REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ŠIBENIKU
Gž Ovr-206/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Jasmini Crnić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Devrnja, odvjetnik iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Marković, odvjetnik iz Zagreba, povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine, rješavajući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Ovr-1933/2025-2 od 29. svibnja 2025. dana 6. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Ovr-1933/2025-2 od 29. svibnja 2025.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je;
„I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja sud donosi
RJEŠENJE O OSIGURANJU
I. Na temelju nepravomoćnih Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Sudski predmet: Ovrv-80085/2022, Javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-1134/2022 od dana 17. kolovoza 2022. godine, Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Sudski predmet: Ovrv-80086/2022, Javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv- 1177/2022 od dana 11. listopada 2022. godine i Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Sudski predmet: Ovrv-80087/2022, Javnobilježnički predmet:
UPP/OS-Ovrv-1177/2022 od dana 19. siječnja 2022. godine, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 63.711,51 EUR/480.034,37 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim
- na iznos od 24.520,87 kn / 3.254,48 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku od 1. siječnja 2022. godine pa do isplate
- na iznos od 1.437,50 kn / 190,79 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku od 17. kolovoza 2022. godine pa do isplate
- na iznos 271.237,50 HRK / 35.999,40 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku od 8. svibnja 2022. godine pa do isplate
- na iznos od 9.202,98 kn / 1.221,45 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku od 11. listopada 2022. godine pa do isplate
- na iznos 168.837,50 HRK / 22.408,59 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku od 8. svibnja 2022. godine pa do isplate
- na iznos od 4.797,97 kn / 636,80 EUR uvećano za zatezne kamate koje teku od 19. siječnja 2023. godine pa do isplate
uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od svakog pojedinačnog dana dospijeća pa do 31.12.2022.godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 30.12.2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 31.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećano za tri postotna poena
o d r e đ u j e s e
o s i g u r a n j e p r e t h o d n o m m j e r o m
I. predbilježbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u suvlasništvu protivnika osiguranja, i to na 1/2 nekretnine označenoj kao 38. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-37) dvoiposobni stan na VIII katu, koji se sastoji od dvije sobe, sobice, kuhinje, kupaonice, WC-a, predsoblja i hodnika, ukupne površine 69,10 m2 sa pripadajućim spremištem u podrumu, s kojim vlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, u naravi zkčbr. [katastarska čestica] [adresa] STAMBENA ZGRADA BR. 119 I DVORIŠTE ukupne površine 564 m2, od čega STAMBENA ZGRADA, [adresa] (površ. 471 m2) i dvorište (površ. 93 m2), upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
- predbilježbu će provesti zemljišnoknjižni odjel ovog suda.
II. Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja, odnosno na nekretninama opisanim pod I (članak 335. st. 3. Ovršnog zakona).
III. Ova prethodna mjera određuje se za vrijeme najdulje do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu sukladno čl. 337. st. 2. Ovršnog zakona.“
2. Protiv tog rješenja protivnik osiguranja je izjavio žalbu pozivajući se na sve žalbene razloge označene u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/2.2, 114/22., 155/23 dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24 dalje: OZ), odnosno na bitne povrede postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i odbiti prijedlog kao neosnovan, a ujedno potražuje i naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Prijedlog za osiguranje novčane tražbine izdavanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja predlagatelj osiguranja predlaže na temelju nepravomoćnih rješenja o ovrsi javnih bilježnika kojima je naloženo protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja isplati ukupan iznos od 63.711,51 eura sa zakonskim zateznim kamatama, protiv kojih rješenja o ovrsi je protivnik osiguranja podnio prigovore.
6. Ocjenom sadržaja prijedloga prvostupanjski sud je zaključio da su ispunjene pretpostavke iz čl. 332. i čl. 333. Ovršnog zakona (NN. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH i 73/17 – dalje: OZ) za izdavanje predložene prethodne mjere s obzirom da je njezino izdavanje zatraženo na temelju rješenja o ovrsi protiv kojih je uložen prigovor. Prvostupanjski sud zaključuje i da se u smislu odredbe čl. 333. st. 1. OZ ima smatrati da opasnost iz čl. 332 OZ postoji jer je „… određivanje prethodne mjere predloženo na temelju … platnog naloga odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani temeljem javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor…“, zbog čega smatra da predlagatelj osiguranja ne mora učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da bi se bez izdane prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, jer se ona pretpostavlja.
7. Protivnik osiguranja u žalbi navodi da je pobijano rješenje nezakonito jer mu prijedlog za osiguranje nije dostavljen čime da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, ističe i povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju posebno ne obrazlaže. Također smatra da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbe čl. 332. st. i 2. OZ i čl. 333. OZ.
8. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP sukladno ovlaštenju iz članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. ZPP koji se u ovršnim postupcima primjenjuju na temelju članka 21. stavka 1. OZ, utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna od navedenih povreda zakona. Nisu počinjene ni bitne povrede na koje ukazuje žalitelj, jer su dani jasni i dostatni razlozi o svim odlučnim činjenicama, izreka odluke je razumljiva, ne proturječi sama sebi, niti razlozima odluke, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati.
8.1. U kontekstu žalbene tvrdnje protivnika osiguranja da mu nije dostavljen prijedlog za određivanje prethodne mjere, valja pojasniti da se sukladno odredbi 290. st. 1. OZ na osiguranje tražbine prema tom dijelu Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine. S obzirom na istovjetnu regulativu kao u odnosu na rješenje o ovrsi, pravo na pravično suđenje protivniku osiguranja je i u odnosu na rješenje o osiguranju zajamčeno institutom žalbe, koje je i u konkretnom slučaju protivnik konzumirao. Naime, rješenje o osiguranju se, jednako kao i rješenje o ovrsi, donosi bez prethodnog saslušanja ili dostave odnosnog prijedloga protivnoj stranci na očitovanje. Iz sadržaja predmetnog spisa vidljivo je da je protivniku osiguranja dostavljeno pobijano rješenje 4. rujna 2025., time da je protivnik osiguranja imao mogućnost, ukoliko mu i nisu dostavljeni prilozi uz prijedlog za osiguranje, izvršiti uvid u spis u sudskoj pisarnici prvostupanjskog suda.
9. Prethodna mjera radi osiguranja novčane tražbine izdaje se pod pretpostavkom da predlagatelj raspolaže jednom od isprava iz čl. 332. st. 1. OZ te pod pretpostavkom da je učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi se bez toga onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine ( čl. 332. st. 2. OZ). Navedenu pretpostavku predlagatelj ne mora dokazivati ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju isprava i odluka navedenih u čl. 333. st. 1. OZ, a to su između ostalog platni nalog, odnosno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor (toč.1.) ili na temelju odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu (toč.3.).
10. Iz izloženog proizlazi da predlagatelj osiguranja u smislu odredbe čl. 333. st. 1. OZ ne mora dokazivati opasnost ukoliko su platni nalog ili rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdani na temelju točno određenih isprava i to: javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice ili čeka. Iz priloženih rješenja o ovrsi razvidno je da su iste donesene na temelju računa predlagatelja osiguranja broj 23/P1/1 od 23. prosinca 2021., 13/P1/1 od 29. travnja 2022. i 12/P1/1 od 29. travnja 2022. koji računi nemaju svojstvo javne ili ovjerovljene isprave, a jasno je da se ne radi niti o mjenici ili čeku. Stoga je predlagatelj u konkretnom slučaju u situaciji da kada i raspolaže rješenjima o ovrsi protiv kojih su podneseni pravodobni prigovori, ali koja rješenja nisu izdana na temelju jedne od isprava iz čl. 333. st. 1. toč.1. OZ dužan učiniti vjerojatnim i postojanje opasnosti iz. čl. 332. st. 2. OZ.
11. Kako zbog pogrešnog tumačenja odredbe čl. 333. st. 1. OZ u svezi sa čl. 332. st. 2. OZ prvostupanjski sud sadržaj prijedloga nije ocjenjivao s aspekta vjerojatnosti opasnosti da bi se bez izdane mjere predlagatelja onemogućilo ili mu znatno otežalo ostvarenje tražbine, valjalo je uvažavanjem kao osnovane žalbe predlagatelja na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi sa čl. 21. st. 1. OZ ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
12. U nastavku prvostupanjski će sud, imajući u vidu izloženo shvaćanje ovog suda glede primjene odredbe čl. 333. st. 1. OZ, ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja te o cjelokupnim troškovima postupka.
U Šibeniku, 6. listopada 2025.
S U D A C
Jasmina Crnić
