Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-525/2022-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Penić Lukač, kao predsjednice vijeća, suca izvjestitelja Ivice Veselića i Tihane Marije Miladin, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dariju Čehiću, odvjetniku iz Poreča, Ulica Decumanus 18, protiv tuženog Eki Loza d.o.o. iz Funtane, Istarska 8, OIB 01886160611, zastupanog po punomoćnici Matei Knežević, odvjetnici iz Poreča, Nikole Tesle 5, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-2507/2019-30 od 29. studenoga 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 7. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-2507/2019-30 od 29. studenoga 2021., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je zahtjev tužitelja, kojim od tuženog potražuje isplatu iznosa od 30.000,00 kn / 3.981,68 €[1] sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe 15. studenog 2019. do isplate, po stopi pobliže određenoj u izreci pobijane presude, kao i da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka (stavak I izreke), te je tužitelju naloženo naknaditi tuženom trošak parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 kn / 398,17 € (stavak II izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu - ZPP), te predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za sniženje naknade ugovorene za izvođenje građevinskih radova i montažu žičane ograde na njegovoj nekretnini na lokaciji k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radi nekvalitetno izvedenih radova.

5. U tijeku postupka pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno da je tužitelj, kao naručitelj, s tuženim, kao izvođačem radova, dogovorio izvođenje građevinskih radova na njegovoj nekretnini u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to izgradnju žičane ograde s metalnim stupovima, na temeljima i nadtemeljima od betona širine 60 cm, u dužini od 200 m, na trasi i s otvorima. Nije sporno da je tuženi izveo dio tih radova, kao i da mu je tužitelj platio određeni novčani iznos.

6. Tuženi, međutim, nije završio ugovorni posao, a obzirom na tvrdnju tužitelja da su radovi koje je izvršio izvedeni nekvalitetno, provedeno je vještačenje po građevinsko vještačenje po vještaku Draženu Sumiću iz Poreča, koji je u nalazu utvrdio da je ograda izvedena oko dvorišta na gornjoj adresi, koja je jednim dijelom s jugoistočne strane i potporni zid, s jugoistočne i sjeveroistočne strane izvedena na način da je ožbukana u širini od 35 cm, a zid u sjeveroistočnom dijelu da je izveden kaskadasto. Svi ostali zidovi izvedeni su od betona s ugrađenim nosačima žičane ograde koji su dužine 135 cm, od kojih je 10 cm ubetonirano u zidove, a 125 cm je iznad zida. Nosači su okrugle cijevi promjera 50 mm obojeni u zelenu boju s plastičnim poklopnim čepom. Procijenio je da vrijednost tih radova iznosi 60.155,50 kn.

6.1. Međutim, vještak je utvrdio i da su radovi izvedeni nestručno, izrazito neestetski, da su postavljeni stupovi (nosači žičane ograde) preplitko sidreni u betonski zidić, da nosači nisu postavljeni u liniji i da vrh nosača ograde nije u pravcu što onemogućava pravilnu postavu ograde, da su betonski zidovi (osim jugoistočnog i sjeveroistočnog) različite debljine (od 17 do 27 cm), vijugavi i da završna linija nije u pravcu, kako po dužini tako i po visini, da je uočena postavljena armatura, ali da nije moguće utvrditi da li je postavljena na svim pozicijama, da su temelji na pojedinim mjestima širi od zida, a na pojedinim mjestima nisu vidljivi. Pritom je vještak procijenio i vrijednost radova koji su potrebni da se isprave uočeni nedostaci na iznos od 19.267,45 kn.

7. Sud prvog stupnja navodi kako u potpunosti prihvaća nalaz i mišljenje građevinskog vještaka kao stručan, kao i da se sud uviđajem na licu mjesta osobno uvjerio da izvedeni radovi nisu kvalitetno izvedeni s obzirom da su nedostaci vidljivi prostim okom i da su vrlo neestetski.

7.1. Nastavno se sud poziva na odredbu čl. 598 st.1 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZOO), kojom je propisano ako se u tijeku izvršenja djela pokaže da se izvođač radova ne drži uvjeta ugovora i uopće da ne radi kako bi trebalo, te da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvođača na to i odrediti mu primjereni rok da svoj rad uskladi sa svojim obavezama, dok je u stavku 2. istog članka propisano je da ako do isteka toga roka izvođač ne postupi po zahtjevu naručitelja, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.

8. Nije sporno da je tužitelj upozorio tuženog na nedostatke do tada izvedenih radova, te predložio da se ti nedostaci otklone, da se posao završi s time da se angažira građevinski inženjer (osoba od obostranog povjerenja), prema čijim uputama bi se radovi dovršili, kao i da tuženi to nije prihvatio, slijedom čega prvostupanjski zaključuje da je tuženi odbio postupiti po zahtjevu tužitelja kao naručitelja radova.

9. Konačno, prvostupanjski sud navodi da tužitelju u takovoj situaciji pripada pravo na raskid ugovora, što je on i učinio u samoj tužbi, te se smatra da je ugovor o djelu između parničnih stranaka raskinut.

10. Međutim, prvostupanjski sud u konačnici zaključuje da je tužitelj, pozivom na odredbu čl. 611 ZOO, zahtijevao razmjerno sniženje naknade, a koje da nije moguće kod raskida ugovora, jer da kada dođe do raskida ugovora, naručitelju pripada pravo na naknadu štete, a obzirom da tužitelj nije potraživao naknadu štete, a da na sniženje naknade nema pravo uslijed raskida ugovora, to da je valjalo tužbeni zahtjev odbiti.

11. Takvu odluku prvostupanjskog suda se ne može prihvatiti.

12. Naime, prvenstveno valja reći da sud nije vezan pravnim osnovom tužbe, no da je vezan njezinim činjeničnim navodima.

13. Odredbom čl. 186 st. 3 ZPP je propisano da će sud postupiti po tužbi i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan.

14. Naime, sadržaj i opseg tužbenog zahtjeva određuje tužitelj, time da je sud dužan na temelju rezultata raspravljanja ocijeniti osnovanost tužiteljevih tvrdnji, pri čemu je vezan za tužbeni zahtjev i za činjeničnu osnovu tužbenog zahtjeva, dok pravna osnova zahtjeva za pružanje pravne zaštite, odnosno pravna kvalifikacija spornog pravnog odnosa, koja opravdava traženje tužitelja da sud donese odluku određenog sadržaja, predstavlja samo fakultativni element tužbe, iz čega slijedi da je sud dužan na osnovi utvrđenih činjenica sam prosuditi pravnu kvalifikaciju spornog odnosa i propise na temelju kojih treba prosuditi o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

15. Međutim, u konkretnom slučaju, činjenični navodi tužitelja u odnosu na pravnu kvalifikaciju spornog odnosa su proturječni, obzirom da već u navodima tužbe raskida ugovor, dok se ujedno poziva i na razmjerno sniženje naknade (čl. 611 ZOO), a koji instituti se međusobno isključuju (kako je to naveo i prvostupanjski sud).

15.1. No, u takovoj situaciji je prvostupanjski sud prvenstveno trebao pozvati tužitelja da razjasni činjeničnu osnovu zahtjeva, kako bi se pravilno utvrdio predmet spora

16. Obzirom na pogrešan pravni stav, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354 st. 1 u vezi s čl. 186 st. 3 ZPP na koju žalitelj upire u žalbi, slijedom čega je valjalo, temeljem odredbe čl. 369 st. 1 ZPP, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

16.1. U ponovnom postupku bit će prvenstveno potrebno otkloniti počinjenu bitnu povredu, kao i razmotriti sadržaj odredbe čl. 619 ZOO, prema kojoj, sve dok naručeno djelo nije dovršeno naručitelj može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti.

16.2. Također će sud prvog stupnja razmotriti i ocijeniti i ostale prigovore istaknute u žalbi, pa će tek tada sud prvog stupnja biti u mogućnosti donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom predmetu.

17. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166 st. 3 ZPP.

U Zagrebu 7. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač