Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj Gž Ob-114/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Ksenije Jakovčević, članice vijeća, Jadranke Matić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Lidije Bošnjaković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja/ protutuženika PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Lovro Vitlov, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice/ protutužiteljice TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Gordana Šimunov, odvjetnici u Zadru, uz sudjelovanje mlt. djeteta VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnom skrbniku GC, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, radi odluke o roditeljskoj skrbi, odlučujući o žalbi tužitelja/ protutuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P Ob-186/2024 od 13. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalbe tužitelja/ protutuženika PC iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P Ob-186/2024 od 13. veljače 2025. u dijelu pod točkom III. izreke.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da će zajedničko dijete stranaka, mlt. VC, stanovati s majkom TC (točka I. izreke), određeno je da pravo na roditeljsku skrb roditelji ostvaruju zajednički i sporazumno (točka II. izreke), određeno je da će se osobni odnosi između mlt. VC i oca UC odvijati prema dogovoru roditelja, a ako dogovor izostane svaki drugi vikend od petka do nedjelje, tako da: (1.) otac preuzme dijete kod majke ili u vrtiću u [adresa] u 16:00 sati, te da ga majci vrati na njenu adresu stanovanja u 20:00 sati (tijekom vremena zimskog računanja radnog vremena), odnosno u 15:00 sati i 19:00 sati (tijekom ljetnog računanja radnog vremena), (2.) u tjednu kada dijete boravi vikend kod oca, jedan dan, na način da otac preuzme dijete utorkom na adresi stanovanja majke ili u vrtiću u 15:00 sati (u ljetnom režimu u 16:00 sati) te ga vrati u srijedu ujutro u vrtić ili kod majke, (3.) u tjednu u kojem dijete ne boravi vikend kod oca, dva dana na način da otac utorkom preuzme dijete na adresi stanovanja majke ili vrtiću u 15,00h (u ljetnom režimu 16:00h) te ga vrati u srijedu ujutro u vrtić ili kod majke, te da otac četvrtkom preuzme dijete na adresi stanovanja majke u 15,00h (u ljetnom režimu 16:00 h), te ga vrati u petak ujutro u vrtić ili kod majke, (4.) svaki drugi državni praznik/ blagdan u cjelodnevnom trajanju na način da otac preuzme dijete na adresi stanovanja majke i po završetku susreta i druženja ga vrati majci, (5.) 7 dana godišnjeg odmora oca, a (8.) u slučaju opravdane spriječenosti oca da zbog poslovnih obveza ne može preuzeti dijete u vrijeme kako su određeni osobni odnosi, da otac ima pravo nadoknaditi vrijeme s djetetom u prvom slobodnom terminu sukladno dogovoru stranaka (točka III. izreke) te je naloženo tuženiku da za uzdržavanje malt. VC plaća uzdržavanje u iznosu od 300 eura mjesečno, počevši od dana donošenja odluke o roditeljskoj skrbi (13. veljače 2025.) na dalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, najkasnije do 20. u tekućem mjesecu s pripadajućim zateznim kamatama (točka IV. izreke).

    2. Protiv prvostupanjske presude, u dijelu pod točkom III. izreke, žali se tužitelj/ protutuženik (dalje u tekstu tužitelj), pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da žalbeni sud preinači prvostupanjsku presudu u skladu s navodima žalbe ili da ju ukine u pobijanom dijelu i da predmet vrati sudu prvog stupanj na ponovno suđenje.

    3. Odgovorom na žalbu tuženica/ protutužiteljica (dalje u tekstu tuženica) osporava osnovanost žalbe tužitelja i predlaže da žalbeni sud potvrdi prvostupanjsku presudu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući pobijanu presudu ovaj je sud ocijenio da u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti u skladu s čl. 365. st. 2. tog Zakona. Također je ocijenjeno da pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih ju se ne bi moglo ispitati u smislu čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

    6. Suprotno navodima žalbe, sud prvog stupnja nije počinio niti povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a. Sud je ocjenu dokaza proveo upravo na način kako je propisano čl. 8. ZPP-a te je na temelju tako provedene ocjene dokaza pravilno utvrdio sve odlučne činjenice te navodima žalbe subjektivne naravi pravilnost odluke u ovom dijelu nije dovedena ni u sumnju.

    7. Pravilno je sud prvog stupnja na utvrđene činjenice primijenio i materijalno pravo, slijedom čega je neosnovano pozivanje tužitelja i na žalbeni razlog iz čl. 353. st. 1. točka 3. ZPP-a.

    8. Stoga valja odgovoriti da sud prvog stupnja u bitnom obrazlaže da je odlučio kao pod točkom III. izreke pobijane presude, uvažavajući mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Zadar i najbolji interes maloljetnog djeteta. Smatra da redovito i kontinuirano ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje nije samo pravo roditelja već i pravo preduvjet pravilnog psihofizičkog razvoja djeteta. Također, ističe da je otac izražajno motiviran za širim opsegom ostvarivanja osobnih odnosa s mlt. djetetom od onog koji predlaže majka, da je s djetetom i do sada ostvario bliskost i emotivnu povezanost, da se o djetetu može i zna dobro skrbiti, što da je pokazao i za vrijeme kada je dijete bilo kod njega više dana, tijekom liječenja majke. Stava je da takav odnos između oca i djeteta stoga treba podržavati i održavati, prije svega, kroz sporazum roditelja o susretima oca i djeteta, a ako taj sporazum izostane, onda dinamikom kako je podredno određena, time da je ocu dano pravo da vrijeme određeno za susrete koje ne može ostvariti zbog poslovne spriječenosti, nadoknadi u dogovoru s majkom djeteta. Također smatra da nema prepreke da otac, kao i do sada dolazi po dijete i da ga vraća. Ovo jer da otac ima automobil, dok da majka nema automobil i u fazi je liječenje karcinoma, zbog čega se odlukom kakva je donesena ocu izašlo u susret time da preko tjedna ne vraća dijete isti dan, već sljedeći dan u vrtić, čime neće većinu vremena održanog druženja provoditi u vožnji.

    9. Takva prvostupanjska odluka i razlozi iste nisu dovedeni u sumnju navodima žalbe tužitelja, koji su pretežito subjektivne naravi. Opseg susreta koji je formalno određen i koji će se primjenjivati tek u koliko stranke ne postignu drugačiji sporazum i po shvaćanju ovoga suda vremenski je dostatan da se emotivni odnos i povezanost između oca i djeteta održi i nastavi rasti. Pri tome ne postoji matematička formula temeljem koje bi se postigla apsolutna ravnopravnost u održavanju susreta i druženja. Upravo stoga sud treba, vodeći računa o najboljem interesu djece, procijeniti koja dinamika održavanja susreta i druženja ne dovodi do udaljavanja djeteta od roditelja s kojim dijete ne živi, odnosno koja je oportuna za opstanak zdravog roditeljskog odnosa djeteta s oba roditelja, u cilju zaštite djetetova psihofizičkog razvoja.

    10.1. U konkretnom slučaju to je postignuto prije svega davanjem mogućnosti samim roditeljima da sporazumno i zrelo procijene što je u najboljem interesu njihova djeteta kada su u pitanju susreti tužitelja s djetetom, pri čemu se od roditelja očekuje da pri tome zanemare svoje osobne/ partnerske odnose i nerazriješena pitanja i da shodno tome sporazumnu postignu dogovor i o većem opsegu održavanja susreta i druženja od formalno određenog pobijanom odlukom.

    10.2. Isto tako, formalnim određivanjem načina održavanja susreta i druženja, u koliko bi takav dogovor izostao, nije narušena ravnoteža između roditelja glede vremena koje će provoditi s djetetom. Sudskom odlukom određen opseg druženja dostatan je da se održi dobra povezanost oca i djeteta i nije protivan interesu djeteta, a subjektivno razmatranje i želja oca da ti susreti budu i veći može se postići i kroz sporazum o kojem je prethodno bilo riječi, pa ta subjektivna želja tužitelja kao oca ne čini odluku kakva je donesena nezakonitom.

    11. Zaključno valja odgovoriti da ovaj sud razumije da odlazak tužitelja po dijete autom i vraćanje djeteta, na određeni način, na tužitelj stavlja veći teret nego na majku. Međutim, činjenica je da je, i zbog toga, tužitelju dano pravo da dijete u radne dane u tjednu ne preuzima i ne vraća u istom danu, već dijete preuzima jedna dan, a drugo jutro ga vraća. Stoga tužitelj i u dane u koje je viđanje određeno tijekom tjedna, a i preko vikenda, čak i ako stranke ne postignu sporazum o drugačijem načinu viđanja, radi vožnje dijeta u oba smjera ne gubi vrijeme određeno za susrete s djetetom radi vožnje. Osim toga, činjenica da majka može posuditi automobil svoga oca ne znači nužno da bi ga uvijek mogla posuditi u vrijeme kada bi tužitelj imao pravo na susret s djetetom, a činjenica je i da je majka u postupku liječenja karcinoma, što također može biti, iako to možda u ovom trenu nije tako, od utjecaja na njezinu mogućnost da dijete uvijek dovede kod tužitelja u točno određeno vrijeme i u točno određene dane. Slijedom toga, u takvim okolnostima slučaja, ovaj sud, kao i sud prvog stupnja, smatra da nije bilo razloga da se mijenja način na koji je do sad otac preuzimao i vraćao dijete.

    12. Zbog navedenog je, bez potrebe odgovaranja na navode žalbe izvan navedenog (čl. 375. st. 1. ZPP-a), odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a.

    U Zagrebu 7. listopada 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Ksenija Jakovčević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.