Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3787/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Penić Lukač, kao predsjednice vijeća, suca izvjestitelja Ivice Veselića i Tihane Marije Miladin, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice- protutužene NL iz [adresa], sada iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Denisu Pediću, odvjetniku iz Popovače, Zagrebačka 17, protiv tuženog-protutužitelja IL iz [adresa], sada iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mladenu Klaiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Klaić & Klaić iz Kutine, Kolodvorska 24, radi isplate, odlučujući o žalbama tužiteljice-protutužene i tužitelja-protutuženog protiv presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-114/2019-41 od 4. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 7. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice-protutužene NL kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-114/2019-41 od 4. lipnja 2024., u izreci pod I.

r i j e š i o  j e

I Ukida se navedena presuda u izreci pod II i III, te se u tome dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u cijelosti je odbijen tužbeni zahtjev, kojim tužiteljica-protutužena potražuje od tuženog-protutužitelja isplatu iznosa od 6.713,52 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. rujna 2010. do isplate, kao i naknadu troška parničnog postupka (stavak I izreke), dok je u cijelosti odbijen i protutužbeni zahtjev, kojim tuženi-protutužitelj potražuje od tužiteljice-protutužene isplatu iznosa od 1.139,19 € sa zakonskom zateznom kamatom počam od 31. prosinca 2018. do isplate, po stopi pobliže određenoj u izreci pobijane presude, kao i naknadu troška parničnog postupka (stavak II izreke), te je riješeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka. (stavak III izreke).

2. Protiv navedene presude žale se obje stranke.

3. Tužiteljica-protutužena se žali protiv dijela navedene presude, u izreci pod I i III, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155 u daljnjem tekstu - ZPP), te predlaže navedenu presudu, u pobijanom dijelu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbenog postupka.

4. Tuženi-protutužitelj pobija navedenu presudu u izreci pod II i III, također zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353 st. 1 ZPP, te predlaže navedenu presudu, u pobijanom dijelu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbenog postupka.

5. Žalba tužiteljice-protutužene nije osnovana, dok je žalba tuženoga-protutužitelja osnovana.

6. U ovom predmetu tužiteljica-protutužena potražuje od tuženog-protutužitelja iznos od 50.583,00 kn / 6.713,52 € po osnovu namirenja štete koju trpi radi nemogućnosti iskorištavanja i davanja u najam svog suvlasničkog dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuće, dvorišta i oranice u [adresa] sa 898 čhv i čkbr. [katastarska čestica] oranice u [adresa] sa 602 čhv, tvrdeći da tuženi-protutužitelj nakon razvoda koristi za stanovanje cijelu nekretninu, dakle i njezin suvlasnički dio.

7. Protutužbenim zahtjevom u iznosu od 1.139,19 € tuženi potražuje isplatu ½ dijela režijskih troškova i troškova redovitog održavanja predmetne nekretnine, za koje navodi da ih je on jedini plaćao.

8. Sud prvog stupnja je u postupku utvrdio da je tuženi-protutužitelj od razvoda braka cijelo vrijeme živio u [adresa], da nije koristio predmetnu nekretninu (koju su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice koristile kao vikendicu), da u kući nema niti namještaja, slijedom čega se u predmetnoj kući niti ne može stanovati, niti se kuća stoga može iznajmljivati, pa je iz navedenih razloga odbio tužbeni zahtjev, koji zaključak prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

9. Neosnovano žaliteljica u žalbi iznosi tvrdnje da joj je tuženi-protutužitelj prijetio i oduzeo ključ, iz kojih razloga nije mogla koristiti navedenu nekretninu, obzirom da spomenute prijetnje ničim nije dokazala, a za ključ koji je tuženi-protutužitelj uzeo od susjede AL nije dokazala da je bio njezin, odnosno nije s uspjehom osporila tuženikovu tvrdnju da je svaka od stranaka imala svoj ključ, dok je treći ključ imala susjeda RL, koja je prema vlastitom svjedočenju iskazala da je dala ključ tuženom-protutužitelju.

10. Obzirom na navedeno, a kako u tome dijelu nisu počinjene niti one bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP, na koje ovaj sud drugog stupnja, u skladu s odredbom čl. 365 st. 2 ZPP, pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, u skladu s odredbom čl. 368 st. 1 ZPP, odlučiti kao u izreci pod I.

11. Međutim, u tijeku postupka, pa niti iz iskaza same protutužene, nije bilo niti sporno da je sve troškove navedene nekretnine (režije, održavanje okućnice i sl.) podmirivao isključivo tuženi-protutužitelj, koji je u prilog svom potraživanju u spis dostavio i potrebnu dokumentaciju, te protutužbenim zahtjevom od tužiteljice- protutužene, kao suvlasnice navedene nekretnine u ½ dijela potražuje ½ troškova koje je imao u vezi navedene nekretnine.

12. Sukladno odredbi čl. 1111 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZOO), koja se odnosi na stjecanje bez osnove, propisano je da, kada dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

12.1. Stoga tuženi-protutužitelj ima pravo tražiti vraćanje, obzirom da je potraživanje platio da bi izbjegao prinudu, pa je tužiteljica-protutužena, kao suvlasnik naprijed navedene nekretnine u ½ dijela, u obvezi platiti tužitelju ½ iznosa po osnovu troškova plaćenih za naprijed navedenu nekretninu, a koje je tužitelj podmirio u cijelosti.

12.2. Pritom se ne može prihvatiti pozivanje prvostupanjskog suda na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, prema kojem da se uplate koje je tuženik vršio ne mogu jasno i nedvojbeno razgraničiti na plaćanje potrošnje odnosno paušalnih troškova, pa je i raspored pokrića troškova koji se odnose na potrošnju matematički moguće napraviti tek po zauzimanju pravnog stava o tome koja ih strana i u kojem omjeru treba pokriti, obzirom da stranke, sukladno naprijed navedenom, troškove zajedničke nekretnine, u kojoj niti jedno od njih nije boravilo, trebaju snositi svaki u ½ dijela.

13. Stoga, uz dokumentaciju koja se nalazi u spisu, nije održiv niti zaključak prvostupanjskog suda kako nije moguće utvrditi obvezu tužiteljice u odnosu na plaćanje režijskih računa jer se ne može utvrditi koliki je iznos potrošnje u odnosu na fiksni dio računa i tko je vršio potrošnju režija i tko je stoga u obvezi podmiriti potrošnju, a koliki je fiksni dio računa koji bi stranke bile u obvezi podmiriti na jednake dijelove budući na njihove suvlasničke omjere od ½ dijela nekretnine.

14. Obzirom na navedeno, to o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, te je u dijelu odluke o protutužbenom zahtjevu prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP, koju tuženi-protutužitelj sadržajno ističe u žalbi, slijedom čega je, temeljem odredbe čl. 369 st. 1 ZPP, pobijanu presudu, u dijelu izreke pod II, valjalo ukinuti i predmet u tome dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, kao u izreci pod I rješenja.

15. Obzirom da je odluka o glavnoj stvari djelomično ukinuta, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, o kojima će sud prvog stupnja odlučiti u konačnoj odluci.

U Zagrebu 7. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač