškove postupka u iznosu od 1.606,63 EUR/12.105,15 kn, u roku od 15 dana, dok se u ostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova odbija."

2. Protiv te presude u dijelu kojim nisu uspjeli u sporu žale se tuženi.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući odluku suda prvog stupnja u pobijanom dijelu kao i postupak koji joj je u tom dijelu prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a kao niti one koje se ističu u žalbi.

5. Sud prvog stupnja je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje te je pravilno primijenio materijalno pravo.

Žalitelj u žalbi preocjenjuje izvedene dokaze, ali njegovu ocjenu izvedenih dokaza ovaj sud kao drugostupanjski ne prihvaća.

6. Tužitelj navodi da je on upisan kao posjednik utuženih nekretnina u cijelosti i to u posjedovnom listu br. 118 (dalje PL) k. o. [katastarska općina], da je pokrenuo pojedinačni ispravni postupak RZ-131/20 u kojem je doneseno rješenje o otvaranju postupka i na koje su prigovore uložili 1.-3. tuženici u kojima su istakli da su suvlasništvo utuženih nekretnina stekli nasljeđivanjem te da upis tužitelja u PL ne predstavlja osnovu za lišavanje njihovog prava suvlasništva. S obzirom na navedene prigovore tužitelj je rješenjem od 28. lipnja 2021. upućen svoja prava ostvarivati u parnici.

U pogledu utuženih nekretnina navodi da ih je on stekao nasljeđivanjem iza oca MU 1999., a isti ih je pak stekao darovanjem od svoje majke JU 1969. a što je evidentirano u povijesti promjena kod nadležnog odjela za katastar.

U daljnjim navodima pojašnjava kulturu i položaj svake pojedine nekretnine te način izvršavanja posjeda na istoj, pri čemu se u većini radi o poljoprivrednom zemljištu dok kč. br. [katastarska čestica] dijelom predstavlja okućnicu, a dijelom voćnjak.

Kako se radi o kvalificiranom posjedu njega i njegovih prednika, predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi vlasnikom na suvlasničkim dijelovima tuženika.

7. Iz provedenog postupka proizlazi da su nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva, prema priloženom izvatku iz zemljišne knjige, upisane kao suvlasništvo tužitelja u 52/56 dijela, a u preostalih 4/56 dijela kao suvlasništvo tuženika. Prema povijesnom izvatku, proizlazi da su nekretnine ranije bile upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (zajedno i sa daljnjim nekretninama, a otpis u sadašnji zk. ul. br. [broj ZK uloška] izvršen je 2020. pod brojem Z-10034/20) i to kao suvlasništvo više osoba prezimena U – među njima i mldb. FU i JU, da je takav upis izvršen 1901., da su na dijelu KU 1957., i to temeljem nasljeđivanja upisani AU i JU iz [adresa], a 1969. je temeljem darovanja MU upisan i na dijelu JU, da je 1999. na suvlasničkom dijelu MU temeljem nasljeđivanja upisan tužitelj LU.

Isto tako, na suvlasničkom dijelu mldb. JU su temeljem nasljeđivanja od 1986. upisani prednik sada 1. tuženice te 2. i 3. tuženici.

Prema katastarskim podacima, nekretnine dolaze upisane u PL br. 118 te je od 1956. kao posjednica bila upisana JU iz [adresa], udovica L, a nakon nje su temeljem nasljeđivanja upisani MU odnosno kasnije tužitelj.

Iz rješenja RZ-131/20 (Z-10034/20) od 28. lipnja 2021. utvrđeno je da je po prijedlogu tužitelja utvrđen ispravak vlasništva na nekretninama iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] te zk. ul. br. [broj ZK uloška] – suvlasnički dijelovi ZU, IU, C mldb. IU, Andre mldb. Grgurića, F mldb IU, TU, ĆU i PU te određen upis vlasništva tužitelja, dok je u tom zk.ul. prijedlog u pogledu suvlasničkih dijelova ovdje tuženika odbijen te je predlagatelj (ovdje tužitelj) upućen svoje pravo ostvariti u parnici, prednje s obzirom da su tuženici podnijeli prigovor koji je sadržajno identičan odgovoru na tužbu u ovoj pravnoj stvari. Iz rješenja o nasljeđivanju iza ĐU pok. R iz [adresa], rođene 1892., umrle 1985., utvrđeno je da njenu ostavinsku imovinu čini 1/14 suvlasničkog dijela nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su temeljem zakona nasljednicima utvrđeni i proglašeni sin GU te unuci S i HU.

Provođenjem očevida na licu mjesta te na istome geodetskim vještačenjem utvrđeno je da se utužene nekretnine nalaze na više lokacija u naselju i oko [adresa] koje je oko 6 km udaljeno od mjesta [adresa]. Sukladno prednjem, izvršen je obilazak svih nekretnina prema pokazivanju tužitelja te je utvrđeno kako slijedi:

- k. č. br. [katastarska čestica] (prema katastru grafički dio - k. č. br. [katastarska čestica]) nalazi se bočno i iza kuće kbr. 6, a koja kuća je s lijeve strane ceste gledajući iz smjera [adresa], radi se o zemljištu omeđenom starijim zidom, u naravi udolina, a prema identifikaciji geodetskog vještaka cijela kuća kbr. 6 nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica];

- k. č. br. [katastarska čestica] nalazi se iza kuće kbr. 38 a koja se nalazi otprilike nasuprot kuće kbr. 6 i u naravi se radi o dvorištu između te kuće i sjenika kao i cijelog sjenika;

- k. č. br. [katastarska čestica] nalazi se oko 2 km dalje od sela po asfaltiranoj cesti te oko 500 metara udaljena od same ceste i u naravi se radi o udolini obrasloj crnogoričnim i bjelogoričnim stablima i omeđenoj prirodnim kamenjem;

- k. č. br. [katastarska čestica] nalaze se na početku sela [adresa] gledajući iz smjera Brod Moravica te se u naravi radi o livadi te u nastavku šumi sa vidljivom stazom koja prolazi kroz iste, lokacija je od ceste udaljena oko 100 metara;

- k. č. br. [katastarska čestica] nalazi se oko 200 metara udaljena od ceste i u naravi predstavlja prijepor obrastao starim stablima voćaka;

- k. č. br. [katastarska čestica] nalazi se oko 2 km prije sela [adresa] gledajući iz smjera Brod Moravica te se u naravi radi o puteljku između zida s jedne strane te voćnjaka s druge strane;

- k. č. br. [katastarska čestica] nisu pregledane tijekom očevida zbog teško pristupačnog terena a na koju okolnost su se nazočne stranke suglasile, isto kao i k. č. br. [katastarska čestica] i to iz istih razloga, te su se stranke suglasile da se položaj i oblik istih prikaže u nalazu geodetskog vještaka.

Sve prethodno opisane nekretnine prikazane su u kopijama katastarskog plana koje su sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, zatim na digitalnoj ortofoto karti, kao i na fotografijama s lica mjesta.

8. Uzevši u obzir navode stranaka te sadržaj dokaza provedenih tijekom postupka, proizlazi da u ovoj pravnoj stvari tužitelj traži da se utvrdi vlasnikom na suvlasničkim dijelovima tuženika koji čine 4/56 dijela (stečeno nasljeđivanjem iza ĐU) i to na nekretninama koje u naravi predstavljaju kuću kbr. 6 u [adresa] sa okućnicom te na pojedinačnim nekretninama koje u naravi predstavljaju livade, šume i voćnjake, a na kojim nekretninama je tužitelj već upisan kao suvlasnik u 52/56 dijela pri čemu je u dijelu kao suvlasnik upisan temeljem nasljeđivanja iza oca MU, a u preostalom dijelu u postupku RZ-131/20.

Osnovni prigovor koji tuženici ističu u ovom postupku je da posjed tužitelja nije mogao biti pošten jer je isti u trenutku upisa znao da su oni upisani kao suvlasnici.

9. Pravilno sud prvog stupnja zaključuje da iz provedenih dokaza proizlazi da je s obzirom da je tužitelj savjesni posjednik, tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

10. Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV) koje se odnose na stjecanje prava vlasništva na temelju zakona, konkretno čl. 159. st. 1. i 3. propisano je da se dosjelošću stječe pravo vlasništva stvari samostalnim posjedom te stvari ako posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, pri čemu se samostalnim poštenim posjedom nekretnine vlasništvo stječe protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

Definicija zakonitog, istinitog i poštenog posjeda sadržana je u čl. 18. ZV-a. Sukladno prednjem, odnosno čl. 18. st. 3., posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Prema st. 5., posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.

11. Tužitelj odnosno prethodno tome njegov otac te baka bili su samostalni posjednici utuženih nekretnina i to kako kuće sa okućnicom tako i svih ostalih pojedinačnih katastarskih čestica.

To proizlazi iz činjenice da je JU iz [adresa] bila upisana kao posjednica tih nekretnina još od 1956. (od kada postoje katastarski podaci); iz iskaza tužitelja koji je određeno naveo da ni JU ni GU nisu isticali da su kuća i zemljište njihovi; iz iskaza svjedoka BU koji je poznavao kako baku tužitelja JU tako i baku tuženika ĐU te je određeno naveo da su iste živjele u različitim kućama (kbr. 6 odnosno kbr. 17) te su također obrađivale svaka svoje zemljište, pri čemu svjedok nije vidio ĐU da bi obrađivala odnosno koristila nekretnine koje je sud obišao prilikom očevida (svjedok je očevidu bio nazočan) niti da bi ista polagala bilo kakva prava na kuću u kojoj je živjela JU, a nakon nje sin MU.

12. I sami tuženici navode da ne polažu nikakva prava na kuću kbr. 6 sa okućnicom niti im je u stvari poznato da bi njihova baka ili otac 1. tuženice GU (koji je kao stric 2. i 3. tuženika imao više saznanja) na bilo koji način sudjelovali u korištenju zemljišta ili osporavali tužitelju i njegovim prednicima korištenje istog.

13. S obzirom na navedeno, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su posjed utuženih nekretnina vršili isključivo tužitelj i njegovi prednici, a posjed tužitelja je pošten iz razloga što iz provedenih dokaza nije utvrđeno da bi tužitelj ili njegovi prednici mogli posumnjati da im pravo na posjed ne pripada.

14. I Opći građanski zakonik (OGZ) i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (ZOVO) koji su bili na snazi u vrijeme kada je baka tužitelja bila upisana kao posjednica predviđali su isključivo pošten (savjestan) posjed kao osnovu za stjecanja vlasništva. Par. 1468. OGZ-a bilo je propisano da dosjelost na nepokretnim stvarima nastupa nakon 30 godina i to u slučaju kada u mjestima, gdje nema nikakvih javnih knjiga, stjecanje stvari treba dokazati po sudskim spisima i drugim ispravama, odnosno u slučaju kada stvar nije uknjižena na onoga koji je doista posjeduje.

Kako je posjed prednika tužitelja na utuženim nekretninama započeo najkasnije 1956. jer je od tog trenutka JU bila upisana kao posjednica, proizlazi da je rok za stjecanje prava vlasništva istekao još krajem 70-ih godina jer je prema čl. 28. st. 4. ZOVO-u, a koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. u vrijeme kada još uvijek nije dosjelost dokazano trajala 30 godina, savjesni posjednik nepokretne stvari stjecao pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

I ovaj sud prihvaća zaključak suda prvog stupnja da je upis prava suvlasništva kako prednice tuženika tako i tuženika izvršen temeljem nasljeđivanja i isti predstavlja samo formalan upis. Tuženici su upisani kao suvlasnici temeljem nasljeđivanja 1985. i to na suvlasničkom dijelu na kojem je njihova prednica bila upisana još kao maloljetna osoba odnosno 1901., a koje pravo suvlasništva u stvarnosti nije postojalo najmanje od 1956. odnosno od trenutka upisa posjeda u katastarskim evidencijama za korist JU – bake tužitelja.

Upis tuženika kao suvlasnika u malom suvlasničkom omjeru formalne je prirode jer niti tuženici niti njihova prednica nisu izvršavali suposjed utuženih nekretnina niti su tužitelju ili njegovim prednicima na bilo koji način dali do znanja da im suposjed pripada te je pravilno sud prvog stupnja zaključio da se očito radilo o faktičnoj podjeli nekretnina (koja nije bila provedena u zemljišnim knjigama) unutar obitelji JU još davnih godina odnosno zasigurno prije 1956.

15. Slijedom navedenoga, žalba tuženika je kao neosnovana obijena i prvostupanjska je presuda u pobijanom dijelu potvrđena primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a.

U Zagrebu 7. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević